|
| Autor | Poruka |
---|
Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Muzej Grada Zagreba Uto 6 Maj - 10:21 | |
| Muzej Grada ZagrebaO muzeju Muzej grada Zagreba utemeljila su Braća Hrvatskog zmaja 1907. godine. U devedesetoj godini postojanja, 1997. godine, Muzej je otvorio tek šesti stalni postav, a prvi put u obnovljenom i odgovarajućem prostoru, primjereno dostignućima suvremene muzeološke tehnologije. Pokazuje prošlost grada Zagreba od prapovijesti – tragova koji su netom otkopani upravo podno njegova zdanja – do danas. Stalni je postav koncipiran na temelju predmeta koje Muzej posjeduje. Povezujući predmete s njihovim nekadašnjim vremenskim okvirom, naglasili smo naš moderni pristup u kreiranju i vizualizaciji društvenih zbivanja u gradu. Kombinacijom kronološkog i tematskog pristupa te primjenom suvremenih muzeografskih i tehnoloških principa učinili smo Muzej pristupačnim današnjem posjetitelju. Stalni postav portretira grad u svim njegovim aspektima, od političkoga, crkvenoga, povijesnoga i gospodarskoga do arhitektonsko-urbanističkoga, kulturno-povijesnoga, zabavnoga i svakodnevnoga. Raznovrsnost tema i predmeta, od rijetkih do običnih, svakodnevnih, uporabnih, od umjetničkih do popularnih daje posebnu draž Muzeju koji određenim tematskim slijedom uvodi posjetitelja u zanimljivosti iz bogatoga života Zagreba i njegova promjenjiva urbanog krajolika. Muzeološkim su programom predviđena, uz konzervatorsko-restauratorska, i sustavna arheološka istraživanja (1991-1995). Iskoristili smo arhitektonsku slojevitost objekta i upozorili na nju posebno oblikovanim sivim legendama. Isto tako arheološka istraživanja iznijela su na svjetlo dana nove podatke o životu na Gričkom brdu, pa zato i stalni postav otpočinje interpretacijom arheoloških nalaza prezentiranih na mjestu otkrivanja. Pokazujemo prapovijesno naselje sagrađeno u VII. st. pr. Kr. odnosno na početku halštatske kulture, starijeg željeznog doba, i kuću – radionicu iz razdoblja latenske kulture, mlađeg željeznog doba. Arheološkom kartom omogućujemo posjetitelju da se upozna s najvažnijim nalazištima i nalazima u gradu i njegovoj regiji.
U postavu je, nadalje, naglašena specifičnost razvoja srednjovjekovnoga dvojnoga grada, odvojenost života i uprave crkvenoga [b]Kaptola i slobodnoga kraljevskoga Gradeca, ali i njihovo međusobno ispreplitanje. U četrdesetpet tema stvorena je slika grada u kojoj se na povijesno dokumentiran način nižu karakteristične teme i događaji koji stvaraju sliku o gradu i njegovu kulturno-povijesnom razvitku. Svako razdoblje ilustrirano je karakterističnim predmetima koji na jasan način predstavljaju Zagreb: - od legende o postanku imena Zagreb, koju ilustriramo kruništem bunara s izvora Zagreb, - do života u srednjovjekovnom Gradecu i različitih gradskih znamenja, - preko idealno rekonstruiranog figuralnog portala stare zagrebačke katedrale, koja je simbol crkvenoga grada, - do crkve Sv. Marka koja govori o bogatom baroknom ugođaju njene negdašnje unutrašnjosti i povezanosti sa cehovskim životom obrtničkoga Gradeca. Cehovske insignije (zastave, škrinje, tablice, djetićki listovi i isprave) karakteriziraju život Gradeca, ali i Kaptola od XVII. – XIX. stoljeća. Na prvom katu govorimo o klarisama i njihovu samostanu. Na maketi koja pokazuje stanje iz pol. XVII. stoljeća pokazan je čitav arhitektonsko-urbanistički kompleks: samostan klarisa (1650), Popov toranj (1247), žitnica (1657) i Nova, kasnije Opatička vrata (XVIII. st.). [/size][size=31]Tu su izloženi bogati nalazi nađeni podno samostana tijekom arheoloških istražnih radova, a koji govore o kulturi života i stanovanja Naših gospa Svete Klare. Nadalje ističemo pobožnost i obrazovanje koje sa sobom u XVII. stoljeću donose redovnici, a posebice smo istaknuli štovanje Blažene Djevice Marije u Zagrebu i okolici. Rekonstruiran je život velikaša u Zagrebu na primjeru poznatih obitelji Oršić i Rauch; zatim trgovački život u gradskom Podgrađu na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće, pa doba Hrvatskog narodnog preporoda u Zagrebu sa istaknutim osobama i događajima koji karakteriziraju to razdoblje, koje završava s banom Jelačićem i njegovim upečatljivim portretom u natprirodnoj veličini. Rekonstruirali smo dućane i izloge u Ilici, te stvorili ugođaj svakodnevnog života te najvažnije trgovačke ulice potkraj XIX. stoljeća, iz koje se otvara pogled na prostornu maketu Donjega grada, kojom smo ukazali na vrijednosti trećega središta urbanoga Zagreba. Istaknuli smo urbanistički program tzv. “Zelene potkove” s maketama najvažnijih objekata koji su podignuti s nacrta Zagreba intarziranog na podu dvorane, a koji su stvorili tipični ugođaj utemeljiteljskog razdoblja (Gründerzeit) potkraj XIX. stoljeća. U bogatom kazališnom životu Zagreba među ostalim su istaknuti predmeti vezani uz plodan umjetnički rad naše najpoznatije vagnerijanke, operne primadone Milke Trnine, koja je na prijelomu stoljeća predstavljala Hrvatsku u svijetu, od Bayreutha i Münchena, do Londona i New Yorka. Spomenici s Jurjevskoga groblja i druga važna komunalna otkrića XIX. stoljeća govore o naglom urbanističkom razvitku Zagreba. Kako Muzej posjeduje zbirke pojedinih gradskih udruga XIX. i s početka XX. stoljeća, pokazujemo ih kao odraz društvenog života i komuniciranja u gradu.[/size] [size=31]Iskoristili smo izum Zagrepčanina Slavoljuba Penkale koji je stekao svjetsku slavu patentiranjem prve mehaničke olovke (1906). Pod njegovim je imenom penkala i danas u upotrebi. Dvadeseto stoljeće prikazujemo u osnovnim naznakama, interpretirajući najvažnije događaje koji su obilježili ovo burno razdoblje, od internacionalnog stila zagrebačke moderne arhitekture do života u Zagrebu tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te straha i neizvjesnosti koju je grad proživljavao u svibnju 1945. g. Promjena strukture stanovništva i ekspanzija stanovništva u socijalističkom razdoblju stvaraju potrebu za širenjem grada i novim urbanističkim programom za Južni Zagreb, koji pokazujemo u maketi. Tu je i nezaobilazna Zagrebačka škola animiranog filma koja je Zagreb proslavila u svijetu. Godine 1990. u Zagrebu je uspostavljen Hrvatski državni sabor neovisne i samostalne Republike Hrvatske. Dolaskom ljeta 1991. godine nametnut je Hrvatskoj rat. Brojni Zagrepčani odlaze na bojišnicu, a grad zbrinjava više od 130.000 