Orangutan (Pongo pygmaeus) je rod primata iz porodice čovjekolikih majmuna. Njegovo ime na malajskom znači "šumski čovjek". Živi u Jugoistočnoj Aziji i jedini je čovjekoliki majmun koji živi samotnjački i na stablima najveći dio života.Danas živi još samo na Borneu i Sumatri.
Već na prvi pogled se orangutan razlikuje od svih drugih drugih čovjekolikih majmuna cvenkasto smeđom bojom svog krzna i vrlo dugim rukama. Odrasla životinja je visoka između 1,2 i 1,5 m, dok im je raspon ruku do 2,2 m. Mužjaci svojom težinom od 50 do 90kg su značajno teži od ženki koje dosežu samo 30 do 50 kg.

Ruke su im duge i snažne, a kao kod svih majmuna koji žive na drveću, palčevi su im zakržljali, a noge su im kratke i relativno slabe. Lica im obilježava visoko čelo i izbočene vilice. Osim toga, odrasli mužjaci imaju izrasline na obrazima koje rastu čitav život, pa te izrasline kod starih mužjaka djeluju vrlo impresivno.

Orangutani uglavnom žive kao samotnjaci u krošnjama stabala kišnim šumama i najveći su stanovnici drveća. Može ih se naći umočvarnim šumama obalnih područja kao i u šumama brdovitih područja do 1.500 m nadmorske visine. To su dnevne životinje, a za noć grade u krošnji gnijezda od grana i lišća. U pravilu svake noći grade novo gnijezdo, rijetko koriste isto gnijezdo još jednom. Na tlo silaze samo ako nema načina da preko krošnje stignu na drugo stablo. Tlom se kreću na sva četiri ekstremiteta i vrlo su plahi.

Drvećem se penju, hodaju granom ili idu s grane na granu hvatajući se svojim dugim rukama. Kretnje su im sporije nego, recimo, gibonove. Od kiše i podnevnog sunda sklanjaju se pod velike listove koje drže nad glavom.

Veličina revira jednog mužjaka je 2 do 6 km² i pokriva ili se dijelom preklapa s područjima na kojima žive ženke. Druge mužjake ignoriraju ili po potrebi napadaju. Ženke imaju manja područja (od 0,6 do 1 km²) i češće se po dvije kratkotrajno udruže i idu zajedno u potragu zahranom. Mužjaci nadziru ženke koje žive na njihovom području, ali do direktnog kontakta dolazi samo u vrijeme parenja.
Orangutani se pare poliginijski, što znači da se jedan mužjak pari s više ženki, što u slučaju ove vrste znači, da se mužjak pari sa ženkama koje žive na njegovoj teritoriji, ili se dijelom s njegovom teritorijom preklapaju. Pare se okrenuti jedno prema drugom, ovješeni rukama o grane. Nakon skotnosti od 230 do 260 dana, ženka donosi na svijet jedno mladunče, a ponekad i blizance. Mladunci se rađaju teški oko 1,5 kg i prve tjedne života provode držeći se majci za trbuh. U dobi od 4 mjeseca prvi put uzimaju krutu hranu koju u početku majka prije toga malo sažvaće. Sa sisanjem trajno prestaju tek u dobi od 3,5 godina. I nakon toga, mladunac ostaje još više godina uz majku, a potpuno samostalan i spolno zreo je tek s punih osam godina. Ovo dugo razdoblje podizanja podmlatka je tipično za čovjekolike majmune. Prednost tog oblika njege mladunaca je u tome, da oni nauče sve potrebno za život u prirodi, pa i tehnike pripreme hrane.

Kod orangutana se rjeđe vidi korištenje alata nego kod na primjer čimpanzi, ali je viđeno da koriste štapove za kopanje, u borbi ili da se njima češu. U zatočeništvu su naučili otvarati kopčama zatvorenu kutiju da dođu do voćke koja je bila u njoj. Testovi su pokazali da uz pomoć ploča sa simbolima mogu komunicirati s ljudima jednostavnim rečenicama.

Orangutani se hrane pretežno voćem, lišćem i korom, a uz to i kukcima, kao na primjer termitima, ptičjim jajima i malenim kralježnjacima. Širenjem sjemenjapojedenog voća orangutan je vrlo važna karika u održavanju raznovrsnosti kišnih šuma. Upravo zato se orangutan smatra ključnom vrstom za preživljavanje tropskih kišnih šuma.


U prirodi orangutani žive oko 35 godina, a u zatočeništvu nerijetko i 50 godina.



[You must be registered and logged in to see this image.]

