Jermenija, Ermenija ili Armenija (armenski: Hajastan) je država na Kavkazu s glavnim gradom Jerevanom. Ima površinu od 29.800 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika je oko 3.911.000. . Republika Jermenija na zapadu graniči s Turskom, na sjeveru s Gruzijom, na istoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom i azerbajdžanskom eksklavom Nahičevan.

Prije raspada Sovjetskog Saveza je Armeniji po Staljinovoj odluci (iz 1923., kad je bio ministar za narodnosti) pripadala i eksklavica Baškend unutar teritorija Azerbajdžana, dok su Azerbajdžanu pripadale četiri eksklave unutar pokrajine Tavuš i jedna u pokrajini Ararat. Još pre nego što se Sovjetski Savez raspao počeo je Rat za Gorski Karabah koji će završiti 1994. primirje i Jermenskom kontrolom većine enklave. Trenutačno su otvorene granice s Gruzijom i Iranom, dok su granice s Turskom i Azerbajdžanom zatvorene. 1991. Armenija je nastala na području bivše Armenske SSR.

Legenda i podrijetlo imena

Armenija se na armenskom zove Hajastan, što znači Haikova zemlja. U Svetom pismu je Haik bio Noin prapraunuk. Haik je u 130. godini otišao u Šinar (Babilon) graditi Kulu babilonsku. Zbog njegove "božanske" vanjštine, asirski mu je vladar Bel (poznat i kao Nimrod) rekao da ostane i da će ga slaviti kao boga, ali on je odbio i vratio se u svoju zemlju pod Araratom. Zato je Nimrod krenuo s vojskom za njim, pa je u bitci kod jezera Van (danas u Turskoj) Haik strijelom s tri pera probio Nimrodov oklop i ubio ga. Asirska se vojska povukla, a Haik je živio 400 godina. Od te bitke računa se tradicionalni armenski kalendar.

Ime Armenija, koje se koristi za ovu zemlju u većini jezika, počeli su prije oko tri tisućljeća koristiti grčki povjesničari po armenskom vođi Aramu, koji je prema legendi bio šesti član Haikove loze (praunuk Haikova praunuka).


Historija

Jermenija je do 1454. bila državica s bogatom kulturom koja je u jednom kratkom razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. U razdoblju Rimskog carstva ova kraljevina čije stanovništvo ima vrlo velike sličnosti s tadašnjim Perzijskim je bila tampon država između dva moćna carstva i to po principu da je do polovice trećeg veka kralj Armenije bio iz partske dinastije, ali ga je izabirao rimski car. 301. godine Jermenija postaje prva država koja je formalno preuzela hrišćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Nakon 7 veka Jermenija je pala pod potpunu kulturnu, a ponekada i političku dominaciju Bizanta, a kao nuspojava tako bliskih političko-kulturoloških odnosa Jermenci nakon Grka postaju politički najvažnij narod Bizanta i daju veći broj njihovih careva. Uspješno osvajanju bizantske Male azije od strane Turaka Seldžuka u 12 veku postaje ujedno jermenska nacionalna katastrofa. Dio Jermena je nastavio da živi na širem području današnje Jermenije, dok se dio preselio u jugoistočni dio Male azije gdje je još Bizant od 10 veka vršio njihovu kolonizaciju. Na tom području će između 1080 i 1100 postupno biti stvoreno kraljevstvo Male Jermenije, dok će na širem području današnje Jermenije nezavisna nacionalna država koja se neka naziva i Velika Jermenija biti stvorena tek u drugoj polovici 12 veka. Mongolska invazija iz 13 veka će dovesti do katastrofalnih posljedica po Velike Jermeniju, dok će Mala Jermenija preživjeti bez ikakvih gubitaka ove ratove jer je još 1247. sklopila savez s Mongolima kojem će ostati vjerna do kraja, na svoju vlastitu žalost tako da krajem 13 i tijekom 14 veka trpi katastrofalne posljedice od strane Egipta koji u to vreme pobedonosno ratuje protiv Mongola. Na kraju kraljevstvo Male Jermenije će biti uništeno i anektirano od strane Egipta 1375. godine, a dobar dio tamošnje jermenskog stanovništva će biti protjeran. Kraljevstvo Velike Jermenije će s druge strane biti u potpunosti osvojeno od susjednih država 40 godina ranije, ali kako tamo ne dolazi do etničkog čišćenja to područje 5 vekova kasnije postaje jezgro za gradnju moderne Jermenije. Krajem 19 veka u doba općih evropskih nacionalnih buđenja Turske snage počele vršiti prva etnička čišćenja Jermena, a to će trajati sve do 1923. godine. Najgore razdoblje po Jermence dolazi u I. svjetskom ratu, kada zbog straha da će pravoslavni jermenci pomoći carskoj Rusiji, turske snage izvršiti pokolje poznate kao Jermenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Jermenaca.

Perzijski je dio Jrmenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Jermenija unutar Sovjetskog Saveza dobiva status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbajdžanom zbog jermenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Jermenija postala neovisna država 1991. U svibnju 1994. potpisano je primirje, no status Gorskog Karabaha nije razrješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Jermenije, oslabilo je gospodarstvo obiju država. Jermenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza neovisnih država.

Država je upravno razdjeljena na 11 pokrajina (jed. marz, mn. marzer):



Armenske pokrajine

Aragacotn
Ararat
Armavir
Gegharkunik
Kotajk
Lori
Širak
Sjunik
Tavuš
Vajots Dzor
Erevan

Jerevan kaskada, poznate stepenice koje su pandan Španskim u Rimu, mesto su gde se okupljaju turisti i mladi ljudi .

Vodena površina u koju su uronjeni oblaci, naziva se Sevan i jezero je na najvišoj nadmorskoj visini na svetu , okruženo je prelepim pejzažima i starim manastirima.