izbjeglica i prognanika. Usprkos ratnim okolnostima život velegrada se nastavlja, pa Zagreb slavi i 900-tu obljetnicu osnutka zagrebačke biskupije (1994), koju je okrunio posjet pape Ivana Pavla II Zagrebu. Na izlasku u hodniku izloženo je mnoštvo plakata kojima želimo još jednom upozoriti na život u gradu viđen kroz vizualne poruke, svojevrsni vremeplov zbivanja u XX. stoljeću. Posebnu cjelinu čine zbirke darovane gradu Zagrebu: - radna soba hrvatskoga skladatelja Ivana pl. Zajca, - dio radne sobe senatora i književnika Augusta Šenoe, - bogata umjetnička ostavština najznačajnije njemačke glumice Tille Durieux, koja je našla utočište u Zagrebu, pobjegavši pred Hitlerom. Zagrebu je ostalo nekoliko njezinih vrijednih umjetnina, među kojima ističemo pastel Djevojka s pticom Marca Chagalla, te nekoliko skulptura Ernsta Barlacha. - Zbirka mehaničkih glazbenih automata urara i sakupljača Ivana Gerersdorfera, koja svojom cjelinom i nostalgičnim melodijama plijeni posjetitelja, - Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina. Stalni postav ostvarili su: - voditelj projekta: Vinko Ivić, ravnatelj - autorica koncepcije stalnog postava: Nada Premerl - autori scenarija stalnog postava: Željka Kolveshi, Nada Premerl, Ivan Ružić, Slavko Šterk, Želimir Škoberne, Aleksandar Durman - autor oblikovanja interijera i stalnog postava: Željko Kovačić. Na realizaciji projekta radili su djelatnici Muzeja i brojni stručni suradnici. (Muzej grada Zagreba) |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Uto 6 Maj - 10:30 | |
| |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Uto 6 Maj - 10:34 | |
| |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Uto 6 Maj - 10:34 | |
| |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Uto 6 Maj - 10:37 | |
| |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Uto 6 Maj - 10:57 | |
| Pretpovijesna arheološka zbirkaPremda je Muzej grada Zagreba 2007. godine proslavio stotu obljetnicu svoga rada, arheološka zbirka novijeg je datuma i osnovana je 1993. godine, kada je u Muzeju po prvi put otvoreno mjesto arheologa. Zbog velikih arheoloških istraživanja (1989.-1995.) tijekom obnove glavne muzejske zgrade (samostana klarisa) te izvedbe novog stalnog postava, ali i sve većih potreba arheoloških istraživanja u staroj gradskoj jezgri, 1997. godine Muzej je zaposlio i drugog arheologa. Time su stvorene pretpostavke za podjelu arheološke zbirke na pretpovijesnu i srednjovjekovnu unutar kojih je bilo moguće rasporediti gotovo čitav arheološki fundus Muzeja. Zbog intenzivnih iskopavanja koje Muzej provodi na području grada i njegove bliže okolice, te velike količine novoprikupljenog materijala, razmišlja se i o osnivanju novih zbirki (primjerice numizmatičke i novovjekovne). Pretpovijesna zbirka Muzeja grada Zagreba sadrži nalaze koji su prikupljani poklonima, rekognosciranjima i iskopavanjima. Većina nalaza prikupljena je zadnjih dvadesetak godina, kada su i istraživanja intenzivirana. Pretpovijesne nalaze koje čuva MGZ, a pronađeni su u stručnim iskopavanjima možemo promatrati kroz tri grupe. Prvu grupu predstavljaju nalazi prikupljeni pri istraživanju nalazišta Muzej grada Zagreba (samostan klarisa). Premda se i ranije predmnijevalo, a raniji slučajni nalazi u podgrađu ukazivali da je Gradec bio i u pretpovijesti značajno naselje, ovi su nalazi prvi pokazali veličinu i značaj zagrebačkoga Gradeca u prvom tisućljeću pr. Krista. Brojnost predmeta i kvaliteta izrade kasnobrončanodobnih i željeznodobnih keramičara i ljevača ukazuju na visoku kvalitetu življenja na brdu Gradec. Drugu grupu čine nalazi prikupljeni u zaštitnim iskopavanjima na različitim lokacijama, posebice na Gornjem gradu (Markov trg, Grič, Demetrova 7 itd.), koji su samo upotpunili spoznaje o pretpovijesnom Gradecu, kako kulturno tako i vremenski. Ustanovljeno je da je gradečki plato u cijelosti bio naseljen još od kraja drugog tisućljeća pr. Krista. Nedvojbeno je da je Gradec tada bio veliko regionalno središte, koje je odigralo važnu, a vrlo vjerojatno i dominantnu ulogu u formiranju kulturnog identiteta cijeloga kraja. Treću grupu čine nalazi iskopani na nalazištu Budinjak u Žumberku, gdje MGZ sustavno provodi istraživanja od 1993. godine. Budinjak je smješten u središnjem dijelu Žumberačke gore na nadmorskoj visini od 740 m, pedesetak kilometara zapadno od Zagreba. Riječ je o utvrđenom naselju (gradini Židovske kuće) i nekropoli tumula (grobnih humaka) iz vremena starijeg željeznog doba (halštatske kulture). Šira istraživanja ovog nalazišta trebala bi pojasniti načine ukopa i dati nove nalaze i spoznaje o halštatskoj kulturi sjeverozapadne Hrvatske. Bogatstvo do sada pronađenih nalaza na nekropoli u Budinjaku, svjedoči o ekonomskoj snazi stariježeljeznodobne populacije koja je živjela na budinjačkoj gradini. Ta je ekonomska snaga usporediva s onom najbogatijih željeznodobnih nalazišta s jugoistočnog alpskog prostora. Značaj i važnost pronađenih nalaza svjedoče o važnosti istraživanja tog nalazišta za proučavanje srednjoeuropske pretpovijesti (halštatske kulture). |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Uto 6 Maj - 11:03 | |
| Antička zbirkaAntička zbirka Muzeja grada Zagreba osnovana je 2012. godine i u njoj se čuva građa, najvećim dijelom prikupljena arheološkim istraživanjima koja je Muzej grada Zagreba proveo u zagrebačkoj okolici u razdoblju od 2006. do 2009. godine. U zbirci se čuvaju i tri antička miljokaza koji su, kao slučajan nalaz, 2010. godine pronađeni u blizini naselja Ježdovec. Područje koje danas obuhvaća grad Zagreb i njegovu okolicu, u antici je bio dijelom andautonijske teritorijalne zajednice – Respublica Andautoniensium – sa središtem u Andautoniji, današnjem Ščitarjevu. Brojni rimskodobni lokaliteti (nekropole, tragovi cesta, kamenolomi i ostaci naselja), u bližoj i daljoj okolici ovoga visoko urbaniziranog antičkog municipija, svjedoče o intenzivnom životu na prostoru koji će, jednim svojim dijelom, u srednjem vijeku nositi ime Campus Zagrabiensis – Zagrebačko polje. Taj kontinuitet ukazuje kako su savska nizina i Medvednica, zajedno sa svojim urbanim središtem, oduvijek činili logičnu i nedjeljivu gospodarsku, kulturnu i prometnu cjelinu. Raznovrsna antička građa prikupljena tijekom istraživanja na lokalitetima Šepkovčica i Okuje čini najveći dio Antičke zbirke. Riječ je, prije svega, o