Ponekad se veliki ljudi i velika djela jednostavno izgube u istoriji. Na ovom popisu vas podsjećamo na pet istorijskih ličnosti koje je svijet zaboravio… a koji su sasvim sigurno zaslužili svoje mjesto u istoriji velikana.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Počinjemo sa bivšim robom Ziryabom, čovjekom kojem možete zahvaliti za kristalne čaše, šparoge i formu obroka koji se sastoji od predjela, glavnog jela i deserta, kao i mnoge druge stvari koje svakodnevno koristimo…


Ziryab (Abu l-Hasan ‘Ali Ibn Nafi’)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Čovjeg kojeg neki istoričari smatraju drevnim Bachom, bivši rob koji je promjenio zajednicu i koji je odgovoran za neke stvari koje i dan danas koristimo svakako ne bi trebao biti zaboravljen. Njegovo ime je Abu l-Hasan ‘Ali Ibn Nafi‘, poznatiji kao Ziryab, a živio je između 789. – 857. godine prije nove ere.

Ziryab je bio perzijski polimat: pjesnik, muzičar, pjevač, kozmetolog, modni dizajner, zvijezda, strateg, astronom, botaničar, geograf – i bivši rob. Većina ljudi nikada nisu čula za njega, a najmanje dvije njegove inovacije svakodnevno koriste: on je uveo ideju o obroku koji uključuje predjelo, glavno jelo i desert, a također je uveo i korištenje kristalnih za čaša za piće (prije njega su ljudi pili iz metalnih čaša).

Pored toga, Ziryab je prvi uveo šparoge i još mnogo drugog povrća u društvo, te napravio značajne izmjene i dopune u svijetu muzike. Ovaj bivši rob je imao mnogo djece, a većina njih su kasnije postali i poznati muzičari koji su širili njegovo nasljeđe po cijeloj Evropi. Njegov nadimak Ziryab znači crna ptica na arapskom, kopač zlata na perzijskom, a također je poznat i kao Pájaro Negro (kos) na španjolskom.

Klisten – otac demokratije

[You must be registered and logged in to see this image.]

Demokratija! Oblik vladavine koji je skinuo sa vlasti cezare, kraljeve, razmažene prinčeve i notorne diktatore, te dao moć nikome drugom do samom narodu. Ali čini se da je isti taj narod zaboravio da ponekad pomisli i makar se u sebi zahvali čovjeku koji je osmislio ovaj način vladanja – Klistenu, ocu demokratije.

On je prvi uveo demokratiju u Grčkoj (nesumnjivo nakon nekih načela koje je predhodno postavio Solon) 508. godine prije nove ere, nakon što je dobio političku moć u Ateni. Od 508. do 502. godine prije nove ere, Klisten je počeo razvijati niz velikih reformi, što je dovelo do stvaranja Atenske demokratije. On je proglasio sve ljudi koje žive u Ateni i Attici slobodnim građanima, dajući im pravo glasa i proglašavajući ih dijelom demokratskog društva.

On je također prvi uspostavio i vijeće. Svi građani stariji od trideset godina su imali pravo sjediti na vijeću, koje je uključilo javnost u vladu. Iako se Klistenova demokratija razlikuje od ove danšanje, nema sumnje da je ovo bio prvi korak ka slobodnijem društvu i oslobađanju od vladara koji su vjerovali da trebaju vladati samim time što su se rodili.

Mary Anning

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mary Anning (21. maj 1799. – 9. mart 1847.) je bila britanski kolekcionar fosila, trgovac i paleontolog koja je postala poznata širom svijeta zbog nekoliko važnih dinosaurskih fosila koje je pronašla i identifikovala u Lyme Regis, gdje je živjela.

Njezin rad je pridonio temeljnim promjenama u naučnom razmišljanju o praistorijskom životu i istoriji naše planete, a ipak, jedva da je iko ikada i čuo za nju. Njezino prvo značajno otkriće se desilo kad je imala samo dvanaest godina, a poslije toga je otkrila još nekoliko značajnih fosila koji su doslovno preokrenuli sve ono što smo do tada znali o praistoriji.

Zbog toga što je bila žena u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu i zbog religijskih pobuna, većina njezinih radova nikada nije objavljena, u stvari, skoro nikada nije ni dobila zasluge za svoj veliki doprinos nauci. Hvala ti Marry!

Papa Lav Veliki (Sv. Lav I)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Malo ljudi danas zna za ovog čovjeka – čovjeka koji je učinio ono što niko prije njega nije mogao – čovjeka koji je običnim razgovorom zaustavio zloglasnog i nezaustavljivog kralja Huna: Atilu, poznatog kao Bič Božiji.

Kada je kralj Huna Atila napao Italiju i zaprijetio Rimu 452. godine, Papa Lav Veliki mu je pošao u susret, kako bi ga lično zamolio da se povuče. Na veliko iznenađenje cijelog rima, Atila je bio toliko impresioniran ovim čovjekom da se jednostavno okrenuo i otišao. Nažalost, ovaj razgovor nije mogao spriječiti pljačku grada od strane Vandala u 455. godini, ali je zato sprječio masovna ubistva i palež koji bi iza sebe sasvim sigurno ostavila vojska Atile.

Osim ovog velikog uspjeha, Lav Veliki je zapamćen po svojim spisima o jednakosti svih ljudi, te nastojanju da omogući svim ljudima da žive u dostojanstvu. Njegov praznik se slavi 11. aprila, a slika iznad prikazuje razgovor Pape Lava i Atile.

Carica Myeongseong (Kraljica Min)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Carica Myeongseong (19. oktobar 1851. – 8. oktobar 1895. godine), također poznata kao Kraljica Min, bila je prva službena supruga kralja Gojonga od Joseon dinastije u Koreji. Za kralja se udala kada joj je bilo 16 godina, a njemu samo 15.

No, umjesto da bude stidljiva kraljica (što se od nje očekivalo), ona je bila uporna i ambiciozna. Odustala je od mnogih kraljevskih funkcija, kao što su besmislene čajanke sa aristokratima i umjesto toga čitala knjige rezervisane samo za muškarce, učeći sama filozofiju, istoriju, nauku, politiku i religiju. Kada je njezin suprug potpuno preuzeo vladavinu u 22. godini života, kraljica Min je već bila aktivna u politici, a članovi njezine porodice su već bili na visokim pozicijama – što je dodatno ojačalo njezinu političku moć.

Tokom njezine vladavine, Koreja se počela otvarati modernizaciji – prvo uz pomoć (tada mrskog) Japana (zbog prisilnih ugovora i prijetnje ratom), a kasnije i uz pomoć Zapada. Kraljica je reorganizovala vladu i prilagodila je zapadnim standardima, te dopustila slobodu vjere koja je prethodna bila potisnuta.

Ovakvi potezi Kraljice Min su izazvali velike pometnje među njezinim vlastitim političkim liderima. Japanci, gledajući svoj interes, su odlučili da je ubiju – a to su i učinili 1895. godine – kada je kraljica pronađena mrtva sa više ubodnih rana. Kralj, očajan zbog gubitka supruge, počeo je potpisivati ugovor za ugovorom sa Japancima, što je na kraju i dovelo do njihove kolonijalne vladavine (1910 – 1945). Na slici iznad je navodna fotografija Kraljice Min.


pixelizam.