Uzgoj orhideja



Da vidimo prvo par ljepotica koje ćemo uzgajati. [You must be registered and logged in to see this image.]


Vrste orhideja

Orhideje (Orchideaceae) su druga najveća porodica među cvjetnicama i veće su od porodice trava (Poaceae) ili porodice ruža (Rosaceae). Botaničari priznaju oko 1.000 rodova s 25.000 do 30.000 vrsta. Orhideje naseljavaju gotovo sva staništa osim polarnih i vrućih pustinjskih predjela. Ipak, ova porodica, koliko god brojna bila nema predstavnike među vodenim biljkama. I koliko god brojne bile, individualno su vrlo rijetke. Ove prekrasne biljke su žrtve krčenja šuma i kultiviranja zemljišta, prirodna staništa im se smanjuju i bezobzirno uništavaju. Prašume Kolumbije i Brazila polako nestaju i ustupaju mjesto plantažama kave. Stoljećima orhideje predstavljaju egzotiku i mističnost i izuzetno cijenjene zbog ljepote i krhkosti, pa ih možete naći kao temu na odjevnim predmetima, postoji nakit u obliku orhideja, koriste se u prehrani, često su korištenea kao logotip su ih koristile mnoge prehrambene marke... Vanilla je najpoznatija jestiva orhideja. Osim toga, strastveni sakupljači i danas uništavaju ugrožene vrste iako su iste strogo zaštićene.

Staništa

Epifitske i tererističke orhidje te orhideje monopodijalnog i simpodijalnog rasta

Sistematika je znanstvena disciplina koja istražuje raznovrsnost i njihove međusobne veze. Klasifikacija orhideja je u velikoj mjeri tehničke i praktične prirode i današnje podjele priznaju skupine kao oblik podjele. Skupine su grupe rodova koje imaju slične karakteristike i koje se mogu koristiti za križanje kako bi se proizveo hibridni rod. Prilikom klasificiranja, orhideje smo podijelili u skupine: Paphiopedilum, Cymbidium, Oncidium, Cattleya, Pleurothallids, Dendrobium, Vanda i Phalaenopsis.

Veliki broj tropskih vrsta orhideja raste na kori drveta (epifiti) dok su europske vrste gotovo sve terestričke, tj. čitav razvojni ciklus odvija se na i u tlu. Epifitske orhideje mogu rasti na dva načina: monopodijalno i simpodijalno. Vanda i Phaleonopsis mogu samostalno živjeti u vlažnom okružju i one su monopodijalnog rasta što znači da rastu u jednom smjeru nepravilno. Biljke se u prirodi s mladim korjenčićima hvataju za koru drveća i odbacuju stari dio stabljike, te se rasući kreću po drvetu. Ukoliko su dobro pričvršćene ostaju na granama drveća a ako ne, padaju na tlo gdje rijetko prežive zbog truleži i gljivica. Ove orhideje nemaju mogućnost ljepljenja-pripijanja korijenom za podlogu niti u okružju originalne postojbine imaju potrebu usmjeravanja rasta korijena u smjeru kore ""kao izvora vlage i hrane"". Zato orhideje nisu paraziti i mogu živjeti bez ikakve kore ukoliko su zadovoljne uvjetima gdje ih uzgajate. Orhideje simpodijalnog rasta (tipa Cattleya,Schomburgkia,Ondoglossum Epidendrumi ,Brassovola) izbacuju nove izdanke sa strane, a potom nakon nekog vremena stari djelovi biljke odumiru, no one se hvataju korijenom za podlogu odnosno koru. To znači da u biti ti podanci na kojima kasnije rastu peudolukovice lagano puze te imaju manju površinu korjenovog sustava te traže vlažnije okružje da bi dobile dovoljno vlage a potom i hranjiva.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Uvjeti potrebni za uzgoj orhideja

[You must be registered and logged in to see this image.]

