Skuša (Scomber scombrus)



Skuša (Scomber scombrus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae). U Hrvatskoj je još poznata kao škombra ili vrnut.

Skuša ima vretenasto tijelo, usko pri vrhu glave koje se širi prema sredini tijela te se ponovno sužava prema repnoj peraji. Repna peraja je izbačena pri vrhu i dnu a po sredini je duboko urezana. Male ljuske prema repu su sve sitnije. Leđa su joj zelenkasto-smeđe boje ispresjecana okomitim tamnim crtama. Bočne strane tijela su boje sedefa, a trbuh je bijel. Skuša u Jadranu raste najviše do 50 cm i skoro do 1 kg težine. Prosječna joj je dužina 15-20 cm a težina oko 0,7 kg. Atlantske skuše narastu i do 3 kg a procjenjuje se da žive do 15 godina.

Skuša obitava u Atlantiku od Kanarskih otoka do obala Norveške, a rijetko i u Baltičkom moru. Može je se pronaći i u Sredozemlju pa tako i u Jadranu. Također obitava uz zapadnu obalu Sjeverne Amerike, ali i u Tihom oceanu [2].

Iako je 90-ih godina 20. stoljeća gotovo posve nestala iz Jadranskog mora, u posljednje vrijeme zamijećeni su veći migracijski dolasci skuša u Jadrani pa je opet postala važan dio gospodarskog ulova..

Skuša živi kao riba selica a kreće se u plovama. Grabežljivac je koji se hrani raznim morskim životinjicama, srdelama, inćunima, račićima i ostalom sitnom ribom. Skuša je uz lokardu jedina jadranska skušovka koja se hrani i filtriranjem planktona.

U vrijeme mriještenja skuše se sele bliže obali. Diljem Sredozemlja, pa i u Jadranu, skuše se mrijeste tijekom ožujka i travnja, a u Atlantiku od lipnja do kolovoza. Ženka nakon mriještenja izbacuje do 500 000 jajašaca [3]. Već nakon tjedan dana iz jajašaca prelaze u male ribice koje rastu vrlo brzo. Skuše spolnu zrelost dostižu tek u trećoj godini života.

Skuša se smatra najukusnijom plavom ribom Jadrana. Obiluje zdravim masnim kiselinama, mekanog je mesa i kostiju, pa je vrlo tražena.

Opis i podrijetlo


Ubraja se u sitnu plavu ribu, iz porodice Scomberomoridae, a pojavljuje se u jatima ispod morske površine. Skuša je riba pučine i u Jadranu je posvuda rasprostranjena.
Skuša sadrži omega-3 masne kiseline, vitamine i minerale važne za zdravlje srca, a vrlo malo štetnih zasićenih masti.

Leđna peraja joj je izrazito račvasta. Leđa su modro zelenkasta, a prema trbuhu je plavičasto srebrna. Duž hrpta koso je isprugana. Dosiže maksimalnu dužinu od 45 cm i težinu od 0,9 kg. Hrani se sitnim morskim planktonima i sitnim ribicama. Spolnu zrelost doseže s 2-3 godine starosti, mrijesti se krajem jeseni i početkom zime i tada najviše odabire čista pjeskovita dna. Prodaje se svježa ili konzervirana na razne načine: soljenjem, sušenjem, dimljenjem ili u ulju.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetski sadržaj 100 g svježe skuše iznosi 205 kcal / 858 kJ. Od toga je 18% masti i 14% proteina.
Od vitamina bogata je vitaminima B-kompleksa, od čega je odličan izvor niacina (9,1 mg što čini 48% RDA), a dobar je izvor riboflavina (0,312 mg što čini 18% RDA), pantotenske kiseline (0,86 mg što čini 17% RDA), tiamina (0,17 mg što čini 12% RDA) i kolina (65 mg što čini 13% RDA).
Od minerala skuša je odličan izvor selena (44 µg što čini 63% RDA), fosfora (217 mg što čini 27% RDA), magnezija (76 mg što čini 25% RDA) i željeza (1,6 mg što čini 16% RDA).

Svježa skuša u 100 g sadrži 3,4 g polinezasićenih masnih kiselina, a od toga 2,5 g omega-3 masnih kiselina.
Energetski sadržaj 100 g kuhane skuše iznosi 262 kcal / 1096 kJ. Od toga je 18% masti i 24% proteina.

Od vitamina izvrstan je izvor vitamina B kompleksa, od čega cijanokobalamina (B12; 19 µg što čini 950% RDA), niacina (6,85 mg što čini 36% RDA), riboflavina (0,412 mg što čini 32% RDA), piridoksina (0,5 mg što čini 23% RDA), pantotenske kiseline (1 mg što čini 20% RDA), a dobar je izvor tiamina (0,16 mg što čini 10,6% RDA).
Od minerala skuša je izvrstan izvor fosfora (278 mg što čini 356% RDA), magnezija (97 mg što čini 28% RDA) i željeza (1,6 mg što čini 16 % RDA).
Kuhana skuša sadrži u 100 g 4,3 g polinezasićenih masnih kiselina, a od toga 1,3 g omega-3 masnih kiselina.


