Sadako hoće živjeti - Karl Bruckner 



Radnja romana počinje pred kraj II. svjetskog rata u Japanu. Država je pogođena velikim siromaštvom i bijedom te se očekuje kapitulacija Japana. Yasuko Sasaki je brižna majka koja radi u brodogradilištu i jedva sakuplja novac kako bi ona i njeno dvoje djece Sadako i Šigeo mogli preživjeti. Njihov je otac u to vrijeme na ratištu.

Iznimno tešku situaciju opisuju dijelovi romana u kojima Sadako sa svojim bratom traži hranu po razrušenim ulicama. Paralelno se opisuju i događanja u američkom vojnom stožeru. Ovdje vojnici razglabaju o novoj bombi koju su izgradili znanstvenici u Los Alamosu. Tu bombu će kroz nekoliko dana iz aviona ispustiti pukovnik Tibbets.

Na dan napada na Hirošimu Sadako je sa svojim bratom bila u parku i kupala se u jezeru. Odjednom se stvorio snažan blijesak i velika toplina kada je šigeo izronio iz jezera vidio je kako je Sadako odbačena nekoliko metara dalje, potpuno krvava i uplakana. Nitko nije znao kakve će razorne posljedice imati atomska bomba. Uskoro je japanska vojska kapitulirala a pred Hirošimom se nalazio dugi period oporavka.

Otac se ubrzo vratio kući i pronašao svoju obitelj kako živi u neopisivim uvjetima. Njegov je plan bio da ponovo otvori brijačnicu koju je vodio i prije početka rata.
Deset godina kasnije u znak sjećanja na atomsku eksploziju održala se štafetna biciklistička utrka. U njoj je sudjelovala i Sadako, no već se za vrijeme trke počela osjećati veliku slabost.

Roditelji je odvoze u bolnicu gdje se saznaje kako je prilikom napada atomskom bombom Sadako ipak bila ozračena. Dok je bila u bolnici otac joj je rekao kako bi trebala 1.000 papirnatih ždralova te će je na taj način bogovi zaštititi. Sadako je počela izrađivati 999-tog ždrala i umrla. Njoj u čast su u Hirošimi postavili spomenik.

Vrsta dijela: dječji roman

Vrijeme radnje: vremenski raspon od 10 godina između 1945. i 1955. godine

Mjesto radnje: lučki grad Hirošima

Likovi: Sadako Sasaki, Šigeo Sasaki, Yasuko Sasaki, otac Sasaki

Bilješka o Piscu

Karl Bruckner ostao je poznat po svom čuvenom djelu o djevojčici koja se na simaptičan način pokušala nositi s posljedicama ratnog razaranja. Rođen je 1906. godine u Beču. Zanimljivo je spomenuti kako je dugi niz godina radio kao automehaničar, a neko je vrijeme bio u II. svjetskom ratu gdje je djelovao kao njemački vojnik.

Tek u 40. godini života počeo se posvećivati svojoj književnoj strani kada se afirmirao kao pisac za djecu i mlade. Njegova su djela prevedena na mnoge svjetske jezike. Među najpoznatije spadaju “Bolest mladeži”, “Samo dva robota” i “Sadako hoće živjeti”. Umro je 1958. godine u Beču.

(Lektire)