Danska kuhinja

Danske punjene šnicle



SASTOJCI:

* 600 g svinjskih šnicli
* 2 tvrdo kuvana jajeta
* 100 g kačkavalja
* 4 kašike brašna
* 2 kašike ulja
* list peršuna
* biber
* so

PRIPREMA:

1. Kuvana jaja oljuštiti i iseckati. Pomešati sa opranim sitno iseckanim listom peršuna.

2. Meso oprati, ocediti i iseći 4 šnicle. Šnicle posoliti i pobiberiti.

3. U sredinu svake šnicle staviti smesu od jaja i iseckan kačkavalj. Zatim, meso urolati i pričvrstiti drvenim čačkalicama.

4. Uvaljati u brašno (i po želji, odozgo, u iseckan list peršuna).
Staviti na zagrejano ulje ili mast i peći u zagrejanoj rerni na 200 stepeni C, dok ne porumeni (oko 50 minuta). Služiti uz pomfrit i sezonsku salatu, piše Zalogaj.

Prijatno!

Danska kuhinja


Prema jednoj izreci Šveđani jedu da bi pili, Norvežani jedu da bi živjeli, a Danci žive da bi jeli.

Doista, Danci jedu rado, mnogo, raznoliko i kalorično. Iako su im na jelovniku i jela drugih nacionalnih kuhinja, a danski kuhari slove kao najbolji i najkreativniji u Skandinaviji, Danci ipak najviše od svega vole svoju tradicionalnu kuhinju. Kako je Danska poljoprivredna zemlja okružena morem, s razvijenim ribarstvom, ratarstvom, stočarstvom i mljekarstvom, tradicionalna kuhinja se razumljivo temelji na ribi, plodovima mora i mesu, ali i povrću, voću, mlijeku i mliječnim prerađevinama, posebno siru i jogurtu.


Jedno od najomiljenijih i najpoznatijih malih jela je i nadaleko poznati danski specijalitet smorrebrod. Na tradicionalnom jelovniku brojna su jela od različitih slatkovodnih i morskih riba, posebno lososa, jegulje, bakalara, haringe i lista te od različitih vrsta mesa, peradi, janjetine, teletine, junetine te posebno omiljene svinjetine. I riba i meso spremaju se na sve moguće načine, peku se, kuhaju, pirjaju, prže, ali i dime, mariniraju, salamure i usoljavaju. Kako Danci obožavaju krepku, kaloričnu i masnu hranu, uz jela od ribe i mesa obavezni su i zasitni prilozi od povrća, ali i voća, te gusti umaci i različite salate. Među omiljenim umacima je tradicionalni umak od maslaca, senfa, hrena i nasjeckanih kuhanih jaja koji se najčešće služi uz kuhanu ribu, a među prilozima je, bez sumnje, krumpir. Neizostavni krumpir služi se kuhan i posut začinskim biljem ili pak pečen, a vrlo često i pržen sa šećerom. Među čestim prilozima uz meso su i pirjane jabuke, suhe šljive i crveno zelje, te punjena cikla. Od ribljih jela najpopularniji je kuhani bakalar sa slanim krumpirima i umakom od senfa (torsk), list pirjan u maslacu sa slanim krumpirima (rodspaette) te pečeni file haringe s pirjanom rabarbarom ili ogrozdom (stegt sild). Od mesnih jela Danci najviše vole okruglice od miješanog mesa (frikadeller) s kuhanim krumpirima ili salatom od krumpira i umakom, kosani odrezak (hakkebof), hrskavo svinjsko pečenje (flaeskesteg) obilato preliveno umakom od pečenja, okruglice od svinjskog mesa (kodboller) s rižom i curry umakom. U tradicionalnoj danskoj kuhinji su i krepke juhe, juha od kruha s bezalkoholnim pivom i šećerom (ollebrod), juha od kaše (vandgrod), juha od suhog graška (gule aerter) te gusta juha od iznutrica (finker).

Danci tradicionalno uživaju i u dimljenoj hrani, posebno lososu i haringama te različitom mesu i mesnim prerađevinama i divljači, ali i siru koji je poznat u cijelom svijetu. Dimljena hrana je toliko popularna da i danas mnogi restorani i mesnice imaju svoje vlastite komore za dimljenje ribe i mesa. Među najpopularnijim dimljenim jelima je haringa sa sirovim žumanjkom i lukom (sol over gudhjem). Danska kuhinja je poznata i po usoljenim i mariniranim haringama (sild) koje se spremaju i s bezbroj dodataka, npr. s rajčicom, curryem, začinskim travama, koprom, češnjakom, ali i šerijem. Spremanje haringa ima neobično dugu tradiciju pa je tako nekad svaka domaćica imala svoj tajni recept koji se prenosio s majke na kćer, a i dan danas ih nekoliko firmi proizvodi po strogo čuvanoj recepturi. Danci uživaju i u lososu mariniranom u mješavini soli, šećera i nasjeckanog kopra (graved laks). Nekad se tako marinirani losos zatrpavao u pijesak ili u rupe u zemlji kako bi izgubio vodu i ostalo jestiv i dulje vrijeme, a danas se marinira u hladnim komorama.

Danski recepti i kuhinja starih vremena


Obzirom da je Danska hladna i vlažna zemlja, mislim da ne treba napomenuti da je njihova hrana od davnina teška i u većini slučajeva sastojat će se od mesa ( po mogućnosti svinjetine) krumpira i povrća. Piletina i riblji proizvodi su kod Danaca na drugom mjestu. Zbog klimatskih uvjeta koji preovladavaju potrebna im je hrana visoke nutritivne vrijednosti koja sadrži dosta minerala, vitamina i proteina radi očuvanja energije potrebne za posao, školu, sport i druge dnevne aktivnosti.

Zbog toga i nije začuđujuće kada se pobliže upoznate sa danskom kuhinjom i receptima i shvatite o kakvim jelima je riječ. Navesti ćemo samo neke koji su tipično danski, da ne kažem vikinški.

DIMLJENA ŠUNKA ILI SVINJETINA – na takav način se čuva još od 1000 prije Krista i još uvijek stoji za jako bitnu dansku deliciju koja može opstati i do godinu izrađena na takav način.

Salama – „Spegepølse“ je kobasica rađena od svinjetine i sušena je na zraku. Bila je popularna među danskim ratarima iz starijih vremena, a i zbog dugog vijeka trajanja.

SIR OD GLAVA – SYLTE- rađen je od svinjskih glava i mesne želatine. Također popularan među danskim ratarima srednjega vijeka koji se očuvao i do danas.

DIMLJENA HARINGA – najčuvenija je sa danskog otoka Bornholm, a postala je nacionalno jelo još od 1800-tih godina. Također je zovu i „ morsko zlato“, a tako priređena može trajati tjednima.

MARINIRINA ILI KISELA HARINGA – danska nacionalna slastica srednjega vijeka i obvezna hrana današnje nordijske kuhinje. Marinirana se tradicionalno služi sa Akvavitom ( danskom rakijom).

SIR – OST- u Danskoj se počinje raditi oko 1000. godine tijekom Vikinškog perioda tako što bi se zgrušano mlijeko solilo i pritiskalo, a sve zbog njegovog duljeg vijeka trajanja. Takav sir može trajati godinama.