keramičkom posuđu koje obuhvaća gotovo cijeli repertoar tipova karakterističnih za razdoblje rimske dominacije (vrčevi, tanjuri, lonci, zdjele, poklopci amfore, čaše, zdjelice, urne, pitosi, tarionici, …). Različite fakture i ukrasi posuda svjedoče o lokalnoj proizvodnji, ali i o uvozu posuđa iz drugih rimskodobnih proizvodnih centara. Enlarge this image Zdjela s tri ručke, ukrašena pečatnim ornamentom i glaziranjem, keramika, 4. st. Enlarge this image Vrč, keramika, druga pol. 1. st. Lonac cilindričnog vrata, keramika, druga pol. 1. st. Enlarge this image Šalica tankih stijenki ukrašena vegetabilnim barbotin ukrasom, keramika, druga pol. 1. st., italska proizvodnja U zbirci se čuvaju i staklene posude, dijelovi nošnje i nakita, izrađeni najvećim dijelom od bakrene legure, ali i od staklene paste i obrađene kosti (fibule/kopče, pređice, jezičci i okovi, narukvice, prstenje, naušnice, igle, dijelovi ogrlica, privjesci…) te drugi uporabni predmeti (željezni noževi, sjekire, klinovi i čavli, kameni žrvnjevi…) pronađeni unutar grobnih ili naseobinskih cjelina. Enlarge this image Staklena čaša, 4. st. Balzamarij, 1. st. Enlarge this image Perlice od staklene paste nanizane u ogrlicu, 4. st. Fibule / kopče od bakrene legure, izbor tipova, 1.–4. st. U zbirci se čuvaju i brojni drugi nalazi kao npr. osteološki materijal, metalurški otpad, ugljen, drvo, opeka i maz, pogodni za provođenje različitih znanstvenih analiza čiji rezultati doprinose ukupnoj interpretaciji. Svi predmeti, zajedno s numizmatičkim nalazima, slikovito dočaravaju život na ovom prostoru, u razdoblju od 1. do 5. stoljeća. Na temelju njih moguće je rekonstruirati svakodnevicu tadašnjih stanovnika, od čuvanja i pripremanja hrane, preko, mode, trgovinskih veza i gospodarskog života, pa do odnosa prema zagrobnom životu vidljivom u grobnom ritualu. Istraživanjima su dobiveni i dragocjeni podaci o načinu gradnje naseobinskih objekata, tadašnjem okolišu i opskrbi vodom, čime se interpretacija života, u ovom dijelu andautonijskog teritorija, bitno upotpunjuje. Enlarge this image Srebrni denar s likom Faustine I, supruge cara Antonina Pia, kovan u rimskoj kovnici nakon njezine smrti 141. god. Enlarge this image Miljokaz cara Decija, visina 2,14 m, datacija 250./251. god. Antički miljokazi iz Ježdovca iznimno su dragocjeni arheološki nalazi koji slikovito dopunjuju priču o antičkom razdoblju na području Zagreba. Cjelovito sačuvan miljokaz bio je podignut u vrijeme cara Decija (249. – 251. god.) te je na njemu vidljiv uklesani natpis iz kojeg se iščitava da je bio postavljen na mjestu udaljenom 14 rimskih milja od Andautonije. Druga dva miljokaza su oštećena – jedan je bio podignut u vrijeme cara Filipa Arabljanina (244. – 249. god.), dok je na drugom natpis sačuvan u tragovima te se samo može pretpostaviti, slijedom relativno brojnih slovenskih analogija, naročito s dolenjskog područja, da pripada razdoblju vladavine Marka Aurelija i Lucija Vera (161. god.) ili Septimija Severa i njegova dva sina (201. god.). Sva tri miljokaza upućuju na moguće postojanje raskršća na trasi državne ceste Emona – Siscija, što treba promatrati u kontekstu cestovnih pravaca koji su u vrijeme rimske dominacije gusto premrežavali zagrebačko područje. Slijedom toga valja spomenuti i da je na lokalitetu Okuje istražen dio ceste Emona – Siscija, a na lokalitetu Šepkovčica segment prilazne ceste prema Andautoniji. Ovime se bitno upotpunjuju saznanja o ovom prostoru na kojem su se ispreplitali različiti prometni pravci, a posljedično i brojni utjecaji iz većih antičkih urbanih središta, npr. Siscije, Petovija i Emone. Po završetku stručne valorizacije građe koja se čuva u Antičkoj zbirci Muzeja grada Zagreba, odabrani predmeti bit će izloženi u okviru stalnog postava, kako bi ovaj značajan segment zagrebačke povijesti, do sada nezastupljen u postavu, predočili publici te tako pojasnili i kronološki i sadržajno zaokružili interpretacijsku sliku grada i njegove okolice za razdoblja prije osnutka Kaptola i Gradeca. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Čet 8 Maj - 10:33 | |
| Srednjovjekovna arheološka zbirkaPočeci sakupljanja arheološke građe u Muzeju grada Zagreba bilježe se još 15. siječnja 1911. godine, kada je veliki meštar Braće hrvatskoga zmaja i prvi ravnatelj Gradskog muzeja, Emilij pl. Laszovski, preuzeo srednjovjekovno keramičko posuđe i kamene mužare iskopane prilikom dogradnje gradske vijećnice u Kuševićevoj ulici. Ljekarničke bočice, 17./18. st. Temelj zbirke čine nalazi otkriveni tijekom arheoloških istraživanja koja su devedesetih godina 20. stoljeća provedena unutar spomeničkog kompleksa u kojem se nalazi Muzej grada Zagreba. Riječ je o predmetima koji zrcale prošlost Slobodnog i kraljevskog grada Gradeca (1242.-1850.). Istodobno s osnivanjem zbirke, 1997. godine, Muzej grada Zagreba proveo je i prva zaštitna arheološka istraživanja u povijesnoj jezgri grada i to na lokaciji Novih gradskih vrata u Opatičkoj ulici. Bio je to početak uspješne suradnje muzealaca i službe zaštite spomenika. Nakon toga uslijedio je niz arheoloških zahvata unutar zaštićene povijesne urbane cjeline grada Zagreba, koja su na svjetlo dana iznijela brojna materijalna svjedočanstva proteklih vremena, a koja bitno upotpunjuju sliku zagrebačke prošlosti. Potrebno je istaknuti višegodišnje istraživanje u Parku Grič, istraživanja na Trgu sv. Marka te na mjestu današnjeg poslovno-trgovačkog kompleksa Centar Kaptol, unutar današnje Gornjogradske gimnazije, uz crkvu Blažene djevice Marije u Remetama, itd. Arheološka istraživanja uz crkvu Blažene Djevice Marije u Remetama Tim istraživanjima otkriveni su: - segmenti naselja iz starijeg željeznog doba (8./7. st.pr. Kr.), - definirani su dijelovi gradske srednjovjekovne fortifikacije, - pronađeni su grobovi za koje nismo imali podataka u povijesnim izvorima, - predmeti koji ukazuju na postojanje trgovačkih veza s mediteranskim i srednjoeuropskim kulturnim krugom, - kompleks anžuvinske palače iz 14. stoljeća te - predmeti koji odražavaju život, kulturu stanovanja te umjetničke i obrtničke dosege nekadašnjih stanovnika Gradeca i Kaptola. Među inim, potrebno je istaknuti dijelove kaljevih peći otkrivenih unutar radionice koja je na Novoj Vesi izrađivala peći od kraja 15. pa do početka 16. stoljeća. Dio kaljeve peći (pećnjak), kraj 15. st., pronađen na