(coolinarka)

Ljekovitost

Konzervirana skuša u ulju može se vrlo jednostavno pripremiti u obliku namaza za sendviče ili s umakom od rajčice i širokim rezancima.
Konzumiranje skuše je vrlo pametan i jednostavan način za održavanje zdravlja srca. Skuša sadrži omega-3 masne kiseline, vitamine i minerale važne za zdravlje srca, a vrlo malo štetnih zasićenih masti. Savjet zdravim ljudima Američkog udruženja za srce s obzirom na jake znanstvene dokaze je da se riba konzumira najmanje dva puta tjedno, jer pomaže u reguliranju krvnog tlaka, čisti nakupine u arterijama, smanjuje grušanje krvi i drugo.

Omega-3 masne kiseline djeluju na zdravlje cijelog organizma, posebno srčano-krvožilnog sustava, potiču kognitivni razvoj i ponašanje djece, usporavaju razvoj nekih oblika raka, ublažavaju upalne procese kao što je artritis.
Istraživački tim na Harvardu je otkrio mehanizam djelovanja ribljeg ulja na upalne procese kao što je artritis. Masti resolvini sprječavaju selidbu upalnih stanica do mjesta upale. Resolvini su sačinjeni od omega-3 masnih kiselina i u visokoj koncentraciji se nalaze u ribljem ulju. Amerika službeno nema preporuka za unos omega-3, ali zdravstvene službe Kanade preporučuje dnevno 1,1 g ženama, a 1,6 g muškarcima.
Koalicija udruga za zdravlje majki i beba potiče trudne žene da konzumiraju 400 g ribe tjedno, jer se time poboljšava kognitivni razvoj beba, razvoj vida, a otkriveno je da ima utjecaja i na ponašanje.

American Association for Cancer Research i Karolinska Institutet u Švedskoj ispitivali su utjecaj omega-3 masnih kiselina na smanjenje rizika od pojave raka bubrega i dojke. Na Sveučilištima u Koloradu i Floridi otkriveno da je majke koje konzumiraju ribu tijekom trudnoće smanjuju rizik od pojave raka dojke kod svojih kćeri.

Vitamini i minerali iz skuše sudjeluju u metaboličkim procesima, izgradnji krvožilnog sustava, koštanog, živčanog i mišićnog tkiva.
Često su mediji izvještavali o štetnosti ribe zbog nakupljanja žive, dioksina i polikloriranih bifenila (PCB) pa je javnost stekla dojam da je riba više štetna nego korisna. Istraživanje na Harvard School of Public Health ispitalo je ovaj problem. Rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu The Journal of the American Medical Association iz 2006. idu u prilog konzumiranja ribe. Otkriveno je da se u ribi i morskim plodovima nalazi svega 9% od ukupne količine PCB i dioksina prisutnih u hrani, a oko 90% u ostaloj hrani kao što su meso, povrće, mlijeko i dr. (podaci vrijede za SAD). Studijom je utvrđeno da kozumiranjem 200 g ribe poput skuše tjedno možete smanjiti za 17% rizik od smrti uzrokovane bilo kojom bolesti i 36% rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima.

Kupovanje i čuvanje skuše



Ovu plavu ribu izuzetnog okusa jednostavno ćete prepoznati po glatkoj koži, gotovo bez ljuski, koja je na trbušnoj strani srebrnaste boje, a na plavkastoj leđnoj strani ima uočljive tamne pruge. Sezona skuše je u kasno proljeće i rano ljeto.

Prilikom kupovine prvo vodite računa gdje kupujete ribu. Pravilno držana svježa riba je u ograđenim prostorima na komadićima leda. Zatim obratite pažnju da je tijelo skuše glatko i čvrsto, oči bistre, a škrge crvene boje. Na prerezu ili ukoliko kupujete filete, meso ribe treba biti glatko, blijede bež boje koja prema sredini prelazi u ružičastu.

Duljina čuvanja svježe ribe ovisi o tome koliko je prošlo vremena od njena ulova. Ukoliko je riba stara samo jedan dan prije kupnje, možete je u hladnjaku čuvati do četiri dana, ukoliko je ona dulje stajala ili niste sigurni, upotrijebite je isti ili sljedeći dan. Očišćenu skušu možete i zamrznuti. Porcionirajte je u plastične vrećice i čuvajte u zamrzivaču dva do tri tjedna.

Skuša se može usoliti ili dimiti, a izvrsna je sirovina za konzerviranje, bilo u ulju ili u umaku od rajčica s povrćem.

Dimljena skuša je fantastična....

Malo ima dominantan miris i ukus. Ja sam više ljubitelj nekih drugih riba.

Nema kad se prodimi...