Arbun (Pagellus Erythrinus)

Ne zna se zašto, ali za razliku od većine drugih riba, arbuni se dolaskom jeseni i hladnijih dana približavaju obalama i plićim bracima. Na istim pozicijama kao i tijekom lipnja, u vrijeme mrijesta, od kraja rujna ponovno se pojavljuju njihova jata. Tu neće ostati samo do kraja prosinca, kao što su radili nekada, nego i poslije, čak i do veljače, barem na većini područja. Tako će zahvaljujući klimatskim promjenama izraženim posljednjeg desetljeća udičari u hladnije doba godine na relativno plitkim terenima moći loviti i ¨crvene kraljeviće¨.


U lovu na njih uživat će svi od onih kojima je važan broj ulovljenih riba, do onih željnih nadmudrivanja s krupnim primjercima koji ni po čemu ne zaostaju ni za svojom najcjenjenijom, kraljevskom titulom okićenom rodicom komarčom. Na svoje će doći i ljubitelji prirodnih ljepota, jer je teško naći ljepšeg prizora od srebrno-ružičastog bljeska arbuna u modrom moru dok se neumornim drmusanjem pokušava osloboditi udice. Arbuni se zadržavaju na raznim dubinama i vrstama dna, ali posebno masovno na tvrdim dnima i kamenitim bracima. I sada ih treba tražiti nad pjeskovitim, ljušturastim i koraljnim dnima, posebice onima prošaranim oazama trave. Idealna su mjesta za lov na njih obronci plićih brakova, a uz kopno rubovi malih uvala čije dubine naglo poniru. Sitniji primjerci rade i na dubinama manjim od 10, ali najkrupnije, uglavnom samce ili parove, treba tražiti na dubinama većim od 30 metara. U lovu na arbune uživati se može cijeli dan, iako najbolje rade ujutro i navečer. Najmanje su za ishranu raspoloženi pri spuštanju mora, osobito naglom i velikom.

U vezi s tim zanimljivo je iskustvo Borisa Makaruna, vjerojatno našeg najuspješnijeg udičara na arbune. Njegovo pomno bilježeno desetogodišnje proučavanje ovisnosti ulova arbuna od mjesečevih mijena, pokazalo je da se apetit arbuna gotovo potpuno poklapa sa solunarnom teorijom pomoću koje se izrađuje ribička prognoza na ovim stranicama. Arbuni imaju svoje staze po kojima se kreću obilazeći određeno područje. Tu zastajkuju i ruju po dnu tražeći crviće i račiće. Zato im se mogu ponuditi svi mamci iz tih skupina, ali se najčešće rabe kozice, gambori i raci samci te sitni crvi iz plimne zone. Vrlo rado će prihvatiti bijeli rep škampa i komad velikog crva. Međutim, za razliku od svoje slavnije rodice komarče kraljević više cijeni tanje i mekše primjerke, ali ne one tamne iz mekanog, nego crvenkaste iz tvrdog tla. Kao i kraljici, kraljeviću je poslastica i crv štrcaljac. Bez razmišljanja bacit će se na njega ma koliko velik bio, iako neće biti u stanju pregristi mu višeslojnu kožu.