Većina orhideja velikih cvjetova potječe iz planinskih predjela tropskog pojasa, gdje vlada vrlo velika vlažnost zraka i to posebice noću, kada se temperature snize. Biljni svijet je neprestano obavijen maglom no sa izlaskom sunca temperature rastu i nakon nekoliko sati sve je potpuno isušeno. U nekim predjelima, sušna razdoblja traju mjesecima pa se biljke u potpunosti posuše i započnu razdoblje mirovanja.
Kako orhideje dobivaju na popularnosti tako i napuštaju svoja prirodna staništa i naseljavaju se u našim domovima, na našim prozorima i stolovima a onima kojima to nijedovoljno napravit će posebna mjesta kao što su kućni ili vanjski staklenici kako bi što više ugodili svojim ljubimcima.
Danas gotovo i da nema doma koji barem u nekom trenutku nije imao primjerak Phalaneopsisa jer ta vrsta je postala uobičajeni cvjetni poklon.
Orhideje se mogu prilagoditi našim životnim uvjetima (ovisno o vrsti) međutim prilikom njihovog smještanja ipak morate paziti kako bi pružili odgovarajuću njegu vašim biljkama.

Orhideja u stanu

[You must be registered and logged in to see this image.]

Za uzgoj nekih orhideja ne morate graditi staklenike, veliki dio tih biljaka možete uzgajati i u vlastitoj kući odnosno stanu. Prilikom uzgoja morate pripaziti da orhideje dobivaju dovoljno svjetla (zbog veličine prozora) te ukoliko nema dovoljno svjetla
možete osigurati dodatno osvjetljenje Vašim biljkama. Orhideje možete smjestiti na prozorsku dasku, stol ispred prozora, ugrađeni cvjetni prozor a ukoliko se odlučite na uzgoj zahtjevnih vrsti možete i napraviti vlastiti sobni staklenik... Bez obzira na to gdje držite biljke, pravila za njegu ostaju ista. Više o stanišnim detaljima Vaše biljke možete naći na: Paphiopedilum, Cymbidium, Oncidium, Cattleya, Pleurothallids, Dendrobium, Vanda i Phalaenopsis.

Vlaga zraka u stanovima i kućama

Postoji razlika između apsolutne vlage (što je količina vode sadržana u zraku) i relativne vrijednosti vlage (što predstavlja postotak vlage izražen u odnosu na 100 na određenoj temperaturi). Uglavnom nam je ugodno kada je higrometrijska vrijednost između 50% i 60%. Orhideje kao tropske biljke zahtijevaju između 70% i 90% vlage. U kućama bolje podnosimo temprerature iznad 25 C ako vlaga ne prelazi 55%. Ukoliko držite othideje u kućama znajte da to smeta Vašim biljkama jer se njihove pore na epidermi otvaraju što je viša temperatura. Zato morate poroporcionalno temperaturi povećavati i vlagu drugim sredstvima.

Odabir prozora

"mjesta kod prozora su izložena dvojakom strujanju zraka !" Orhideje rastu u sjeni lišća u krošnjama ili na tlu u korijenju stabala. Kao takve se nikako ne smiju izlagati izravnim sunčevim zrakama. Isto tako, za orhideje je vrlo štetan ustajali zrak koji se često zadržava na prozorima jer u prirodnom staništu imaju obilje zraka. Za uzgoj orhideja u Vašem stanu, odnosno kući odaberite istočni ili zapadni prozor. Ljeti te prozore, tokom popodnevnih sati, zaklonite zastorima ili sličnim materijalima. Prozori u podrumu (posebice ukoliko su zaklonjeni balkonom ili okrenuti prema jugu) idealno su mjesta za uzgoj onih orhideja kojima odgovara hladnije i vlažnije stanište jer se tu zadržava povećana vlažnost zraka. U tim prostorima možete ugraditi posebna rasvjetna tijela i stvoriti pogodno okruženje za razvoj orhideja. Međutim, mjesta kod prozora su izložena dvojakom strujanju zraka te uzgajivači moraju ograničiti te ekstreme zračnih djelovanja.

Strujanje zraka kod prozora

Na prozorskoj dasci vaše se orhideje mogu susresti sa ohlađenom zračnom strujom koja nastaje u dodiru s hladnim prozorskim staklom. Taj zrak se spušta niz staklo i stvara veću vlagu. Druga zračna struja dolazi iz unutrašnjosti prostorije koja je zagrijana (radijatori, grijaća tijela i ostali izvori topline) donoseći zrak sa niske vlage koja isušuje. Što je vani hladnije grijaća tijela su toplija i razlika između ovih zračnih struja je veća. Ukoliko imate starije prozore, može se desiti da izvana prodire i nešto hladnog zraka. Ovakva mjesta nikako nisu dobra za uspješan rast orhideja. Utjecaj strujanja zraka može se ukloniti pregradama na prozorima i vlaženjem zraka.

