Logika i njene zamke: česte logičke pogreške

Prvo pravilo jest ne prevariti sebe – a sebe je najlakše prevariti.

Richard Feynman

Poznavanje logičkih pogrešaka može biti jako važno u svakodnevnom životu. Primijetimo li logičku pogrešku u nečijem argumentu, odmah možemo zaključiti i da je argument nevaljan, odnosno da ne dokazuje ono što ta osoba želi prikazati istinitim. Danas ću navesti neke od najčešćih grešaka koje ljudi rade, svjesno ili nesvjesno.

Valja naglasiti da logička pogreška u argumentu ne znači neistinitost zaključka, već samo da je taj argument bezvrijedan što se tiče dokazivanja istinitosti samog zaključka. Dakako, i pogreške mogu dovesti do ispravnog zaključka, međutim tu je faktor čista sreća, a ne trezveno rasuđivanje svijeta oko sebe.

Premisa + logika = zaključak

Dakle, premisa, odnosno skup osnovnih pretpostavki, zajedno s logikom daju zaključak. O kvaliteti premise i logike će ovisiti i vjerojatnost ispravnosti samog zaključka.

Naprimjer:

Premisa 1: Sunce i planeti koji kruže oko Sunca su dio Sunčeva sustava.

Premisa 2: Zemlja je planet koji kruži oko Sunca.
Zaključak (premisa + logika) = Zemlja je dio Sunčeva sustava.

Pokušat ću navesti najčešće (neformalne) logičke pogreške, ali i greške pri argumentiranju uopće. Cilj je unaprijediti kvalitetu raspravljanja u sebi, ali i drugima. Ako primijetite da koristite neke od ovih logičkih pogrešaka, nadam se da ćete učiniti istinoljubivu stvar i naći bolje argumente, a u nedostatku njih preispitati vjerovanja čije branjenje neizbježno zahtijeva greške u argumentaciji. Isto tako, pokušajte prenijeti neke od ovih informacija na ljude oko sebe, u svrhu poboljšanja kvalitete raspravljanja. SretnoSmile

Napomena: Ovdje nećete naći načine za “pobjedu” u raspravama. Idealna rasprava nije ona u kojoj ispadneš pobjednik, već ona koja po završetku sve sugovornike makar malo približi istini. Nije sramota promijeniti mišljenje pred boljim argumentima, niti je sramota priznati grešku. Sramota je tek pokušaj dokazivanja vlastitog stava pod svaku cijenu, pogotovo pod cijenu istine.

Ad hominem

Einstein je bio najobičniji činovnik i loš učenik u školi, dakle teorija relativnosti je netočna.

Pokušaj osporavanja nečije tvrdnje napadom na samu osobu, bez argumentacije o tvrdnji. Mnoge osobe s mnogim manama mnogo puta budu u pravu ili u krivu, no te osobne mane nemaju odraza na njihove pojedinačne tvrdnje.

Posebna vrsta ad hominema je trovanje bunara / poisoning the well. Svodi se na preventivni pokušaj blaćenja nečijeg stava prije negoli je on uopće iznesen. Time se pokušava na logički nepovezan način diskreditirati bilo što izneseno u suprotnosti s željenim stavom i zaključkom. Primjerice kad jedan od sudionika debate kaže o svom protivniku:
Prije nego saslušate argumente mog sugovornika, znajte da je on komunjara i ateist. Očito je da mu se ne može vjerovati.

Neznanje / (Argumentum) Ad ignorantiam

Ne postoji dokaz da Bog ne postoji, dakle On mora postojati.

Bilo koji pokušaj argumentiranja u korist nekog stava tvrdnjama da ne postoje dokazi koji se tom stavu protive. Obrnuta tvrdnja…

Ne postoji dokaz da Bog postoji, dakle On sigurno ne postoji.

…također ne drži vodu, jer: Nepostojanje dokaza nije dokaz nepostojanja.

Nevjerica / Argument from Personal Incredulity

Ne mogu zamisliti da je sva raznolikost života mogla nastati prirodnim procesima, dakle teorija evolucije je netočna.