Čimpanze


Čimpanze (Pan) su rod iz porodice Hominidae. U taj rod spadaju dvije vrste. Obična čimpanza (Pan troglodytes), koja dalje ima tri podvrste (zapadnoafrička čimpanza (Pan t. verus), centralnoafrička čimpanza (Pan t. troglodytes) i istočnoafrička čimpanza (Pan t. schweinfurtii)) i bonobo (Pan paniscus) ili, kako su ga nekada nazivali, vitka ili patuljasta čimpanza.

Dok se sve tri podvrste čimpanza sreću u velikim dijelovima Afrike, područje na kojem živi bonobo je ograničeno na jedan mali dio Konga. Obje vrste se smatraju ugroženim.

Srodnost s ljudima

Čimpanze su najbliži srodnici ljudima i genetički su vrlo bliski. Genetička istraživanja dovela su do zaključka, da su se evolucijski putovi čimpanza i ljudi razdvojili prije oko 6 milijuna godina. Prema najnovijim istraživanjima, nasljedni materijal čimpanza i ljudi se podudara oko 98,7%.

Ponašanje

Čimpanze su svežderi i hrane se pretežno voćem, lišćem i povremeno malim kralježnjacima, ali (osim bonobo) povremeno love druge majmune koje zatim trgaju i jedu. Unutar grupe, mužjaci imaju relativno visoki potencijal agresije. Ovo je potrebno radi formiranja jasne hijerarhije za obranu od zvijeri, prije svega leoparda koji ih jako ugrožava. Agresija mužjaka zna se ponekad usmjeriti i na ženke, međutim ta agresija nikada ne rezultira ozljedama. Ženke imaju menstrualni ciklus od 35 dana i mogu, nakon najmanje trogodišnjeg dojenja mladunca, ostati skotne tijekom cijele godine. Skotnost traje sedam do osam mjeseci. Odnos između majke i dojenčadi i mladunaca je obilježen nježnošću, brigom i strpljenjem.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Gorile (rod Gorilla) su primati iz porodice čovjekolikih majmuna (Hominidae) i najveći su živući primati.

Uspravljeni, gorile mogu doseći visinu do 1,75 m, no stvarna dužina tijela im je nešto veća, jer stoje uvijek malo povijenih koljena. Raspon ruku im nadmašuje dužinu tijela i iznosi do 2,75 m. Između spolova postoje značajne razlike u težini. Dok su ženke teške između 70 i 90 kg, mužjaci zanju težiti i do 275 kg, dok dobro hranjeni gorile u zatočeništvu mogu imati čak i 350 kg.

Boja krzna je uglavnom crna, a s godinama se kod starijih mužjaka krzno na leđima oboji srebrno sivkasto. Po tom obilježju ih se često naziva i "srebrnoleđi" mužjak. Krzno brdskih gorila ima duže svilenkaste dlake od dlake nizinskih gorila. Kao i svi čovjekoliki majmuni, ni gorila nema rep. Gorile su robustno građeni, a lice i uške nemaju dlaku. Luk iznad očiju im je vrlo izražen.

Gorile su dnevne šumske životinje. Nizinski gorile žive u tropskim kišnim šumama, dok brdski gorile žive uglavnom u sekundarnim šumama. Brdski gorile žive na tlu, dok se nizinski gorile, čak i teški mužjaci, često u potrazi za hranom penju na drveće i do 20 m visoko. Na tlu se kreću na sva četiri ekstremiteta, oslanjajući se pri tome na srednje članke prstiju prednih ekstremiteta. Navečer si za spavanje grade gnijezda od granja i lišća, svako veče novo, što traje jedva nešto duže od 5 minuta. Ta gnijezda brdski gorile grade na tlu, a nizinski na stablima. Osnovni oblik zajedničkog življenja gorila je grupa od jednog mužjaka i nekoliko ženki s podmlatkom. Međutim, ponekad se sreću i grupe s dva ili više mužjaka. Prosječno velika grupa broji oko 10 do 15 jedinki.

Ako u grupi živi više od jednog mužjaka, samo jedan ima ulogu vođe i jedino on ima pravo na parenje.

Gorile vladaju nizom glasova, vrištavih i mumljavih, koji služe za javljanje položaja članovima svoje grupe, ali i obavještavanju drugih grupa o svom položaju, no mogu izražavati i agresivnost. Za gorile je tipično "bubnjanje" šakama po grudima. Ranije se vjerovalo da to rade samo stariji mužjaci, dok je danas poznato, da to prakticiraju svi članovi društva gorila.

Od svih čovjekolikih majmuna gorile su najizraženiji biljožderi. Njihova glavna hrana je lišće, a ovisno o sezoni, voće jedu u vrlo različitim količinama. Odrasla životinja treba oko 25 kg dnevno. Životinjski dodatak hrani su samo kukci a i to najčešće nehotice i nesvjesno, kad se oni nađu na lišću kojeg gorila pojede.

Očekivani životni vijek im je oko 50 godina.



[You must be registered and logged in to see this image.]