Pregrade

Ukoliko se ne možete odreći topline u prostoru gdje uzgajate orhideje, prvenstveno morate spriječiti utjecaj suhog zraka na biljke. Najjednostavniji način je da između prozorske daske i unutrašnjosti prostorije napravite pregradu (koja može biti od stakla, pleksi stakla, razapeta plastična folija) kako bi topli zrak strujao samo do prozorske daske a Vaše orhideje ostale zaštićene. Vodite brigu da vašu pregradu možete jednostavno ukloniti kako biste došli do biljaka prilikom održavanja. Vodite brigu da u tom prostoru ne postane prehladno tokom zime te u prostor postavite termometar i regulirajte toplinu. Ljeti te pregrade možete skinuti.

Koji prozor za koju orhideju

Kako biste što bolje smjestili Vašu biljku, pripazite koje vrste stavljate na koji prozor u kući. Ukoliko ih držite na prozoru. Vodite brigu o ostalim potrebama orhideja za vlagom i toplinom koje također moraju biti zadovoljene bez obzira na smještaj u Vašem domu.

Orhideje sjevernog prozora

Angraceum, Anguloa clowesii, Miltonia (neki hibridi), Odontoglossum, Paphiopedilum, Stanhopea

Prozor s izravnim suncem

Aerides (skupina Vandi), Bulbophyllum, Vande šiljastog lišća .

Jako svjetlo ali zasjenjeno od izravnog sunca

Dendrobium Epidendrum, Lycaste, Miltonia (Brazilske vrste), Odontioda, Brassia, Cymbidium

Južni ili zapadni prozor

Cattleya, Laelia, Oncidium, Zygopetalum

Istočni prozor

Phalaenopsis

Orhideje su već dugo godina simbol ljubavi i pažnje, mogu da se nose na reveru ili upletene oko glave pri mnogim svečanostima. Većina orhideja i nemaju miris, ali njihova lepota i elegantne boje čine nosioca ponosnim, što baš i nije slučaj kada neko nosi karanfil. One u sebi nose lepotu koja se ogleda u spektru svetlih i veličanstvenih boja. Njihova stabljika se može poseći, i vrlo se lako mogu staviti u vazu. Orhideje će privlačiti pažnju na sebe dok sobu budu činile svetlijom i živopisnijom spektrom svojih boja i oblika.



Zalivajte orhideje.
Temeljno ih zalivajte i dozvolite da se zemlja osuši između zalivanja. Kada cvetaju, biljkama treba više vode. Prskajte lišće između zalivanja, ali izbegavajte prskanje direktno po cveću jer će ih to učiniti podložnim za nastanak korova od kojeg će istrunuti. Održavajte jednak nivo vode i nikad ne dopustite da se zemlja potpuno osuši. Izvadite unutrašnji uzgojni lonac iz dekorativne saksije, potopite je u sudoperu ili u kadu ukoliko imate nekoliko. Sipajte hranu za orhideje u bokal i nalijte dovoljno vode da prekrije dno. Sačekajte da se voda u potpunosti upije pre nego što je prespete u dekorativnu posudu. Nikad ne dozvolite da pliva u vodi, jer će to ubiti biljku. Orhideje se ne sade u zemlju, već u školjku kokosovog oraha, kinina ili plutnjaka. Njihov koren raste sa vrha, a ne sa dna kako je to običaj kod većine biljaka. Takođe izbegavajte prekomerno dolivanje vode u zemlju biljke gde raste novo lišće, jer može istrunuti.

Održavajte odgovarajuću temperaturu, najbolje je 18-30ºC. Za kratko vreme, one se mogu odupreti temperaturnom odstupanju od 16 do 37 ºC, ali ne podnose najbolje temperaturne promene. Hladnoća će učiniti da lišće požuti i na kraju otpadne. Ukoliko se ovo desi, uklonite požutele listove i nastavite da je normalno negujete. U toku zime, ne hranite biljku. U kasno proleće, počnite da dodajete adekvatno đubrivo pri svakom drugom zalivanju, koristeći 1/3 normalne koncetracije.