Da bi se arbun njima lovio, štrcaljca treba izrezati na kvadratiće prikladnih dimenzija. Te komadiće treba mamčiti tako da ih udice potpuno probodu, a da im želatinska unutrašnjost bude pri tom okrenuta unutrašnjosti krivine udice. Vrhovi udica u cijelosti moraju biti izvan žilave kože mamca. Mamčiti se mogu i cijeli štrcaljci, ali samo sitni, iako će arbun pokušati progutati i mnogo veće nego što je u stanju. Zbog takve pohlepe za štrcaljcima, mnogi su se arbuni udavili napadajući štrcaljce namijenjene komarčama koje se u ovo doba godine love na istim priobalnim pozicijama gdje i arbuni. Osim poslastica, arbuni će prihvatiti i puno dostupniju hranu. Zato se mogu loviti i komadima glavonožaca te sitnim ribama poput srdele, gavuna ili šaruna. I najčešće rabljeni udičarski mamac, meso školjke dagnje veoma prija arbunu, najviše svježe. Na umu treba imati i to da arbuni na nekim manjim lokalitetima imaju posve posebnu omiljenu hranu, pa je prilikom polaska ulov na nepoznate pošte dobro ponijeti što više raznovrsnih mamaca i utvrditi koji je najučinkovitiji. Image Hosted by ImageShack.us Dobro je imati i na više načina kompletirane sisteme, jer se njihovom prikladnom konstrukcijom može znatno utjecati na rezultat lova. Za najčešće situacije lov na poznatim poštama iz usidrenog plovila kad arbun dobro radi prikladan je sistem s tri kraća priveza, pjoka. Kada arbuni slabije uzimaju mamce, bolje je pribor kompletirati tanjim ali dužim privezima. U oba slučaja sve spojeve dobro je izvesti preko vrtilice, a spojeve priveza i predveza najbolje je napraviti preko perline. Sistem ali i osnovnu strunu najbolje je izraditi od slabo istezljivog najlona ili suvremene pletenice. Tako će se najbolje osjetiti svaki dodir ribe i najbrže davati kontra. Sistem treba uraditi od što manje uočljive strune, najbolje bezbojnog klasičnog ili suvremenog fluorocarbona i hypercarbona, koji su praktično nevidljivi u moru. Vrlo je važno pravilno odabrati udice. Premda može narasti i do tri kilograma, zato što mu usta nisu osobito velika, za lov na arbuna najprimjerenije su udice širine luka 9 do 12 mm, ali se mogu rabiti malo manje i veće.


Osim izgleda čeljusti arbuna, na izbor oblika udice utječe i vrsta primijenjenog mamca. Za mamčenje kozica najbolje su udice mustad 220, 224 i 2315, cannelle 1208, 1209 i 1402, gamkatsu 1070, 1090 i 1330. One su dobre i za mamčenje školjki, ali su još bolje cannelle 1122 i 1503. Za mamčenje crvića najprikladnije su mustad 496 i 1425. Osnovna struna mora biti malo deblja (0,50 do 0,60 mm) od predveza kad se lovi iz ruke. Osim toga, tada treba biti i znatno mekša kako bi se bolje slagala na motovilo i manje mrsila. Štap treba biti dug 1,7 do 4,5 m, brze akcije s osjetljvim vrhom. Rola mora biti jaka i prijenosnog odnosa barem 1:3,8. Na dobro poznatom terenu loviti je najbolje iz usidrenog plovila. Čekaju li pri dnu arbuni, čim olovnica dotakne dno, a često i dok propada, uslijedit će snažni udarac na koji odmah treba odgovoriti kratkom kontrom i izvlačiti. Veći primjerci će snažno potezati prema dnu, a svi će neprestano drmusati, do posljednjeg daha, čak i kad se nađu na dnu plovila. Ako i nakon čekanja od nekoliko minuta nema napada ili se oni manifestiraju samo kao dodiri, pokušati se može primamljivanjem, promjenom mjesta lova ili lovom s dužim pjokama. Međutim, tako kompletirani sistem se ne spušta da olovnica samo dodirne dno, nego se cijeli sistem lagano polegne, kao parangal. Osim kad arbun nikako ili slabo jede, plovilo se može premještati, još bolje prepustiti slabom kurentu ili vjetru, kada se lovi na većem ravnom području. Tako će se pročešljati više terena i riba lakše pronaći. Tijekom takvog lova olovnica stalno mora dodirivati dno, ali struna uvijek treba biti lagano zategnuta kako bi se osjetio svaki ugriz arbuna. Kad se zabilježi prvi ulov, treba se vratiti malo nazad, spustiti sidro i nastaviti loviti iz usidrenog plovila. Mjesto ulova se može obilježiti plutačom pa nastaviti loviti oko nje, s povremenim vraćanjem otplutalog plovila k plutači.


bure blog

Arbun (Pagellus Erythrinus)