lokaciji Centar Kaptol Nadalje, od predmeta izrađenih izvan prostora Hrvatske treba istaknuti vrč pronađen u Parku Grič, nastao u talijanskim radionicama sredine 14. stoljeća, koji, kao luksuzni proizvod toga vremena, svjedoči o imućnom vlasniku. Ili, primjerice, vrč od majolike, pronađen u dvorištu kurije Kaptol 8, čije izvorište nalazimo u radionicama srednje Italije u 16. stoljeću. Arheološki nalazi pronađeni tijekom istraživanja u vrtu kurije na Kaptolu 8 (14. - početak 16. st.) Izuzetno su dragocjeni i numizmatički nalazi (novac, svetačke medalje) čijom interpretacijom povijesna slika srednje Europe dobiva svoj odraz i na današnjem zagrebačkom prostoru. Iz njih se može izdvojiti i jedini primjerak grčkog novca s područja Zagreba, kovan na Siciliji nakon 288. g. pr. Kr. u grčkoj koloniji Messani (Mesina). S obzirom da je naknadno probušen te je, vjerojatno, u srednjem vijeku korišten kao privjesak, možemo ga zamisliti kao dio nošnje. Novac grčke kolonije Messane (Mesina), kovan nakon 288. god. pr. Kr. Svetačka medaljica iz 18. st. pronađena uz crkvu Blažene Djevice Marije u Remetama Brojno keramičko stolno i kuhinjsko posuđe dragocjen je izvor za rekonstrukciju svakodnevnog života nekadašnjih stanovnika današnjeg Zagreba, a vrčevi i lonci otkriveni unutar zdenca na Medvedgradu primjer su za stilsku i morfološku analizu posuđa iz vremena prije 1590. godine, kada je potres u potpunosti zaustavio život u tom utvrđenom plemićkom gradu. Nalazi iz 16. stoljeća pronađeni u zdencu na Medvedgradu 2002. godine Premda veliki broj predmeta pripada i mlađim razdobljima povijesti, kao novac iz 16. stoljeća, posuđe iz 17. i 18. stoljeća ili lula iz 19. stoljeća, arheološki kontekst u kojem su pronađeni uvjetuje njihovo čuvanje unutar ove zbirke. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Sub 10 Maj - 0:25 | |
| Zbirka cehalijaZbirka cehalija je tematska zbirka koju čine predmeti od kraja 16. do druge polovine 19. stoljeća, poput cehovskih škrinja, tablica za pozivanje na zajedničke sastanke, cimera, zastava, vrčeva, pečatnjaka, dokumenata i drugih. Dio Zbirke čine i pojedini predmeti koje su obrtnici kao članovi cehovskih organizacija koristili u svome radu, kao što su kalupi licitara i pekara ili blanjalice bačvara i stolara. Zbirka svjedoči o važnoj ulozi koju su cehovi kao udruženja obrtnika sve do njihova ukidanja 1872. imali u razvoju zagrebačkih naselja tijekom povijesti. Njihova uloga odnosi se na gospodarski, ali isto tako i na širi društveni razvoj grada. Značaj cehova očituje se i u privilegijama koje su dobivali od gradske uprave ili kaptolske vlasti, odnosno vladara. Prve cehovske povlastice gradečka uprava dodijelila je 1447. krojačima, a prve vladarske povlastice dodijeljuje prilikom svoga posjeta Zagrebu kralj Matija Korvin postolarima i udruženim krznarima, uzdarima i remenarima, koje potvrđuje 1480. kada im se pridružuju sedlari. Zastava gradečkog ceha zlatara, bravara, mačara, kovačaZagreb, Gradec, 1729. god., ulje na platnu, MGZ 235 Ceh obrtnika metalske struke brinuo se za oltar Blažene Djevice Marije, koji se nalazio u sjevernoj apsidi crkve sv. Marka. Uz oltar se čuvala ova zastava koja se nosila na procesijama. Zastava gradečkog ceha zlatara, bravara, mačara i kovača iz 1729. je najstarija sačuvana zastava zagrebačkih cehova. Najvažniji predmeti u djelovanju cehova kao strukovnih udruga bile su cehovske škrinje, koje se prvi put spominju u prvoj polovini 16. st. Uvedene su za praktične potrebe spremanja cehovskih dokumenata, novaca i drugih predmeta važnih za rad cehova. Škrinja se pohranjivala kod cehmeštra. Na njoj su često intarzirani ili naslikani simboli ceha, godina izrade odnosno osnutka ceha. Zbirka sadrži škrinje niza cehova Gradeca i Kaptola datiranih od 17. do 19. stoljeća, poput cehova zidara, klesara i tesara, čižmara, gumbara, mlinara, stolara, tokara, staklara i bravara, postolara, krojača itd. Škrinja ceha zidara, klesara i tesara Gradec, 1742. god., intarzirana orahovina, MGZ 2208 Važan izvor o radu cehova čija se ostavština nalazi u Zbirci razni su sačuvani izvorni dokumenti kao računi, ugovori, obrtnice, privilegije, zapisnici o radu, putne knjižice i djetićki listovi. Djetićki listovi izdavani na zagrebačkom području ujedno su sadržavali i vedute grada, koje nam najjasnije govore o njegovom izgledu početkom 19. stoljeća. Tako je gradečki mesarski ceh izdao 26. kolovoza 1818. potvrdu djetiću Andriji Rakariću, urešenu jednom od najstarijih veduta Zagreba. Naukovni list Andrije Rakarića Gradec, 26. kolovoza 1818. god., bakropis, MGZ 4477 Sakupljanje građe kao temeljne muzeološke odrednice Muzeja grada Zagreba provodi se kroz donacije, kupnju, terensko istraživanje, nasljeđivanje, zamjenu, ustupanje i ostalo. Naglasak u prikupljanju građe ove Zbirke odnosi se na mogućnost njena povezivanja s osobama i konkretnim cehovskim organizacijama. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Ned 11 Maj - 11:47 | |
| Zbirka devocionalijaZbirka devocionalija sastoji se od raznovrsnih nabožnih predmeta svakodnevice zagrebačke provenijencije, s područja Zagreba i njegove okolice, Hrvatske te, vezano uz karakter zbirke – osobne uspomene s hodočašća, poznatih svetih mjesta u Europi i svijetu. Zbirka je povijesna i umjetnička, gotovo u cijelosti vezana uz rimokatoličku vjeroispovijest uz poneke iznimke, predmete koji potječu iz drugih konfesija koje su bile prisutne tijekom povijesti u Zagrebu. Po vrsti građe zbirka u najvećem broju sadržava svete sličice, medaljice, krunice, križeve i molitvenike iz razdoblja od XVII. stoljeća do današnjih dana. Zbirka broji nekoliko stotina predmeta – 530 predmeta (2011.). Veliki broj prikupljen je poklonima krajem 1990-ih godina, a prikupljanje se nastavlja i dalje vezano uz pobožnost današnjih vjernika. Pučka pobožnost blagoslovljene ili posvećene predmete doživljava kao zaštitu te je njihovo značenje u podržavanju i promicanju pučke religioznosti. Većina predmeta u zbirci svjedoči višestoljetnu i sveprisutnu tradiciju štovanja Blažene Djevice Marije u Zagrebu i njegovoj okolici. Najbrojnije su svete sličice s prikazom čudotvornog kipa Blažene Djevice Marije iz proštenjarskih crkava u Mariji Bistrici i Remetama. Na tim grafičkim prikazima uz kip Majke Božje nalaze se i dragocjeni povijesni prikazi crkve u Mariji Bistrici i crkve i pavlinskog samostana u