Najlepši parkovi sveta

Jardim Botânico: Prekrasni Botanički vrt Rio de Janeira



Teško je biti glavna turistička atrakcija u gradu najpoznatijeg karnevala na svijetu, pored Ipaneme, Copacabane ili Krista Iskupitelja, ali Botanički vrt Rio de Janeira (portugalski: Jardim Botânico) je sasvim sigurno jednako impresivna atrakcija, iako se o njoj nešto manje priča.

Botanički vrt Rio de Janeira je jedan od najvećih tropskih botaničkih vrtova na svijetu, a u njemu se nalaze neke od najrjeđih vrsta biljaka iz Brazila i iz drugih zemalja, kao i mnoge vrste tropskih ptica, riba i sisavaca. Tačnije, na 54 hektara Jardim Botânica raste više od 7.000 vrsta tropskih biljaka, neke na otvorenom, a neke zaštićene u staklenicima.

Pored bogate flore i faune, ovaj vrt je također važan arheološki, istorijski i umjetnički centar grada. U sklopu vrta se nalazi i istraživački centar, a u njemu i najpotpunija biblioteka u zemlji specijalizirana isključivo za botaniku koja čuva više od 32.000 knjiga. U vrtu se može pronaći i herbarij sa oko 330.000 referentnih uzoraka.

Najvažniji i najpoznatiji dio vrta je Aleja Barbosa Rodriguea, staza duga oko 700 metara koju okružuje 137 kraljevskih palmi. Sve i jedna palma je potomak samo jednog stabla, Palma Mater, a ono je umrlo 1972. godine kada ga je pogodio grom.

Vrt je osnovao Dom João 1808. godine, kasnije poznat kao John VI, kralj Velike Britanije Portugala, Brazila i Algarvesa. Na početku, Jardim Botânico je bio Domov privatni vrt u kojem je namjeravao saditi začine kao što su cimet, papar i muškatni oraščić koji su donešeni iz Istočne Indije, ali je već 1822. godine otvoren za javnost i preimenovan u Kraljevski botanički vrt. Kada je Brazil postao republika vrt je ponovo preimenovan, odnosno iz naziva se izacila riječ ‘kraljevski’

1996. godine vrt je postao Botanički vrt Istraživačkog Instituta Rio de Janeira. Od tada, njegova misija je usmjerena na očuvanje i naučna istraživanja brazilske biljne bioraznolikosti, kao i za obrazovanje, te za pomaganje lokalnoj zajednici i stranim posjetiteljima da postanu svjesni ljepote i krhkosti okoliša.