Pazite na nove mladice. One će se razviti u obliku novih grančica niklih iz korenja starih. Pri normalnim uslovima, novo rastinje može biti veće od pređašnjeg pre nego što bude spremno za novo cvetanje.

Održavajte cvetove. Vreme za branje cvetova počinje u kasnu zimu, obično u februaru ili martu. Cvetovi obično traju od 4 do 12 nedelja. Kada cvetovi izblede, odsecite vrh na 1/8 centimetra od mesta gde su listovi krenuli da blede. Hladne noćne temperature (za 5 stepeni niže od dnevne) će pokrenuti cvetanje. Uz adekvatnu negu, biljka će rasti i cvetati svake godine.

Hranite orhideju. U toku zime, ne hranite biljku. U kasno proleće, počnite da dodajete adekvatno đubrivo pri svakom drugom zalivanju, koristeći 1/3 normalne koncetracije. Novo rastinje će se razviti u obliku novih grančica niklih iz korenja starih. Pri normalnim uslovima, novo rastinje može biti veće od pređašnjeg pre nego što bude spremno za novo cvetanje.

Presadite ih ukoliko je neophodno. Sve orhideje vole da su u zemlji sa korenjem koje izbija iz zemlje. U svakom slučaju, kako biljkama rastu nove stabljike, one naposletku mogu prerasti svoj uzgojni lonac. Pažljivo presadite vašu biljku u veći uzgojni lonac sa poroznom sredinom i dobrom drenažom. Kada je zalivate, pomerite unutrašnji uzgojni lonac iz spoljašnje saksije, uverite se da je sva voda istekla kroz rupice na dnu, i onda je presadite.

Pri sađenju orhideja koristite odgovarajuće plodno tlo (humus). One obično uvenu ukoliko ih posadite u običnu zemlju. Većina orhideja su epifitne biljke i zahtevaju potpuno drugačiju zemlju od ostalog kućnog bilja. Epifitne biljke imaju jako mesnato korenje kojima se vezuju za drveće ili koru odakle absorbuju vodu i hranjive sastojke. One najbolje uspevaju na plodnom humusnom tlu ili ako su vezane za koru ili oblutak. Jedan od najboljih načina da ubijete epifitnu orhideju jeste da je zasadite u običnu zemlju. One zahtevaju plodno tle sa vrlo dobrom provetrenošću i drenažom. Kupcima su dostupne kutije u kojima se čuvaju orhideje, a takođe pakovanja sa orhidejom se mogu i napraviti korišćenjem grančice paprata, vulkanskog kamena, drvenog uglja, kore jelinog drveta ili neke od ovih kombinacija.

Nabavite pogodnu posudu. Posuda može da bude plastična ili glinena, iako je glinena pogodnija zbog svoje poroznosti. Ukoliko koristite glinenu posudu, povećajte rupu za drenažu ili napravite nove rupice sa strane (pri dnu) posude. Koliko redovno će biti potrebno navodnjavanje i đubrenje zavisi od vrste posude i humusa.
Redovno provetravajte prostoriju. Dovoljno dobar protok vazduha je izuzetno važan za zdravlje vaših orhideja. Ovo će pomoći orhidejama da se zaleče ukoliko ih napadnu gljivice ili paraziti. Prohodnost vazduha igra veliku ulogu u prevenciji od ovih vrsta zagađenja tako što održava lišće i cveće suvim.

Biranje orhideje

Orhideje koje su pomenute su predodređene da rastu u kući zbog njihove prilagodljivosti većini uslova, brzog rasta, dostupnosti i njihovog prelepog cveća. Kupite biljke koje već imaju iznikle cvetove, jer može proći i do 5 godina pre nego što iz mladice nikne nov cvet. Izaberite orhideju koja će biti u skladu sa uslovima za rast u vašem domu, jer za svaku vrstu orhideja su potrebni drugačiji uslovi. Uvek pročitajte uputstvo za uzgajanje kako bi bili sigurni da ta vrsta orhideje odgovara uslovima u vašem domu.