Remetama, često s popratnom molitvom na hrvatskom jeziku i autografom vlasnika ili posvetom darovatelja. Najstariji podaci o hodočašću Zagrepčana u Mariju Bistricu potječu iz 1725. godine. Od tada se svake godine u mjesecu srpnju održava zagrebačko proštenje. Godine 1971. Marija Bistrica službeno je proglašena nacionalnim svetištem. Svete sličice, uspomene na prvu pričest i potvrde svete ispovijedi čuvale su se u zagrebačkim obiteljima kao i hodočasničke uspomene sa hodočašća u Trsat, Lepoglavu, Loreto, Lurd, Napulj, Mariazell, Jeruzalem – Svetu zemlju. Sveta sličica "Milosna Djevica Marija" zagrebačkih klarisa Sveta sličica Sv. Franjo Ksaverski Johann Veit Kauperz, Graz, oko 1770. god. Zagreb, oko polovice XVIII. st., bakrorez, MGZ 4511 bakrorez, MGZ 6026 Sveta sličica načinjena u znak zahvalnosti grada Zagreba Jedino poznato likovno svjedočanstvo o opremi crkve svecu znanom po brojnim uslišanjima. Kako se Sv. Franjo zagrebačkih klarisa, posvećenoj Presvijetlom Trojstvu Ksaveski zaziva i protiv kuge, mogla je nastati nakon 1744. 20. listopada 1670. god. Prikazuje oltar sa čudotvornim god., kada je kuga prijetila zagrebačkom kraju. Proslava milosnim likom, Sv. Franjom i Sv. Klarom, osnivačima crkvene pobožnosti kod Sv. Franje Ksaverskoga za sve reda, koji se častio u koru. vjernike iz Zagreba održavala se na petu nedjelju po Uskrsu u crkvi Sv. Franje Ksaverskoga. Najraniji primjerci nabožnih predmeta, posebice svete sličice, predstavljaju uvoz iz Srednje Europe, a nakon 1860. godine, kada je Julije Hühn otvorio prvu litografsku radionicu u Zagrebu, nastupila je najveća domaća produkcija popularne svete slike koje je radio prema starim originalnim bakrorezima ili vlastitom crtežu. Devocionalije su prikupljane za muzej od njegova osnutka. Već 1907/1909. god. Franjo Hühn poklonio je muzeju Album uzoraka svojeg oca, litografa Julija Hühna, koji sadrži i svete sličice litografirane u Zagrebu. Među značajne poklone svakako spada i onaj Gustava Koritića Mrazovečkog, banskog savjetnika iz 1928. godine, koji je sadržavao i brojne predmete iz vlasništva njegova prastrica Gustava Koritića, kanonika kantora, Franje Xavera Koritića od Mrazovca (1771-1846). Grad Zagreb poklonio je muzeju 1913. god. veliki broj svetih medaljica pronađenih u grobovima tijekom istraživanja provedenih u Župnoj crkvi Sv. Marije na Dolcu. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Uto 13 Maj - 10:31 | |
| Zbirka militaria i odlikovanjaZbirka militaria i odlikovanja je tematsko-predmetna zbirka koju čine predmeti od 16. do kraja 20. stoljeća, poput oružja, odlikovanja, medalja, plaketa, vojnih uniformi, vojne opreme i fotografija, podijeljenih na nekoliko podzbirki. Podzbirka oružja sastoji se od vatrenog i hladnog oružja iz 16. i 17. stoljeća, sve do prve polovine 20. stoljeća. Fundus podzbirke sadrži sablje, oklope, helebarde, mačeve, kubure, buzdovane, puške, gričke topove, bodeže, jatagane, revolvere itd. Pojedini predmeti vezani su uz ugledne povijesne osobe poput pištolja za dvoboj bana Josipa Jelačića iz sredine 19. stoljeća. Pištolji za dvoboj bana Jelačića Schreiber, Graz, oko polovine XIX. st., MGZ 3511 Svaki časnik, odnosno plemić posjedovao je ovakav par pišolja za dvoboj. Oni su služili isključivo kao dio “civilne” opreme, a ne vojne, jer je kralj uredbama službeno zabranio dvoboje iako se običaj prakticirao, poglavito do “prve krvi”. Podzbirka vojnih odora i opreme vezana je uz 20 stoljeće, dok Podzbirku X. zagrebačkog korpusa iz II. svjetskog rata čine fotografije. Znak 53. zagrebačke pješačke pukovnije Rothe & Neffe (Meyer?), Beč, 1914.-1918. god., srebro, pozl., bakar, emajl, MGZ 7429 53. zagrebačka pješačka pukovnija vuče svoje korijene još od Trenkovih padura iz četrdesetih godina 18. Stoljeća. Postrojba je smještena u Rudolfovoj vojarni i sudjeluje i u Prvome svjetskom ratu. Zbirka militaria i odlikovanja svjedoči između ostalog o vojnom segmentu Grada Zagreba koji je usko vezan uz njegovu povijest od najranijih razdoblja. (Predmeti vezani uz vojni segment zagrebačkog područja do druge polovine 15. stoljeća dio su arheoloških zbirki Muzeja grada Zagreba.) Od druge polovine 15. stoljeća pa sve do potkraj 17. stoljeća, kada je zagrebačko područje bilo izravno ugroženo osmanlijskim prijetnjama, zagrebačka naselja se utvrđuju, mijenja se sociološka struktura stanovništva, te dolazi do povećane opskrbe naoružanjem. Najstariji predmeti Zbirke podsjećaju nas na teške ratne uvjete tog razdoblja. Kaciga na račji rep Zagreb, Kaptol, XVII. st., MGZ 312 Kaciga iz kaptolske oružarne korištena je kao zaštitno oružje husara kaptolskoga banderija. Vojni segment grada naglašen je i tijekom osamdesetih godian 18. stoljeća. Reformama Josipa II. Zagreb, koji je do tada bio sjedište Banske krajine, postaje sjedištem vojnog zapovjedištva slavonske, banske i hrvatske krajine. U grad dolazi veći broj vojnika i vojne administracije, a ujedno se civilni kompleksi uređuju u vojne svrhe te započinje gradnja vojarni. Na vojni segment utjecali su i sukobi u koje je Habsburška monarhija, odnosno Austro-ugarska bila uključena u narednom razdoblju. Utjecaj ratnih prilika na Zagreb tijekom 20. stoljeća naglašen je u vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog rata u kojem sudjeluju i zagrebačke postrojbe. Uz vojni segment Zbirka čuva sadržaje i svjedoči o nizu drugih tema kao što su stari grički topovi koji podsjećaju na dugogodišnju tradiciju označavanja podneva, civilna odlikovanja Habsburške monarhije itd. Top za oglašavanje podneva Zagreb, 1876. god., MGZ 4505 Oglašavanje podneva hicem iz topa započinje 1. siječnja 1877. te uz manje prekide traje sve do danas. Sakupljanje građe kao temeljne muzeološke odrednice Muzeja grada Zagreba provodi se kroz donacije, kupnju, terensko istraživanje, nasljeđivanje, zamjenu, ustupanje i ostalo. Naglasak u prikupljanju građe ove Zbirke odnosi se na mogućnost njenja povezivanja s osobama, postrojbama i konkretnim događajima. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Sre 14 Maj - 10:25 | |
