Arktička lisica

Arktička ili često polarna lisica (Alopex lagopus) zoološki je svrstana u porodicu pasa.
Srodnik joj je polarni vuk, jedna od najslabije poznatih podvrsta vukova. Arktička lisica je jedina
vrsta pasa čija boja krzna se mijenja u skladu s godišnjim dobom. Ljeti su im glava, leđa rep i
noge smeđi, dok su im bokovi i trbuh svijetli. To je naročito izraženo tijekom jula i avgusta, a
krzno im je u odnosu na zimsko kraće i bojom izvrsno služi kao zaštita u tundri. Dok je ljetno
krzno svih polarnih lisica vrlo slično, u zimskom razdoblju se pojavljuju dvije različite verzije,
bijela i plava. Prema tome se i nazivaju bijela lisica i plava lisica. Zimi bijela lisica ima potpuno
bijelo krzno. Zimi, boje plavih lisica variraju od svijetlo sive do tamno plave pa čak i crne.
Razlike se javljaju od legla do legla. Eksperimentom je utvrđeno, da polarna lisica može
podnijeti temperaturu do -80°C. Arktičke lisice žive svuda oko sjevernog pola, sjeverno od
granice šuma u sjevernoj Europi (Skandinavija, Svalbard, Island), Rusiji, (Sibir), sjeveru Kanade,
Aljasci i Grenlandu. Stanište im je prije svega tundra, no žive čak i na santama Arktičkog okeana.
U potrazi za hranom povremeno zalaze na jug u područja tajgi. Polarne lisice žive prije svega od
lova na leminge i druge glodare. Rast i opadanje populacije ovih lisica čvrsto je povezan s
rastom i padom populacije leminga. Ovisno o habitatu arktičke lisice, glavni plijen su joj brdski
leming (Lemmus lemmus), ogrličasti leming (Dicrostonyx torquastus), sibirski leming (Lemmus
sibiricus), močvarni miš (Microtus oeconomus) i Myodes rufocanus. Gnijezda glodara kao i
tunelaste prilaze do njih lisica može nanjušiti čak i kroz debeli snježni pokrov i strelovitim
iskapanjem osigurava sebi tako i u najdubljoj zimi dovoljno hrane. Ljeti lovi leminge na
otvorenom. Značajan dio hrane ovih lisica su i ptice koje se gnijezde na Arktiku i njihova jaja i
pilići. Lisice koje nastanjuju obale, obilaze i njih u potrazi za naplavljenim lešinama, ostacima
riba i ljuskaša. Kad slijedi polarne medvjede, radi to da bi pojela ostatke njihovog ulova. U dobu
obilja, zakopavaju i skrivaju zalihe za doba gladovanja. Kao pravi umjetnik preživljavanja,
arktička lisica je i lešinar, a u nuždi pojest će bilo kakav dio životinjskog ili biljnog porijekla.
Tada jede i insekte i različite bobice, pa čak i izmet drugih životinja. Prirodnih neprijatelja
gotovo da nemaju. Osim ljudi, opasan im može biti polarni vuk, a ponekad i polarni medvjed od
kojeg se lisice drže na odstojanju.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Polarna lisica se već stotinama godina uspešno prilagođava vremenskim uslovima na planeti koji se neprestalno menjaju, tako da klimatske promene za tu životinju nisu ništa novo. Živi u polarnoj oblasti severne hemisfere i u stanju je da izdrži temperature i do -80 stepeni celzijusa. Međutim, pomenute promene klime sve su brže i brže zbog globalnog otopljavanja, pa je polarna lisica dobila konkurenciju u svojoj rođaci, južnoj lisici, koja postepeno zauzima njena staništa. Istovremeno, lemingu, omiljenoj životinji sa menija polarne lisice, preti istrebljenje.

[You must be registered and logged in to see this image.]