Phalaenopsis vrsta: Poznate su još i pod nazivom ’’noćni leptiri’’; ovo su jedne od najelegantnijih orhideja za kućno uzgajanje. Širok spektar živopisnih boja kod njihovih cvetova ostaje svež i po nekoliko meseci. Cvetanje kreće u zimu ili rano proleće i treba im manje svetlosti nego što je to slučaj kod ’’Cattleya’’ orhideja, a i lako se prilagođavaju većini uslova u kući.

Cattleya vrsta: Ove orhideje se najlakše prepoznaju jer se najčešće nose na haljinama i imaju cvet koji može trajati od 4 do 6 nedelja. One najčešće cvetaju jednom godišnje, u proleće, ili venu i tada zahtevaju duplo više svetlosti nego ’’noćni leptiri’’ kako bi se prilagodile uslovima u kući.

Dendrobium vrsta: Ove prelepe orhideje imaju dugačke, dražesne cvetove koji su obično bele boje ili boje lavande, a moguće je i smenjivanje ove dve boje u periodu od jeseni do zime. Njihovi cvetovi mogu ostati otvoreni 3-4 nedelje. One su jedne od najjednostavnijih biljki za održavanje.

Paphiopedilum: Popularno ime za ovu vrstu orhideja je i Damska cipelica, zato što treći list ima oblik koji podseća na damsku cipelicu. Kesica funkcioniše tako što zarobi insekte koji su onda prisiljeni da se penju pored prašnika, iza kojeg sakupljaju polen. Listovi su najčešće atraktivni, prošarani su zelenim i belim ili samo zelenim bojama. One zahtevaju dnevnu svetlost, ali ne i potpunu izloženost suncu. U kući, držite ih kraj istočnog, zapadnog ili zatvorenog prozora na južnoj strani. Sobna temperature je idealna za njihov razvoj. One najviše cvetaju na gore pomenutim temperaturama.


Saveti
Jedan od najlakših načina da ubijete orhideju jeste da je ostavite u posudi punoj vode. Učestalost zalivanja zavisi od vrste orhideje, humusa, osvetljenosti, karakteristika posude i temperature.
U globalu, kada orhideje aktivno rastu, zalivajte ih jednom nedeljno i pustite da se malo osuše pre nego što ih opet zalijete. Pri svakom zalivanju, sipajte dovoljno vode tako da prodre do samog dna posude.
Đubrenje: Orhideje zahtevaju redovno đubrenje kako bi normalno rasle i cvetale, ali prevelika količina đubriva može brzo oštetiti biljku. Đubriva rastvoriva u vodi su napravljena isključivo za orhideje su dostupna u većini ’’garden centara’’ i laka su za upotrebu.
Dodajte rastvorljivo đubrivo jednom mesečno, kako je objašnjeno u uputstvu. Razblaženo đubrivo se može koristiti za zalivanje biljke jednom nedeljno u sezoni rasta. Svakog meseca, koristite čistu vodu kako bi isprali posudu od nagomilanih soli iz đubriva .
Nakon cvetanja, kada listovi prestanu da rastu, smanjite zalivanje i upotrebu đubriva sve dok ne počnu da rastu novi listovi.

Upozorenja

Orhideje su podložne mnogim insektima i bolestima.
Osim uobičajenih parazita podložne su i biljnim vašima i štitastim vašima. Štitaste vaši se najčešće zakače na poleđinu listova, i izrazito prekrivene biljke bi trebalo baciti.
Fizičko uklanjanje štitastih vaši i naknadno prskanje biljke u nezreloj fazi sa hemijskim sprejevima mogu pomoći kod blago prekrivenih biljaka. Puževi mogu da se hrane pupoljcima, cvetovima, listovima i krhkim stabljikama
Bolesti koje su uobičajen problem kod orhideja uključuju tačke na listovima, spaljene listove i razne gljivice kao što je crni koren. Još jedan uobičajen problem je nemogućnost cvetanja, što se obično javlja usled loših uslova za rast, pogotovo kod nedostatka svetlosti i/ili đubriva.
Virusi su trenutno neizlečiv problem i teško se mogu razlikovati od gljivičnih infekcija. Traženje saveta od strane profesionalca je uvek dobra ideja ukoliko sami niste sigurni. U slučaju da su vam orhideje zaražene virusom, momentalno uklonite biljke i dezinfikujte posude ukoliko planirate da u njima držite nove biljke.