| Zbirka plaketa, medalja i značakaZbirka sadržava predmete povijesne i umjetničke vrijednosti koji datiraju od 19. do kraja 20. stoljeća. Riječ je uglavnom o građi zagrebačke provenijencije ili građi za koju se može utvrditi veza s osobama ili institucijama čija je djelatnost vezana za grad Zagreb. Lokalna odrednica važna je poveznica građe, ali kompleksnošću, povijesnom i umjetničkom vrijednošću predmeta Zbirka nosi obilježja nacionalno značajne kulturne cjeline. Predmeti zastupljeni u Zbirci prikupljani su donacijama ili otkupima od utemeljenja Muzeja 1907. godine do danas. U postojećem obliku Zbirka je formirana početkom 2008. godine, izlučivanjem i objedinjavanjem predmeta iz nekadašnje Zbirke skulptura, plaketa i medalja te Zbirke numizmatike, filatelije i devocionalija. Zbirka obuhvaća djela Vojtjeha Braniša, Ferde Ćusa, Ignjata Justitza, Roberta Frangeša Mihanovića, Želimira Janeša, Hinka Juhna, Franje Karesa, Ive Kerdića, Frane Kršinića, Damira Mataušića, Vanje Radauša, Josipa Radkovića, Rudolfa Spieglera, Vladimira Štovičeka, Rudolfa Valdeca te ostalih hrvatskih i, u manjoj mjeri, inozemnih umjetnika. Zastupljena je produkcija zagrebačkih gravera (Teodor Krivak) i graverskih (medaljerskih) tvrtki (Griesbach i Knaus, IKOM). Kolekcija značaka sadržava uglavnom industrijsku produkciju 20. stoljeća (od 1970. do kraja 1980-ih godina). Među donacijama koje čine korpus Zbirke izdvaja se kolekcija značaka Živka Prodanovića (2009. g.). Zbirka pruža pregled djela starijih zagrebačkih medaljera (Kares, Radković, Justitz) i kipara (Frangeš Mihanović, Valdec), produkcije plaketa i medalja hrvatskih umjetnika međuratnog razdoblja (Kerdić, Kršinić, Juhn, Spiegler) i razdoblja nakon Drugog svjetskog rata (Janeš, Radauš, Štoviček) te radova suvremenih umjetnika (Mataušić). Najzastupljeniji su proizvodi tvrtke Griesbach i Knaus, koja je u razdoblju od 1925. do 1946. intenzivno surađivala s vodećim hrvatskim umjetnicima. U manjoj mjeri prisutni su produkti Umjetne radione Zagreb i graverskih tvrtki Sorlini te Engelsrath i Šimić. Poratna produkcija zastupljena je kroz industrijske proizvode poduzeća IKOM (Industrijska kovnica Orešković Marko). Stilski, prisutna su djela historicističkih obilježja te secesijski i art deco umjetnički produkti. Velikim brojem spomenica na događaje, ličnosti i institucije, Zbirka plaketa, medalja i značaka vrijedan je izvor za proučavanje političke, gospodarske i društvene povijesti Zagreba i Hrvatske. Donirana Prodanovićeva kolekcija značaka, među ostalim, pruža mogućnost istraživanja načina oglašavanja u razdoblju socijalizma te otvara prostor proučavanju dizajna 1970-ih i 1980-ih godina. Zbirka je upisana u računalnu bazu. Dostupna je javnosti i istraživačima. Otvorenog je tipa i kontinuirano se dopunjava građom vezanom za osobe, institucije te prošle i aktualne događaje u gradu Zagrebu. Plaketa gradskog načelnika Janka Holjca Zagreb, oko 1910. autor: Ferdinand Ćus lijevano olovo; lakirano drvo MGZ 5417 Jedan od malobrojnih radova kipara Ferdinanda Ćusa, plaketa s likom arhitekta Janka Holjca datira iz vremena njegova obnašanja dužnosti gradskog načelnika Zagreba. Medalja u spomen utemeljenja Sveučilišta u Zagrebu Stuttgart / Kremnica, 1874.autori: Wilhelm Mayer & Franz Wilhelm Medaillen-Plaketten und Munzprageanstalt, Stuttgart proizvođač: kovnica K. B., Kremnica kovano zlato MGZ 5669 U povodu utemeljenja Sveučilišta u Zagrebu naručana je izrada spomen-medalje. U zlatu je otkovano 5 primjeraka. Kutija s predlošcima kovanog novca 2. pol. 19. st. kovano olovo, karton, lakirano drvo MGZ 2538 Kutija s 10 tablica koje sadrže predloške kovanog novca dar je zagrebačkog gravera i medaljera Josipa Radkovića Muzeju grada Zagreba 1920. godine. Predmet datira iz doba Radkovićeva školovanja. Značka u spomen na dovršetak gradnje poslovnog nebodera "Zagrepčanka" Zagreb, 1976. legura, kovanje MGZ 47040 Značka je otkovana u spomen dovršetka radova na najvišem poslovnom tornju u Hrvatskoj, izgrađenom prema projektu arhitekata Slavka Jelineka i Berislava Vinkovića. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Sub 31 Maj - 16:25 | |
| Zbirka slikarstva, grafike i primijenjene grafikeZbirku slikarstva, grafike i primijenjene grafike određuje njezin povijesni i umjetnički karakter. Po vrsti predmeta koji čine zbirku ona je umjetnička, ali primarni vrijednosni sud kod sakupljanja, determiniranja i interpretacije predmeta iz zbirke određen je kulturno-povijesnim kontekstom života u Zagrebu. S obzirom na umjetnički kriterij predmeti se stručno obrađuju, atribucijom i datacijom, u odnosu na zastupljene autore i pripadnosti stilskom razdoblju. Povijesno-tematski karakter zbirke puno je važniji za Muzej grada Zagreba, po tipu kompleksan, gradski muzej. Stoga je pri obradi uzeta u obzir količina informacija koje komuniciraju ovi predmeti te je prema sadržaju zbirka podijeljena u tri podzbirke: Portreti Zagrepčana i osoba vezanih za Zagreb, Likovni prikazi Zagreba i Događaji. Zbirka plakata isključivo je zagrebačke provenijencije i predstavlja pregled života u gradu tijekom XX. stoljeća. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje otkupima i poklonima te danas broji više od 2.000 predmeta (2011.). Sakupljanje se odvija u stalnom kontaktu sa Zagrepčanima te se na taj način stvara tezaurus slika grada i njegovih stanovnika u privatnom i muzejskom vlasništvu. Takvi kontakti su neophodni budući da su vlasnici predmeta ponekad jedini izvor informacija potrebnih za potpunu interpretaciju slike. Raspon tema i sadržaja, autorstvo poznatih akademskih slikara ili amatera od povijesnosti do suvremenosti, pri sakupljanju se jednako vrednuje. Zbirka predstavlja likovnu kroniku grada, a vezano uz predmete iz ostalih zbirki istraživanjem je moguće rekreirati povijesne teme kao što su biografske cjeline i kultura življenja u Zagrebu. Podzbirka portreta sadrži portrete povijesnih osoba, osoba iz javnog života grada, službene portrete velikodostojnika iz političkog i crkvenog miljea. Značajnu cjelinu predstavlja Zbirka portreta zagrebačkih gradonačelnika od 1850. god. koja se je počela formirati po odluci Gradskog zastupstva 1905. godine. Ta je zbirka predana Muzeju nakon 1945. god. kao i veliki broj drugih slika koje su do tada bile u vlasništvu Grada Zagreba. Adolf pl. Mošinski, načelnik grada Zagreba 1892 - 1904. god. Mato Celestin Medović, Zagreb, 1906. god. ulje na platnu, MGZ 1447 U deset godina obnašanja dužnosti u gradu je u sklopu komunalnih poslova provodena sustavna kanalizacija 1892-1895. god., prelaganje potoka Medveščaka 1895-1898. god., te proširena vodovodna mreža. Izgrađen je Glavni kolodvor 1892. god, Zemaljsko