Beit ed-Dine (“Kuća Religije”), izvorno Btaddine, je mali grad u Libanu koji se nalazi cca. 50 km jugoistočno od Bejruta. Poznat je po Palači Beit ed-Dine i njezinoj raskošnoj arhitekturi, istorijskim mozaicima i neprocjenjivim ukrasima.



Izgradnja palače je započela 1788. godine i trajala je naredne 3 decenije, a prvobitno je bila dom Emira Bashir Shihaba II koji je želio da palača bude mjesto jedinstvene ljepote i legendarnog bogatstva. Kada je završena, palača je ispunila sva Shihabova očekivanja sa ogromnim stanom za njega, haremom, pansionom za zvanice, zamršenim mozaicima i dizajnima od kojih su mnogi preživjeli i do danas. Nažalost, prema brojnim pričama sav taj raskoš je plaćen visokom ljudskom cijenom.

Beit ed-Dine prati nekoliko priča koje se stoljećima usmeno prenose, a jedna od njih kaže kako je Emir Bashir Shihab II navodno naredio da se arhitekti palače odmah po završetku izgradnje odsjeku ruke, kako bi ga sprječio da negdje drugo replicira istu (ili napravi ljepšu). Osim toga, priče kažu kako su radnici danima radili na palači bez ikakve plaće.



Palaču su eventualno preuzele Osmanlije i koristili je kao zgradu vlade prije nego što se konačno pretvorila u zaštićenu istorijsku građevinu. Danas je palača još uvijek jako dobro očuvana zahvaljujući fantastičnoj arhitekturi i pažljivo izrađenim mozaicima, te je važno mjesto za narod Libana i tursite iz cijelog svijeta.



pixelizam.