Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada ista klima i promjene.

Razlikujemo 3 klime: umjerenu, tropsku, istovjetnu. Umjerena klima, koja vlada na Balkanu ima 4 godišnja doba: proljeće (21. ožujka -21. lipnja), ljeto (21. lipnja -23. rujna), jesen (23. rujna -21. prosinca) i zima (21. prosinca -21. ožujka).

U proljeće je klima sve toplija, a dani sve duži. Ljeti vlada vruća klima, s rijetkim kišama i sparnim vrućinama. Jeseni vlada hladnija klima, s čestom kišom, a dani su sve kraći. Zimi vlada hladna klima s čestim snijegom.

U tropskim krajevima postoje 2 godišnja doba: kišno (kad je kod nas proljeće) i sušno (ostali dijelovi godine). U Sahari i ostalim pustinjama je vječno ljeto, a u Antartici i na Arktiku vječna zima.

Godišnja se doba javljaju zato što su različita Zemljina područja nagnuta prema Suncu u različiti vrijeme tijekom godine. Područja između polova i ekvatora imaju četiri godišnja doba, koja se mijenjaju od proljeća do zime, preko ljeta i jeseni.

Zašto imamo vreme?



Od predivnog sunčanog dana do snježnog zimskog – nekoliko je glavnih razloga zašto uopće imamo vrijeme.

Jedan od elemenata koji doprinosi je Zemljin specijalni omotač, atmosfera. Atmosferu čine slojevi zraka iznad nas koji sve što se nalazi na Zemlji dijele od vanjskog svijeta, svemira. Zahvaljujući atmosferi na Zemlji je moguć život – ona nas štiti i daje nam zrak koji udišemo.

Zajedno sa sunčevom toplinom i svjetlošću, atmosfera je odgovorna i za vrijeme! U njoj su male količine vodene pare koje su, uz sunčevu toplinu, dio stalnog kruženja vode u prirodi, a zahvaljujući kojem nastaju oblaci, kiša, snijeg, mraz i još koješta. Grijanjem i hlađenjem sunca nastaje vjetar.

Na vrijeme utječe i Zemljino kretanje oko Sunca tijekom jedne godine. Kao i drugi planeti, i Zemlja kruži oko svoje zvijezde – Sunca. To njezino kretanje nazivamo revolucija ili ophodnja. Zemlja se oko Sunca giba u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Put koji Zemlje prevali gibajući se oko Sunca ima oblik elipse, a nazivamo ga ekliptika. Zbog ovakve putanje Zemlja je u jednom dijelu godine bliže Suncu, a u drugom dijelu godine dalje od njega, a kao posljedicu imamo godišnja doba.

Od razloga zašto imamo vrijeme još je važniji onaj zašto nam vrijeme treba! Bez sunčeve svjetlosti i kiše, na primjer, drveće i biljke ne bi mogle preživjeti i dati nam zrak koji trebamo za disanje i hranu za jelo.

Brojni meteorološki zavodi, privatni i državni u zadnje dvije godine aktivno najavljuju ‘najhladniju zimu u posljednjih 1000, godina'. Ipak u prosincu na proljetnim temperaturama ispijamo kave na terasama kafića, a živa u termometrima u cijeloj državi i regiji penjala se iznad prosjeka. Meteorolozi su u zadnje vrijeme počeli pisati kako je ovo najtoplija zima u posljednje vrijeme, a ljudi kao i priroda su zbunjeni temperaturama.

''Kada se govori o globalnom zagrijavanju, već ranije sam govorio da su se i prije izmjenjivala hladnija i toplija razdoblja pod utjecajem sunčevih ciklusa, smiješno je to što ljudi uvijek krive globalno zatopljenje i za izraženija zahlađenja i zatopljenja.

''Sjeverna hemisfera imala bi samo ljeta i zime. Zime bi mogle biti duže i oštrije, a ljeta duža uz jače izražene valove vrućina koje bi mogle pratiti i jake grmljavinske nepogode, naravno požarne sezone isto tako bi mogle biti duže!!''

Datumi početka godišnjih doba variraju iz godine u godinu zbog nesavršenosti kalendara i eliptičnosti Zemljine orbite oko Sunca. Godina ne traje tačno 365 ili 365,25 dana. Gregorijanski kalendar sačinjen je da bude što približniji srednjem iznosu dužine astronomske godine, tj. vremenu koje je Zemlji potrebno da obiđe oko Sunca. Zbog toga nije svaka četvrta godina prestupna. Prestupne nisu „okrugle” godine na kraju veka, koje nisu deljive sa 400 (1.700, 1.800, 1.900), a isto važi i za „okrugle” godine koje označavaju kraj milenijuma, a koje su deljive sa 4.000. (4.000, 8.000. godina).

Drugi razlog zbog kojih datumi početka godišnjih doba variraju jeste precesija - Zemlja se oko Sunca obrće po eliptičnoj putanji pa se menja pravac Zemljine ose u odnosu na Sunce. Zbog eliptičnosti putanje godišnja doba ne traju jednako. Trenutno, na severnoj polulopti zima traje 88,994 dana, proleće 92,758 dana, leto 93,651 dana i jesen - 89,842 dana.

Topla godišnja doba proleće i leto zajedno su sedam dana, 13 sati i 45 minuta duža od hladnih godišnjih doba jeseni i zime. Proleće se trenutno godišnje skraćuje, a leto produžava po jedan minut. Zima se takođe skraćuje, a jesen produžava po 30 sekundi.

Pomeranje datuma početka proleća „prenosi se” sa zapada ka istoku pa će, na primer, u Tokiju proleće počinjati 21. marta još osam puta do 2023. godine i potom svake četvrte godine od 2027. do 2055. godine.

Proleće 2014



Proleće ove godine dolazi 20. marta u 17 sati i 57,1 minuta. U isto vreme na južnoj Zemljinoj poulopti počinje jesen. Proleće će trajati 92,75 dana tj. do 21. juna 2012. u 12 sati i 51 minut.

SUNCE

U trenutku početka proleća Sunce će se nalaziti u sazvežđu Riba. Od naše planete biće udaljeno 148.986.682 kilometara i svetlosnom zraku biće potrebno 8 m 16,97 s da stigne od Sunca do nas. Magnituda Sunca tog dana biće -26,7 m a njegov uglovni prečnik iznosiće 32' 07.14"

Sunce izlazi u 5 h 42,4 m a zalazi u 17 h 52.8 m.

MESEC

Mesec će tog izaći (prethodnog dana) u 22 h 05,6 m, a zaćiće u 21. marta zalazi u 08 h 08.0 m

Od nas će u trenutku dolaska proleća Mesec biti udaljen 383.135,4 km. Tu razdaljniu svetlo pređe za 1.28 sekundi.

Četiri godišnja doba (na jednoj fotografiji)


Copyright: Eirik Solheim

Ovu fotografija snimljena je u Oslu (Norveška) i snimana je celih godinu dana! Nastala je kao kombinacija 3888 odabranih fotografija snimanih na svakih pola sata tokom dana od januara do decembra. Nakon toga sa svake snimljene fotografije uzeta je jedna kolona piksela i spojena u ovu fotografiju. Tako je nastala ova kompozicija, sa leve strane je januar a sa desne decembar.

Pogledajte i time lep video nastao od ovih fotografija