kazalište i Školski forum 1895. god., te Umjetnički paviljon 1898. godine. Podzbirka likovnih prikaza grada Zagreba prati mijene urbanog pejzaža grada bilo da je riječ o cjelovitom pogledu na grad ili na neki njegov dio ili pak određeni objekt. Ovi prikazi pružaju vrijedne informacije za istraživanje povijesti urbanističkog i graditeljskog razvoja grada. Unutar Zbirke grafika značajno mjesto pripada autorskim grafičkim mapama iz XX. st. kao cjelinama koje sadrže različite vizure grada. Hotel "K caru austrijanskomu"Zagreb, oko 1870. god., kolorirana litografija, MGZ 2654 Godine 1867. bogati trgovac Emanuel Priester dao je sagraditi zgradu tada reprezentativnog hotela u Ilici 4. Bio je mjestom društvenog okupljanja, u njemu su odsjedali najodličniji gosti, organizirane su svečane prigodne večere. U svakoj kući na početku sjeverne strane Ilice bilo je po svratište. Na kućnom br. 2 nalazilo se svratište, kavana i gostionica Zum Kaiserwirth, na kućnom br. 6 bilo je svratište Ugarskoj kruni. Podzbirka događaja ili genre prizora odnosi se na događaje iz svakodnevnog života, javne manifestacije i događaje koji su obilježili Zagreb tijekom povijesti. Raspon likovnih sadržaja obuhvaća raznovrsne prikaze od ilustracija izgleda i života u gradu za vrijeme potresa 1880. godine do karakterističnih gradskih ambijenata za ikonografsko čitanje grada XX. stoljeća. Plakat za sokolski slet u Zagrebu 1934. god. Pavao Gavranić, Zagreb, 1933. god. litografija u boji, MGZ 7199 God. 1919. Hrvatski sokolski savez ušao je u novostvoreni Sokolski savez SHS, od 1921. god. Jugoslavenski sokolski savez. Za Sokolski slet 1934. god. izgrađen je Sokolski stadion na Sveticama. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Pon 9 Jun - 22:01 | |
| Zbirka Ivana pl. ZajcaZbirka velikog hrvatskog skladatelja Ivana pl. Zajca, koju čine predmeti koji su se nalazili u njegovoj radnoj sobi, još je 1926. bila u fundusu Muzeja te izložena u postavu njegovih zbirki u prizemlju Umjetničkog paviljona. Ivan pl. Zajc (Rijeka, 1832. – Zagreb, 1914.) ubrzo se nakon dolaska iz Beča u Zagreb 1870. sa svojom obitelji trajno nastanio u kući u Visokoj ulici 16. Radna je soba u njoj bila poseban svijet samog skladatelja; tu je skladao svoja najbolja djela po kojima ga i danas pamtimo. Njezin sadržaj ima značajnu kulturno-povijesnu i memorijalnu vrijednost. Sačuvan je namještaj, portreti, maestrovi osobni predmeti, albumi, fotografije i pokloni, oko tri stotine predmeta koji su se za glazbenikova života činili autentičan ambijent. Oni približavaju Zajčev život i stvaralaštvo i otkrivaju njegovu osobnost. Od obiteljskih je portreta vrijedno istaknuti portrete Ivana Zajca i njegove supruge Natalije; naslikao ih je Ferdo Quiquerez oko 1870. Uz njih su simetrično raspoređeni portreti maestrove majke i oca, te manji portreti njegova sina Karmela i kćerke Anke. Središnje mjesto u radnoj sobi zauzima salonska garnitura u neobaroknom stilu, koju je Zajčeva supruga kupila ju je u Beču i donijela u miraz 1857. Za pisaćim stolom s ladicama skladatelj je radio gotovo pola stoljeća. Na njemu je niz predmeta kojima se služio svakodnevno: tintarnica, pritiskivač za papir, mapa s priborom za pisanje uvezana u zlatni baršun, kutijica s njegovim posjetnicama i burmutica. Uz dvije Zajčeve portretne fotografije u zreloj dobi tu je i niz obiteljskih fotografija. Poklone s posvetama maestro je s ljubavlju čuvao je u svojoj sobi u dvjema vitrinama. U altdeutsch vitrini smješteni su vrijedni dirigentski štapići ukrašeni zlatom i srebrom s ugraviranim prigodnim natpisima koji su mu darovani na opernim premijerama. Svečano uvezane spomen-knjige i albumi podsjećaju na Zajčeve važne nastupe u operi Narodnog kazališta (čiji je bio ravnatelj od početka njezina rada 1870. do 1889.) i značajne obljetnice njegova glazbenog djelovanja. O njegovoj slavi i ulozi u glazbenim zbivanjima u Zagrebu tijekom puna četiri desetljeća govore brojni lovor-vijenci, lovor-grančice, pokali, spomenice, čestitke i niz spomen-vrpci s posvetama. Dio Zbirke čine diplome koje su mu dodijeljene kao zaslužnom glazbeniku i počasnom građaninu, notna izdanja njegovih skladbi te portretne fotografije skladatelja i njegove obitelji. Od dekorativnih su predmeta zastupljene čaše, vaze i skupina figura, a od uporabnih su najbrojnije burmutice. Pokal, 1880. god., .................................. Lovor-vijenac, 1882. god., Na zidnom kalendaru još uvijek je ostao datum 30. rujna 1914. Potkraj života skladatelj je postupno gubio vid, pa je na kalendaru s velikim brojkama svakodnevno kidao cedulje, sve do tog dana, nepuna tri mjeseca prije smrti, kada je potpuno oslijepio. Osnovna zamisao u muzeološkoj prezentaciji radne sobe bila je uspostaviti ambijent, poznat iz opisa i s fotografija, u kojem je živio i stvarao najdarovitiji skladatelj i pokretač svih važnijih glazbenih zbivanja u Zagrebu od 1870. do kraja 19. stoljeća. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Pet 20 Feb - 18:24 | |
| Zbirka fotografija, fotografskog pribora i razglednicaPovijesno nastajanje zbirkeZbirka fotografija, fotografskog pribora i razglednica formirana je odmah po osnivanju Muzeja grada Zagreba 1907. godine, kada u Muzej pristižu prvi stakleni stereoskopski dijaramski pozitivi i negativi, fotografije i razglednice. Dominira atelierska, amaterska i obrtnička fotografija. Drugi poticaj proširenju zbirke ostvaren je Kulturno-historijskom izložbom grada Zagreba 1925. godine, kada su Muzeju darovani značajni fotoalbumi Ludwiga Schwoisera, Ivana Standla, Hermanna Fickerta, Ivana Varge, Otta Dascha, Hinka Krapeka, I. Dryjaka, Rudolfa Mosingera i Lavoslava Breyera. Novu dimenziju fundus Zbirke dobiva između 1928. i 1943. godine, u vrijeme ravnateljstva Gjure Szabe, pritjecanjem novih radnih i dokumentarnih fotografija. Godine 1953. u sklopu Muzeja utemeljena je vlastita foto-služba (Vladimir Guteša od 1953. do 1961. godine, Josip Vranić od 1961. do 2000. godine, Miljenko Gregl od 2000. godine nadalje) koja prikuplja i izrađuje fotografske dokumente o starom Zagrebu, ali i o današnjem njegovu životu i razvitku, kao i o zbivanjima u Muzeju i oko njega. Povijesna zbirka prerasta postupno u tekuću zbirku, a među fotografijama sve više dominira trenutačna, reporterska i umjetnička fotografija. Tijekom vremena Zbirka se postupno do danas obogaćivala donacijama, ostavštinama, poklonima i otkupima. Tematsko ustrojstvo zbirke