Postoje hiljade vrsta orhideja različitih boja i oblika. Orhideje su zahtevne po pitanju održavanja pa je uvek važno pročitati preporuke sa etikete kada kupujete sadnicu. Kako je orhideja tropska biljka mnogi ljudi ih drže unutra da ih zima ne bi uništila. Opet neki drugi ih sade u bašti.
Evo nekoliko korisnih saveta za gajenje u saksiji i u bašti.


Unutra:
1. Izaberite orhideju koja odgovara vašoj sobnoj temperaturi. Neke biljke su mnogo zahtevnije po pitanju varijacije temperature u odnosu na neke druge. Ako je u vašoj kući temperatura između 20 i 24 stepena možete izabrati orhideje kojima je potrebna viša temperatura za rast i razvoj. Međutim, ukoliko se noću temperatura u vašoj kući dosta spušta ( recimo na 15 do 18 stepeni), izaberite orhideje koje traže umerene temperature.
2. Mnoge orhideje dolaze zasađene u nekoj vrsti kora od drveta ili u nekom vlaknastom materijalu. Ovo je zato što orhideja većinu hranljivih sastojaka i vode uzimaju preko korenja koje je u vazduhu. Zato nemojte seći ovo korenje.
3. Orhidejama je potrebna povećana vlaga i direktna sunčeva svetlost tokom zimskih meseci i indirektna sunčeva svetlost tokom letnjih meseci.
4. Ne dozvolite da se orhideja previše osuši. Ovo bi brzo uništilo biljku. Stalno navodnjavajte, ali u skladu sa uputstvima za vrstu orhideja koju ste zasadili. Voda mora pokvasiti kompletan koren.
5.Svetlo zeleno lišće ili žuto i povećava se, ukazuje da je potrebno da orhideja zahteva dodatno đubrivo. Drugi problem je kada orhideja neće da cveta, a lišće je tamno zeleno i opušteno verovatno koristite previše đubriva. Biljka koja brzo raste i dobro se razvija zahteva đubrivo. One biljke koje sporo napreduju ne zahtevaju đubrivo. Kada se orhideja zasadi u kori drveta ona zahteva više đubriva nego ona u vlaknastom materijalu. Možete stavljati obično đubrivo za kućne biljke svake 4 nedelje, i dobro čitajte uputstva.


Napolju:
1. U područjima gde se temperatura spušta ispod 5 stepeni orhideja se mora unositi unutra preko zime kako ne bi uginula.
2. Orhideja voli malo sunca i malo hlada. Što je toplije područje to će joj trebati dublja hladovina kako bi cvetala.
3. Napolju se orhideja sadi od početka do sredine maja.
4. Orošavajte orhideju svakodnevno. Budite sigurni da vaša biljka nikad ne bude suva.
5. Znak da mesto ne pogoduje je kada orhideja počne da vene ili dobija čudnu boju, u tom slučaju odmah je presadite. Ovo znači da na mestu na kom raste ima previše sunca i da joj nedostaje hladovine. Proverite da li dajete dovoljno vode.
6. Stavite pomalo đubriva svake dve nedelje.
7. Pritka za koji ćete je privezati je neophodna. U suprotnom cvetovi će se saviti i biti u blatu ili ce se polomiti.
8. Kada nastupi hladniji period unesite orhideju unutra.
9. Zapamtite da svaka vrsta orhideja traži drugačije navodnjavanje, ali u osnovi za sve važi jedno pravilo da zemlja ne sme da bude natopljena već mora biti vlažna. Kvalitet vode je takođe značajan. Mekša voda sadrži soli i svakako će oštetiti koren. Najbolje je koristiti destilovanu vodu. Kišnica je takođe dobra.
10. Orhideja voli vodu koja je na sobnoj temperaturi.
11. Orhideja u maloj saksiji se zaliva dva puta nedeljno. Biljke u većim saksijama ( većim od 15 cm) treba da se zalivaju jednom nedeljno.
12. Nikada nemojte zalivati već vlažnu ili mokru zemlju.
13. Uvek zalivajte ujutru.
14. Zapamtite da je svaka vrsta orhideja pomalo drugačija tako da se uvek raspitate kod prodavca o njenim konkretnim zahtevima.