Mišljenje da nešto mora biti netočno ili nemoguće samo zato što je pojedincu teško zamislivo ili nevjerojatno. Ipak, mnoge zapanjujuće stvari su istinite, a mnogi prijedlozi koji se isprva čine logičnima nemaju veze sa stvarnošću.

Ad populum

Milijuni ljudi vjeruju u duhove – duhovi mora da su stvarni.

Argumentiranje istinitosti neke tvrdnje ukazivanjem na njenu popularnost. Naravno, mnoge netočne tvrdnje mogu biti (i jesu) jako popularne.

Ad hoc

Nakon neuspjelog testa, telepat kaže “Ja ipak imam telepatske moći, demonstrirao sam ih na stotine puta.” Skeptik mu odgovara: “Kako onda ovaj objektivni eksperiment nije pokazao tvoje nadnaravne sposobnosti?” Na to će telepat, “Pa naravno, u prisustvu skeptika s negativnim energijama moja telepatija ne može funkcionirati.”

“Ad hoc” objašnjenje je pokušaj ignoriranja dokaza i činjenica koje se ne slažu s nečijim stavom, vjerovanjem, ili ga čak otvoreno pobijaju. Stav telepata je da će test uspjeti, jer su dosad uspijevali. Međutim, u prisustvu nekog tko je skeptičan u telepatiju i zna osmisliti eksperiment, telepat gubi sve “moći”. Umjesto da preispita sebe i svoje teorije, telepat na licu mjesta izmišlja neki “razlog” (opravdanje) neuspjelog testa.
Argument iz autoriteta

Liječnik mi je rekao da vitamin C liječi prehladu i gripu, pa to mora da je istina.

Pokušaj dokazivanja neke tvrdnje činjenicom da iza nje stoji kvalificirana osoba, osoba s autoritetom. Naravno, kao i u svakom ljudskom zanimanju, doktori mogu biti dobri ili loši, a čak i dobri doktori ponekad griješe.

Cui bono

George Bush je organizirao rušenje WTC tornjeva, jer mu je to omogućilo da okupira Irak, uzme naftu i priskrbi milijarde dolara svojim suradnicima.

Greška kojom se tvrdi da je uzrok određene pojave među subjektima koji su istom i profitirali. Ovo naravno ne mora biti istina, jer mnogi sektori društva profitiraju od najrazličitijih događaja; nitko, naprimjer, ne tvrdi da pogrebnici uzrokuju smrt jer im je to dobro za biznis.

Cum hoc ergo propter hoc – Korelacija ne dokazuje uzročno posljedičnu vezu

Moje nove cipele me štite od kiše. Kad god ih nosim, dani su sunčani.

Mišljenje da postoji uzročno-posljedična veza između 2 faktora samo zato jer postoji korelacija između njih, tj. događaju se istovremeno, na istom mjestu… Ovo je pogreška jer je s tako malo informacija nemoguće znati da li A (cipele) uzrokuje B (lijepo vrijeme), B uzrokuje A, neki treći faktor C uzrokuje i A i B, ili je korelacija tek obična slučajnost. Potrebno je više informacija prije iznošenja tako eksplicitne tvrdnje*.
Neobjašnjeno ≠ Neobjašnjivo

Znanost je propali pothvat – postoji bezbroj stvari koje znanost ne može objasniti.

Neshvaćanje činjenice da neobjašnjene stvari nisu nužno i neobjašnjive. Gledano kroz povijest, temelji našeg znanja se sve brže povećavaju, a za prijelaz neobjašnjenih fenomena u domenu objašnjenih je potrebno tek vrijeme, uz dozu racionalne misli i discipline.

Greška kontinuuma

Nema smisla reći da je ljeti na plaži vruće, jer nema točne granice između “vruće” i “hladno”.

Odnosi se na odbacivanje bilo koje tvrdnje u kojoj nije strogo definirana granica između dva ekstrema, već između njih postoji postupni prijelaz – kontinuum.

Nedosljednost

Zdravstveno osiguranje zahtijeva dokazanu efikasnost i sigurnost svih metoda liječenja koje financira pod svojim okriljem. Međutim, te standarde ne moramo primjenjivati za alternativnu i “prirodnu” medicinu.

