Turkmenistan je država u središnjoj Aziji. Graniči se na severozapadu sa Kazahstanom, na severu i istoku sa Uzbekistanom, na jugoistoku sa Avganistanom i na jugu sa Iranom. Na zapadu izlazi na Kaspijsko more. Turkmenistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.

Veći deo zemlje zauzima gotovo nenaseljena pustinja Karakum. Planine se nalaze duž južne granice i na jugoistoku (najviši vrh zemlje Ayrybaba 3.139 m). Veliki deo severoistočne granice prema Uzbekistanu čini reka Amudarija. Stanovništvo je koncentrisano u podnožjima planina i u oazama duž reka i kanala.

Područje Turkmenistana bilo je deo Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog carstva. U VII veku osvojili su ga Arapi i doneli Islam. Glavni grad je Ašhabad. Ima oko 6,8 miliona stanovnika i površinu od 143.000 km².  Većinu stanovništva (85%) čine Turkmeni  koji su muslimani. U zemlji žive i Uzbeci (5%) i Rusi (4%).



Turkmenistan raspolaže značajnim izvorima plina i nafte. Iskorištavanje je ograničeno nedostatkom infrastrukture za izvoz na svetsko tržište. Važna je i proizvodnja pamuka.

TURKMENISTAN: Država, u kojoj računi za: vodu, struju i plin, ne postoje



Dok većina ljudi u svijetu i ‘državljani’ raznih država muku muče sa sve većim računima ‘komunalija’, stanovnici ove srednjoazijske zemlje nemaju sa tim baš nikakvih problema.
Naime, u Turkmenistanu, računi za plin, struju i vodu – ne postoje.

Besplatno grijanje je uvedeno još od 1993. godine.

Na čelu ove države sa pet miliona stanovnika, uglavnom muslimana, nalazi se predjsednik Gurbankuli Berdimuhamedov, koji je na vlast došao 2012. godine.

Smatra se da Turkmenistan ima četvrte po veličini rezerve prirodnog gasa u svetu, pa stanovnici ove bogate zemlje uživaju u besplatnom gasu, struji i vodi još od 1993. godine.

Međutim, očigledno da će se na tom polju ipak dogoditi male promjene. Bar je tako najavio sam predsjednik, kada je rekao da će ipak započeti sa ugradnjom mjerača za potrošnju gasa kako bi podstakli građane da energiju troše racionalnije i efikasnije.

Naime, njegova vlada je još u oktobru objavila da ih besplatan gas košta pet milijardi dolara godišnje, pa je logično da će pokušati da bar djelimično smanje taj ogroman trošak.

Ašgabat: Grad bijelog mramora



Ašgabat (turkmenski: Aşgabat) je glavni grad Turkmenistana, jednopartijske bivše sovjetske države iz Centralne Azije. On je relativno mlad grad koji je taj status stekao 1881. godine, a podignut je na ruševinama drevnog grada Konjikala koji se nakada nalazio na slavnom Putu svile.

Ašgabat, najveći grad u Centralnoj Aziji i centar energetski bogatog Turkmenistana, nedavno je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao grad sa najviše građevina izrađenih od bijelog mramora.



Ovdje se nalazi ukupno 543 novih građevina obloženih bijelim mramorom koje obuhvaćaju ukupnu površinu od 4,5 miliona kvadratnih metara. Prema Guinnessovoj knjizi, ako bi sav mramor položili vodoravno, dobili bi jedan kvadratni metar mramora na svakih 4,87 kvadratnih metara zemljišta (grada).



Pored nepregledne mramorne površine, u Ašgabatu se mogu pronaći i brojne zlatne kupole i statue, kao i bezbroj velikih slika centralnih figura države – bivših i sadašnjeh predsjednika Turkmenistana. Nažalost, u ovoj državi i nije sve lijepo kao što to izgleda. Prema novim izvještajima Amnesty Internationala građani su lišeni osnovnih ljudskih prava kao što su sloboda kretanja i govora, dok se članovi političke opozicije rutinski maltretiraju. Sloboda je ograničena, a izbori su sve samo ne slobodni i pošteni.




pixelizam.