Evo tko je i zašto došao na ideju da pomičemo sat

U proljeće kazaljke na satu pomičemo unaprijed, a u jesen unatrag.



U nedjelju u tri sata ujutro vrijeme se pomiče jedan sat unatrag te ćemo spavati duže. Isto se u Hrvatskoj događa svake godine. U proljeće kazaljke na satu pomičemo unaprijed, a u jesen unatrag. Razlog tome je što prelazimo na ljetno odnosno zimsko računanje vremena.

Ljetno računanje vremena stvoreno je kako bi se moglo bolje iskoristiti duge ljetne dane, a prvi je na tu ideju u 18. stoljeću točnije 1784. došao  Benjamin Franklin, kojeg smatraju jednim od očeva osnivanja Sjedinjenih Američkih Država. Franklin ju je spomenuo u svom eseju, a početkom 20. stoljeća odnosno 1907. godine istu ideju britanskom parlamentu predložio je Englez William Willet.

Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata  ljetno računanje vremena koje danas nosi međunarodnu oznaku  DST  - 'Daylight Saving Time'  uvelo se SAD-u kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Nakon Drugog svjetskog rata pojedine zajednice i savezne države u SAD-u nastavile su s korištenjem ljetnog računanja vremena što je dovelo do konfuzije. Naime, neki gradovi vremenski su bili sat vremena iza drugih iako je udaljenost između njih bila samo nekoliko kilometara. Američki kongres to je pitanje je razriješio tako što je 1966. godine usvojio zakon čime je ljetno računanje vremena ušlo u standardnu praksu u SAD-u.

Inače, ljetno računanje vremena najviše koristi državama koje su udaljenije od ekvatora, a danas ga koristi 70-tak zemalja.

(Večernji.hr)