Dorćol - šetnja kroz najšarmantniju beogradsku četvrt



Büro24/7 suradnica Tea Tomić provest će nas kroz najzanimljivija mjesta Beograda
Vodimo vas u najposebniju beogradsku četvrt. Četvrt čiji se stanovnici prvo nazivaju Dorćolcima pa tek onda Beograđanima, četvrt specifične atmosfere i izraženog identiteta. Vodimo vas u Dorćol.

Dorćol je oduvijek bio srce trgovačkog i građanskog života, pun malih radionica i zanatskih dućana, prototip kozmopolitskog života, mjesto na kojem su se susretale i suprotstavljale različite kulture - Srbi, Turci, Dubrovčani, Židovi, Grci, Austrijanci, Albanci... I danas se ovdje osjeća trag bogate povijesti, samo su taverne i gostionice zamijenili hoteli i hosteli, kavane, barovi, tržnice, supermarketi.



Supermarket

Ime mu dolazi od turskih riječi četiri (dört) i cesta (yol), odnosno križanje. I Dorćol zaista jest križište minulih stoljeća, kultura i ljudi koji su ovdje ostavili svoj trag. Gornji Dorćol bio je i ostao trgovački centar grada. Srce Gornjeg Dorćola je Jevremova ulica u kojoj se nalaze Dositejev licej, najstarija sačuvana otomanska građevina i Bajrakli-džamija, danas jedina aktivna beogradska džamija od 273 koliko ih je u tursko doba bilo u gradu.



Parobrod

Donji Dorćol pokriva područje ispod Dušanove ulice sve do obale Dunava i za razliku od Gornjeg Dorćola u kojem su očuvane neke od najelitnijih i povijesno najvažnijih zgrada, arhitekturu Donjeg Dorćola karakterizira beogradska škola moderne. U jednoj od takvih kuća krećemo u obilazak mjesta u kojima se odvija dinamičan društveni, kulturni i noćni život današnjeg Dorćola.



Parobrod

Parobrod

Zgrada današnjeg Parobroda na samom uglu Jevremove i Kapetan-Mišine, podignuta 1925. godine kao jedna od prvih u duhu moderne arhitekture, bila je predstavništvo Austrijskog Dunavskog parobrodarskog društva. Sagrađena je po projektu austrijskog arhitekta Aleksandra Popa, asistenta čuvenog Petera Behrensa. Kroz svoju povijest udomljavala je različite funkcije - od Crvenog križa, preko Sovjetske Crnomorske flote, Švicarskog veleposlanstva, do Centra za kulturu i Narodnog univerziteta. 2010. godine općina Stari Grad u njoj je utemeljila Ustanovu kulture Parobrod čiji se program bazira na praćenju i promociji glazbe, plesa, kazališta, filma, književnosti, arhitekture i vizualnih umjetnosti. 



Ako se zateknete u Beogradu obavezno navratite do Parobroda. Samo se morate odlučiti želite li poslušati koncert klasične glazbe, posjetiti izložbu mladih likovnih umjetnika, pogledati kazališnu predstavu ili film, provesti večer uz jazz u klubu Das Boot ili čak zaplesati balet u baletnoj dvorani!



Supermarket

Možda je ovu malu turneju Dorćolom trebalo započeti upravo ovdje, na uglu Ulice Strahinjića Bana i Višnjićeve, u prostoru nekadašnje samoposluge u kojem je 2008. godine otvoren prvi beogradski concept store, u kojem sam već tada počela otkrivati neki novi Beograd koji polaže pažnju na dizajn, arhitekturu, općenito kulturu življenja i bez kojeg mi ni danas ne prolazi ni jedan posjet gradu. Studio reMiks, na čelu s arhitekticom Majom Lalić projektirao je dinamičan, multifunkcionalan interijer na 1400 četvornih metara koji kroz primjenu vidljivih instalacija, betonskog poda, vrata toaleta skinutih s teretnog lifta te izložbenih polica od recikliranog drveta odaje dojam nedovršenosti.



Supermarket

Time tvori idealnu podlogu za čitav niz sadržaja koji se na njoj izmjenjuju - od dućana s dizajnerskim stvarima za kuću, odjećom domaćih i stranih dizajnera, preko restorana i bara, knjižare i cvjećare, kozmetičkog i frizerskog salona do galerijskog prostora, tako da za svakog posjeta Supermarketu zaključite da ovdje "samo mijena stalna jest". I najfinija tajlandska juha s kokosom!





Smokvica

Restoran i kafić Smokvica ime je dobio po drvetu smokve koje se razgranalo nad njegovim dvorištem i u čijem hladu možete uživati u njihovoj poznatoj limunadi s listićima mente. Dvorište, izdignuto u odnosu na Ulicu Kralja Petra, mirna je oaza ležerne, opuštene atmosfere u kojoj imate osjećaj da sjedite u nečijem privatnom dvorištu usred Mediterana, a ne u restoranu u centru Dorćola.





Ista "kućna" atmosfera nastavlja se i u unutrašnjem prostoru koji se sastoji od nekoliko različitih ambijenata s različitim tipovima sjedenja, pa tako između ostalog, možete sjediti i za stolom izrađenim od starih vrata. Eklektično, a ukusno - tim riječima mogao bi se opisati i interijer ovog restorana, ali i menu na kojem se nalazi čitav spektar jela, sastojaka i kulinarskih tehnika iz različitih zemalja - meksički tacosi i tortilje, američkih burgeri, izraelski hummus te mediteranske salate.