Arbun (Pagellus erythrinus) naziva se još arbul, arbor, ribun, rumenac, višćica, fag . Ružičastocrvene je boje, a kada je ulovljen vide mu se plavkaste točkice po tijelu[1]. Sličan je malom pagru, oblikom tijela i bojom. Nastanjuje cijeli Jadran, a najdraža su mu ljušturasta dna i brakovi. Žive na dubini od 10 do 200 metara, a u zimskim mjesecima dublje od 30 metara. Žive u plovama i spadaju u skupinu bentoskih životinja, dok su im jajašca pelagijalna. Može narasti i preko 3 kg težine. Mrijesti se u prolijeće, sva mlađ su mužjaci koji nakon treće godine života pri veličini od otprilike 17 cm mijenjaju spol u ženku.

Hrani se i noću i danju, najviše račićima i crvićima, ali i drugom hranom. Ima vrlo ukusno meso i vrlo je cijenjen.

Rasprostranjenost



Arbun živi na području istočnog Atlantika od Zelenog rta (rta Cap-Vert) pa sve do sjevernih obala Velike Britanije. Također, prisutan je i u cijelom Sjevernom moru te Mediteranu, uključujući i Crno more.

(Wikipedija)

Ribolov arbuna


Arbun ili kako ga još nazivaju "ružičasti kraljević" ili "princ" (po svom izgledu na prvi pogled vrlo sličan većim srodnicima zubacu i pagru) jedna je od najbrojnijih riba Jadrana, izuzetno je lukav i nije ga lako zakačiti na udicu, pa udice valja pomno izabrati da budu oštre i dobro oblikovane, jer arbun ima usnu šupljinu oblikovanu poput zubaca što znači da ima mekane usne, ali iznimno oštre prednje zube i gornju i donju vilicu prekrivenu koštanim pločicama. Najprikladnije su kovane udice koje su donekle i elastične, bitno je da budu tanke spljoštene po mogućnosti Crystal oblika s ravnim vrhom. Uzevši u obzir da arbun ima jaku i izraženu glavu i vrlo jaku čeljust, koriste se udice širine luka od 9-12 mm.



Za lov arbuna često se koristi kozica kojom se treba prekriti cijela udica, osim vrha. Za korištenje tih mamaca najprikladnije su udice Mustad, serija 220, Au Lion d Or 1208, 1402, 1505 , Gamakatsu 1070B i N, 1090 B i N, te 1330N, Browning model SN i KN, Jaguar 1515, te Tubertini serije četiri. Ove udice su prikladne i za mamčenje školjki, koje arbuni također obožavaju, ali su ipak za taj mamac nešto prikladnije udice oblika Limerick Au Lion d Or 1122N i 1503N, Browning 319 i 720N. Za lov s crvom najprikladnije su Mustad 496 (plava), Tubertini serije 10, te Au Lion d Or 1425N. Ako se pak arbuna lovi parangalom najbolje je koristiti udice sa zaobljenom krivinom, poput Gamakatsu 1316, Mustad 2315 ili Au Lion d Or 9321 inox.

(Ribolov)

Preporučljiv predvez za ribolov arbuna:



Predvez za arbuna čini osnova najlona debljine 0,20, pioke (trauni ili "brki") 0,16 na dnu 0,18. Na vrh predveza dobro je staviti mali metalni prsten koji se kači na virbl s kopčom.

Ribolov zimi


Zahvaljujući klimatskim promjenama i zatopljenju mora, ribiči mogu i u hladnijem dijelu godine na relativno plitkim terenima loviti "crvene kraljeviće".
Arbuni se ujesen približavaju obalama i zadržavaju se na manjim dubinama (čak na dubinama od 10-30 m gdje se mogu naći nešto manji primjerci), gdje obično u lipnju obavljaju mrijest, a ostaju tu do veljače, dok su prije 15-20 godine to činili svega do kraja prosinca. U siječnju i veljači su ulovi nešto manji, ali i dalje više nego zadovoljavajući. Arbun je upravo zbog ovog, poput komarče, idealan za lov zimi. Kako se najrađe zadržavaju na ljušturastim dnima, ali i pjeskovitim i mješovitim, najlakše ga je pronaći na mjestima gdje dno naglo ponire gdje je dno tvrdo, koraljno i kamenito, te oko potopljenih brodova.