Neopravdano pridržavanje različitih pravila i standarda među različitim pojavama unutar jedne domene. Ako postoji potreba za standardnu medicinu da dokaže učinkovitost i sigurnost, ne postoji razlog zašto bi neke prakse bile oslobođene istih razumnih pravila.

Bifurkacija / False Dichotomy

Ako evolucija nije točna, to znači da je Bog stvorio život i sve oko nas.

Lažno ograničavanje na samo 2 mogućnosti, pri čemu se nalaženjem mana u jednoj ideji pokušava dokazati točnost druge. Često postoji mnogo različitih objašnjenja za neke fenomene, a oba ponuđena mogu biti kriva.

Post hoc ergo propter hoc – Poslije toga, dakle zbog toga

Dobar primjer iz serije ‘Zapadno Krilo’
Pijetao se uvijek glasa rano ujutro, dakle dan počinje jer se pijetao glasa.

Samo zato što postoji jasan vremenski slijed između događaja, to ne znači da raniji događaj uzrokuje one kasnije. Taj slijed može biti tek korelacija, ili posljedica obične slučajnosti.

Prizivanje tradicije / Appeal to tradition

Ženama je mjesto u kući, a ne na radnom mjestu. Tako je uvijek bilo, tako treba biti.

Argument kojim se tvrdi da je neki stav točan samo jer su ga se držale prijašnje generacije. Ipak, činjenica da su je naši preci držali ispravnom nema nikakvog odraza na istinitost neke tvrdnje. Naši preci su vjerovali je Zemlja ravna ploča i da smo u centru svemira, što se pokazalo netočnim. Pogreška suprotna ovoj bi bila Prizivanje noviteta, odnosno tvrdnja da je novi izum, običaj ili teorija samim time superioran onim starijim.

Straw man / Slamnati čovjek (strašilo)

Ateisti su opasni jer mrze vjeru i žele zabraniti sve religije.

Ova pogreška se sastoji od preuveličavanja i karikiranja protivničkih stavova jer ih je kao takve lakše napasti i pobiti. Ateist sam po sebi ne mrzi vjeru, već je jednostavno nema, i ne želi zabraniti religije, već možda poziva na oprez i ustavno odvojenje crkve od države – što je upravo najveća zaštita vjerske raznolikosti u društvu.

Slippery slope / Klizak teren

Ako legaliziramo marihuanu, morat ćemo legalizirati i sve teže droge, poput heroina.

Ovo je greška kojom se implicira domino efekt, odnosno da prvi korak u jednom smjeru nužno vodi do drugog, pa do trećeg, itd. – a sve to bez potrebnih dokaza o svakom pojedinom koraku. Apsurdan primjer bio bi:

Ljudi trebaju izbjegavati hranu, jer već prvi zalogaj vodi ka pretilosti.

******************************************************

I mali dodatak za kraj, metoda “Reductio ad absurdum” – Svođenje na apsurd

Iako njena zloupotreba i sama može dovesti do logičkih pogrešaka, metoda ‘reductio ad absurdum’ zna biti jedan od osnovnih alata za opovrgavanje nelogičnih tvrdnji. Svodi se na upotrebu logike iz ponuđene tvrdnje u svrhu donošenja kontradiktornih ili apsurdnih zaključaka – a sve u svrhu pobijanja iste tvrdnje. Ova metoda je zlatna jer smo svi upoznati s njom, a pogotovo naše mame:

Dijete: Svi moji prijatelji to smiju raditi, zašto ne i ja?

Mama: A da svi tvoji prijatelji skoče sa zgrade, bi li i ti?

Mama bi uzela premisu iz djetetove tvrdnje: “Ako svi nešto rade, to mora biti u redu”, i dovevši je do apsurdnih razina pokazala da argument nije valjan. Iako pretpostavljam da nam je svima u takvom trenutku bilo poprilično nezadovoljavajuće zamisliti da je mama u pravu, mora joj se priznati – bila je u pravu. Winking smile