Danas Zbirka fotografija, fotografskog pribora i razglednica čuva vizualnu memoriju grada Zagreba. Fotografije su razvrstane prema sljedećim tematskim cjelinama: • ulice i trgovi • parkovi i jezera • panorame, pogledi na grad • svjetovni i sakralni objekti • javna skulptura, grafiti • ličnosti (pojedinačni i grupni portreti iz svih sfera društvenog, političkog i kulturnog života) i zagrebačka društva (humanitarna, glazbena, zabavna itd.) • kultura i mediji (muzeji, galerije, kazališta, kinematografi, televizija) • obrazovanje i znanost • zdravstvo • sport • gospodarstvo: - industrijski objekti (tvornice, klaonice, ljevaonice, pivovare, mlinovi, tiskare) - obrti i trgovina (sajmišta i tržnice, robne kuće, izlozi) - ugostiteljsko-hotelijerski objekti (gostionice, restorani, kavane, barovi, hoteli) - bankarstvo • javne gradske službe i komunalna djelatnost: - promet - pošta - vatrogastvo - redarstvo - vodovod i odvodnja - groblja i pogrebne usluge • život grada • događaji: gospodarske manifestacije (Zagrebački zbor / Zagrebački velesajam), umjetničke izložbe, poklade, procesije, proštenja, priredbe, obljetnice, kongresi, štrajkovi, nesreće, nepogode, sprovodi, politički događaji (mitinzi, posjeti državnika) • vojska • Medvednica • okolica Zagreba. Julius Hühn, Obitelj Kljaić, fotografija, 11 x 15 cm, oko 1861., MGZ fot. 15818 Gjuro Varga, Jelačićev trg prije potresa 1880., tonirana fotografija, 16 x 23,5 cm, oko 1880., MGZ fot. 5086
A. Mühlbauer, Zagrebačko sklizalište, fotografija, 18 x 24 cm, 14. siječnja 1893., MGZ fot. 15831
Trg bana Jelačića, razglednica, MGZ Ra-43-II-10501
Stereoskop (pantoskop), Austrija, oko 1900., MGZ 8302 Stereoskop, Austrija, oko 1910., MGZ 8303
Josip Kokalj, Maksimir, stereoskopski dijapozitiv na staklu, 8,2 x 17 cm, oko 1903., MGZ fot. 56-IV-d-22
Fotografije u stalnom postavu MGZ-a
U temi 33, “Iz fotografskog ateliera”, u preglednom drvenom sandučiću izložene su fotografije najznačajnijih imena zagrebačke fotografije. Osim toga, u izložbenim dvoranama nalazimo 286 fotografija (originali, presnimci, povećanja), 70 razglednica i 3 fotoalbuma, koji upotpunjuju prezentiranu građu. Zastupljeni su domaći i strani fotografi.
Dagerotipija iz obitelji Antuna Vakanovića, 11 x 8,5 cm, oko 1845. god., MGZ fot. 14373-II-9471a-III-1776 Brojčano stanje zbirkeFundus inventiranih fotografija (fotografskih posjetnica, dagerotipija, stereoskopskih snimaka), samostalnih ili uramljenih te fotoalbuma danas premašuje brojku od 25.000 komada. Broj negativa, od “leica” formata do veličine VIII, približava se broju od 25.000 komada. Broj dijapozitiva, crno-bijelih i kolor, od “leica” formata do veličina 8,5 x 8,5 i 9 x 12 iznosi oko 2.000 komada. Broj razglednica, crno-bijelih i kolor, domaćih i stranih nakladnika, iznosi oko 4.000 komada. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba Sub 25 Apr - 15:24 | |
| Zbirka zagrebačkih fotoreporteraZbirka zagrebačkih fotoreportera formirana je 2008. godine iz građe Zbirke fotografije, fotografskog pribora i razglednica. Njezin fundus prati razvoj fotoreporterstva od tridesetih godina 20. stoljeća do danas. Sadrži velik broj fotografija i negativa izuzetne dokumentarne vrijednosti i predstavlja pravu memoriju grada Zagreba. Većinu fundusa Zbirke zagrebačkih fotoreportera čine donacije Vladimira Horvata, pionira hrvatskog fotoreporterstva i Šime Radovčića, dugogodišnjeg novinara i fotopreportera velikog broja hrvatskih glasila. Vladimir Horvat je fotografirati započeo još dvadeseth godina 20. stoljeća. Svoje prve radove objavljuje već 1928. godine u časopisu Svijet. U redakciji Novosti zaposlen je još od 1919. godine, najprije kao činovnik u upravi, da bi od 1929. do 1941. radio kao novinar, fotoreporter i redakcijski tajnik. Upravo u tom razdoblju nastala je njegova serija dokumentarnih fotografija, kojima bilježi suvremene socijalne prilike te zahvaljujući kojoj je zajedno s Tošom Dabcem ostao zabilježen kao začetnik hrvatske socijalne fotografije. U vremenu od 1941. do 1945. godine tajnik je redakcije Nova Hrvatska, a nakon Drugog svjetskog rata radi za Narodni list i Vjesnik. Od 1932. godine aktivni je član Fotokluba Zagreb, s kojim izlaže na domaćim i međunaarodnim izložbama. [/size]Vladimir Horvat, Na tramvajskoj stanici, Zagreb, oko 1930., MGZ fot. 18914
Vladimir Horvat, Rušenje Zakladne bolnice, Zagreb, 1931., MGZ 52837
Vladimir Horvat, Iskapanje temelja buduće tržnice na Dolcu, Zagreb, 1929., MGZ 52838
Vladimir Horvat, Tržnica na Jelačićevom trgu, Zagreb, 1930., MGZ fot. 1688
Šime Radovčić je s fotografskom djelatnošću započeo 1950. godine u poduzeću Foto kao fotografski radnik te u pogonu istog poduzeća Slavija kao fotoreporter, snimatelj, laborant i retušer. Već nekolika godina kasnije zaposlit će se kao fotoreporter u zagrebačkom izdanju Borbe, no ubrzo prelazi u Vjesnik u kojem ostaje do 1960. godine. Osam godina zaposlen je u Zagrebačkoj panorami, slijedi rad za Reviju Zagreb u kojoj je od 1968. do 1972. objavljivao reportaže kao urednik i fotoreporter. Nakon gašenja Revije Zagreb Radovčić se vraća u Vjesnik, u kojem vrši dužnost urednika fotografije sve do umirovljenja 1987. godine. Kroz čitav radni vijek Šime Radovčić bio je i aktivni suradnik Globusa, Večernjeg lista, Studija, Arene, Oka, Vikenda i Starta.
Šime Radovčić, Kavana Neboder, Zagreb, 1965., MGZ fot. 20710
Šime Radovčić, Trg bana Josipa Jelačića, Zagreb, 1961., MGZ fot. 20883
Šime Radovčić, Kavana Dubrovnik, Zagreb, 1964., MGZ fot. 20738
Šime Radovčić, Tržnica Dolac, Zagreb, 1965., MGZ fot. 20869 Sakupljačka djelatnost Zbirke zagrebačkih fotoreportera pokušava obuhvatiti sve aspekte života grada Zagreba, od političkih, društvenih, kulturnih, pa sve do sportskih događanja. U budućnosti će se nastojati pratiti suvremena gradska zbivanja te otkupiti radove fotografa važnih za razvoj domaće fotoreportaže. |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Muzej Grada Zagreba | |
| |
| | | |
Similar topics | |
|
Strana 1 od 1 | |
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 708 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 708 Gosta :: 2 Provajderi
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 930 dana Pet 27 Sep - 15:38
|
Dvorana slavnih |
Naj Avatar Haossa !
Kreja
|
Poslanici naj aktivniji nedelje | |
|