Ono što također uveseljava ribiče jest to da se arbun hrani više ili manje aktivno tijekom cijelog dana, najintenzivnije naravno ujutro i predvečer. Naravno, njihov interes za hranu ovisi i od lunarnog Mjeseca, pa se tako najčešće prvih 5 dana mladog Mjeseca hrane ujutro, a u zadnjoj četvrtini se hrane najrašđe u sumrak, te isto tako intenzivnije se hrane za vrijeme plime.

Arbun ima određene putanje kojima se rado kreće u potrazi za hranom, obično rakovima, crvićima i školjkama, pa se lako love kozicama, gamborima, rakovima samcima i ostalim što se može naći u plimnoj zoni, međutim njima su i dalje najdraži mekši dijelovi, poput unutrašnjosti trpa, rep od škampa ili veći komad crva. Boja igra nevjerojatno veliku ulogu pri odabiru ješke, osobito zimi, kada u sivkastom moru kamenita dna arbun lako uočava mamce jarkih crvenih nijansi, pa se često privlače i crvenim olovnicama, osobito tijekom natjecanja, kad se ne smije korisiti primama. Bibiji (crvi štrcaljci) su arbunima osobita poslastica, međutim bitno je dobro ga montirati na udicu, tako da vrh udice bude potpuno vani a mekši odrezani dio okrenuti prema unutrašnjosti luka udice. Arbun se može loviti i na svježe meso dagnje, koje mu odgovara okusom a privlači ga bojom, te komadima srdele, gavuna ili šaruna.

Pribor i sistemi

Ako se arbun lovi iz plovila, dobro je napraviti sistem s tri priveza (pjoka, brka) duljine 20-40 cm, odmaknutih međusobno 30-50 cm, debljine flaksa 0,25-0,30 mm, ali ukoliko slabije grizu privezi mogu biti i duži (60-70 cm) sa tanjim flaksom (0,15-0,20 cm) udaljenih međusobno 70-80 cm. Prvi se privez montira na trostruki virbl, a na kopču olovo 50-100 g, dok se preostala dva priveza spajaju s privezom perlinom (staklena probušena perla). Cijeli sistem se na osnovni najlon spaja također virblom, i to 20-ak cm iznad prvog, gornjeg priveza. Za osnovni najlon može biti i od tanjih suvremenih višenitnih flakseva upola manjeg promjera od klasičnog, dok se privezi mogu radi s manje uočljivim bezbojnim flaksom ili fluorokarbonom (hiperkarbon). Koriste se štapovi od 1,7 do 4,5 m dužine brze akcije i osjetljivog vrha, a rola prijenosnog odnosa barem 1 : 3,8. Kad se lovi iz barke, arbuni, ukoliko su na dnu i lovite na poznatom terenu, nerijetko odmah trzaju čim olovnica dotakne dno, pa čak dok još uvijek sistem pada, pa treba na te trzaje odmah odgovorit kratkim kontrama

Odabir udice 9-12 mm:


za mamčenje kozica najbolje su udice "Mustad" 220, 224 i 2315, "Cannelle" 1208, 1209 i 1402, "Gamakatsu" 1070, 1090 i 1330 (može i školjke)
za mamčenje školjki "Cannelle" 1122 i 1503. Za mamčenje crvića najprikladnije su "Mustad" 496 i 1425

Primamljivanje

Ukoliko nakon kraćeg čekanja nema griza, može se promijeniti sistem i zamijeniti ga duljim i nakon kraćeg pretraživanja terena (obično prepustivši plovilo struji i vjetru) krenuti u lov. Tijekom lova u pokretu olovnica mora dodirivati dno, a flaks mora biti zategnut da se mogu dobro osjetiti trzaji. Mjesto ulova se može obilježiti plutačom pa se mjestu ulova lako vraćati kad brodica nije usidrena. Tek kad se pronađe pozicija može se početi s primamljivanjem, pa se zona ulova povećava i "održava".