Dobračina 59b - Pržionica, Šarlo, Holesterol

Na samom dnu Dobračine ulice, na broju 59b, nekadašnja industrijska zona Donjeg Dorćola proživljava novu mladost - napuštene industrijske objekte oronulih fasada naslijedili su ugostiteljski sadržaji koji ispred svojih lokala, doslovno "na ulici" okupljaju Beograđane i njihove goste na doručku, ručku ili tek šalici kave. Od starog industrijskog šarma kvarta, preko visoko estetiziranih i istovremeno nonšalantnih interijera, do ljudi koji vas okružuju, sve objašnjava zašto ovaj dio grada nazivaju "beogradskim Berlinom".



Dobračina

Pržionica

Mjesto koje objedinjuje prženje, prodaju, pripremu i konzumaciju kave na jednom mjestu. Mjesto koje u ponudi nema niti jedno drugo piće osim kave i vode. Mjesto koje ima tek jedan veliki stol za konzumaciju, a ostatak prostora ostavljen je slobodan, izostavljen je čak i klasični šank, što stvara dojam mjesta posvećenog kulturi ispijanja kave, a ne klasičnog kafića. Interijer je djelo arhitekta Marka Basarovskog, inače i jednog od autora Supermarketa, čija je namjera bila da očuva prvobitni industrijski izgled kako bi se uklopio u neposredno okruženje.



Pržionica

"Uradi sam" komadi poput stolova od drvenih ploča postavljenih na nogare od građevinske skele kombinirani su s minimalističkim namještaj afirmiranih dizajnera poput Eamesove RAR stolice. I dok je koncept interijera industrijski, koncept usluge je apsolutno anti-industrijski - selekcija najboljih arabika s biranih plantaža prži se na specifičan način u malim količinama, te se svakom napitku obraća posebna pažnja. Što se i osjeti u svakoj šalici kave koju ćete popiti u Pržionici. Točnije, ispred Pržionice, na ulici, na stepenicama.



Pržionica

Šarlo

Šarlo nije klasična pekara, više izgleda kao prodajna galerija peciva. Sam prostor djeluje hladno čak i za galeriju umjetnina - sivi zidovi, hrđavi pod, police od inoxa. Toplinu mu daju elementi od prirodnog drveta - masivni drveni stol koji dominira prostorom, izložbene kutije u izlogu i drvena obloga stropa. Osim stola za kojim možete probati kruh i peciva iz ponude, tu su još dva prostorna akcenta - slika na zidu kao jedini koloritni element i Mooi Dear Ingo luster.



Šarlo

Za interijer je zaslužan arhitekt Saša Mitrović, dok vizualni identitet potpisuje dizajn studio Metaklinika. Što se "izložaka" tiče možete birati između klasičnog domaćeg kruha i pogača, francuskih baguettea, talijana, voćnog kruha s orasima i brusnicama ili integralnog kruha s medom, izrađenih na tradicionalni način bez kvasca i aditiva. Idealan zalogaj uz kavu iz susjedne Pržionice!



Pržionica

Holesterol

Ako vam pecivo ipak nije dovoljan obrok produžite do restorana Holesterol na tradicionalnu srpsku kuhinju u modernoj interpretaciji. Kao što samo ime daje naslutiti - nemojte očekivati da ćete jesti "zdravo" i posno. Ali ćete jesti fino - domaće kobasice, rebarca, tripice, brizle, gulaš... I dok je hrana tradicionalna, interijer je moderan, baziran na kontrastu crne i bijele boje, minimalistički kako ne bi odvraćao pozornost s bogate trpeze. Drvene daske kojima je obložena fasada izvana odaju dojam opuštenosti i nonšalancije, pa vas kad uđete unutra ta pročišćenost prostora pomalo i iznenadi. Tek na drugi pogled doživljavaju se detalji koji prostoru daju karakter - kamin pokraj kojeg su složena drva za ogrjev, žičana instalacija na stropu, ilustracije na zidovima, stolice različitih boja... Treći pogled neka vam bude na jelovnik ispisan kredom na zidu i - dobar tek!



Holesterol



Holesterol



Holesterol

Koffein

Koffein je moje najnovije beogradsko otkriće - šarmantni mali kafić na bučnom i prometnom križanju Ulice Cara Dušana i Francuske. Poslužuju najkvalitetniju kavu iz različitih dijelova svijeta, ali i čaj ili prirodni sok, a usput se možete zasladiti macaronima ili browniejem. Interijer potpisuje UAU Studio, dok je za grafički dizajn bio zadužen Konstrukt Studio.



Koffein

Unutrašnji prostor relativno je malen, a dvostruka visina iskorištena je za galeriju iznad zone šanka. Svi zidovi i pod galerije obloženi su drvenom oblogom, dok je u donjem nivou izveden lijevani pod. I zidne i podne plohe poslužile su kao podloga za ilustracije kojima je glavni motiv vrabac, inače simbol Beograda. Kažu Beograđani da je to zato što je vrabac poput njihovog grada - uvijek veseo i pun života!



Koffein



Koffein

(Biro 24/7)