Ilica - nije najduža ulica, ali je najzagrebačkija

Prvi podatak o imenu zagrebačke žile kucavice Ilice nalazi se u dokumentu koji datira iz davne 1431. godine. Tako se ta godina može smatrati rođendanom i imendanom Ilice, bilježi Branimir Špoljarić u svojoj knjizi Stari Zagreb od vugla do vugla.

No, kako je nastalo iličko ime do danas nije sa sigurnošću utvrđeno. Nekoliko je teorija, a najvjerojatnija je ona koja govori kako je ulica dobila ime prema potoku Ilica podno Peneznih goric ili Gradečke gmajne, današnjeg Rokovog perivoja.

Druga teorija priča o naselju gradečkih kmetova koje se zvalo ville, pa se govorilo 'pem v vilcu' odnosno idem u selo. Treća je teorija da je ime izvedeno od riječi ilo, tj. ilovače na kojoj je bilo naselje čiji su se stanovnici bavili lončarijom, bilježi Špoljarić.

Ilica je poznata kao vijugava ulica i to zato što je tijekom razvoja slijedila srednjovjekovni put koji je izbjegavao savske naplavine. Do 1766. godine protezala se do Iličkog trga (danas Britanac), a današnji izgled dobila je potkraj 18. stoljeća kada se se zemlja počela prodavati za izgradnju kuća. Ilica je tada podijeljena na Gornju, do Iličkog trga i Donju, dalje prema zapadu.  Do potoka na Črnomercu Ilica je dovijugala 1909. godine.

Na mjestu gdje je nekad stajalo kino Apollo, a danas je Histrionski dom, u davna su vremena noćili prodavači ugljena, takozvani vuglenari pa se kuća nazivala vuglenarskim hotelom.

U Ilici su bile i dvije bolnice, a nehigijenski uvjeti i neprikladnost lokacije, sada u trgovačkom i najprometnijem središtu grada, doveli su do neminovnog rušenja stare bolnice na početku Ilice. Taj je događaj  1931. godine obilježen pučkim veseljem uz vola na ražnju.

Ilica je u stara vremena bila poznata po razvikanim hotelima, a mnogi će se iznendatiti podatkom da je današnja Nama nekad bila najotmjeniji zagrebački hotel znakovitog imena - K caru austrijskome.

Najstariji je hotel u ulici Jager Horn, Lovački rog, koji je i danas omiljeno mjesto brojnih turista koji biraju Zagreb kao omiljenu city-break destinaciju.

(Večernji.hr)

Povijest:

Glavna ulica Donjega grada, u prošlosti poznatija pod imenom Lončarska cesta ili Lončarska Ves. Ulica je dobila ime po potoku Ilica u kojoj su živjeli lončarski obrtnici koji su iz njega vadili ilovaču od koje su proizvodili keramiku.

Ime Ilica se prvi put spominje 1431. godine, a današnji oblik popirima krajem 18. stoljeća.

Podno Gradeca, pokraj Ilice, oko crkve sv. Margarete bilo je srednjovjekovno središte današnjega Donjega grada.



Danas:

Danas se Ilica smatra glavnom gradskom ulicom i trgovačkim središtem. Ulica se proteže se u smjeru istok - zapad, od Trga bana Josipa Jelačića, preko Črnomerca do aleje Bologna. Dužina ulice je 5.66 kilometara, ima oko 500 kućnih brojeva i treća je po dužini u Zagrebu.

Ilica je jedna od glavnih prometnih ulica grada - od početka ulice (od Trga bana Josipa Jelačića) cijelom dužinom do okretišta Črnomerec vozi više tramvajskih i autobusnih linija.