Hitskin.com

**Učlanjen** : 04.01.2012

Orkestar

Orkestar je instrumentalni glazbeni ansambl koji je obično prilično velik, najčešće sa
sekcijama gudača, limenih glazbala, drvenih puhačkih glazbala, uglavnom i s
udaraljkama. Izraz orkestar dolazi od naziva za mjesto ispred starogrčkih kazališnih
za mjesto ispred starogrčkih kazališnih pozornica rezerviranih za kor.
Orkestar je kroz 17. i 18. stoljeće prolazio kroz razdoblje rasta
u broju članova, ali se u sastavu tijekom 20. stoljeća promijenio jako malo.
Puni orkestar (od oko 100 članova) ponekad se može nazivati simfonijskim ili
filharmonijskim orkestrom; ti prefiksi ne označavaju nikakvu strogu razliku bilo
u instrumentalnom sastavu ili ulozi orkestra, ali mogu biti u razlikovanju različitih
ansambala koji se nalaze u istom gradu (primjerice, Londonski simfonijski orkestar
i Londonski filharmonijski orkestar). Simfonijski orkestar obično u sastavu ima preko
80 glazbenika, u nekim slučajevima i iznad stotinu, ali stvaran broj glazbenika
angažiranih u izvođenju određenog glazbenog djela može se razlikovati prema
tome što izvode i veličini prostora na kojem izvode. Vodeći komorni orkestar može
imati preko 50 članova, dok su drugi puno manji od toga.

wikipedia
.................

**Učlanjen** : 04.01.2012

Instrumentacija

Tipičan simfonijski orkestar ima četiri proporcionalne skupine sličnih instrumenata,

koji se u notnom zapisu u pravilu pojavljuju ovim redom (brojevi su navedeni samo

radi proporcionalnosti):

drveni puhački instrumenti pikolo, 2 flaute, 2 oboe*, engleski rog, 2 klarineta*,
bas klarinet, 2 fagota*, kontrafagot
limeni puhački instrumenti 2* do 8 rogova*, 2* do 5 truba*, 2 do 3 trombona,
1 do 2 bas trombona, tuba
udaraljke timpani*, doboš, bas bubanj, činele, trokut, celesta, marimba, ksilofon,
gong, i mnogi drugi.
Žičani instrumenti harfe, 16 do 30 violina*, 8 do 12 viola*, 8 do 12 violončela*,
i 5 do 8 kontrabasova*.

Orkestar povremeno sadrži i značajnije puhačke instrumente, kao što su eufonij, alt

saksofon, alt klarinet i bariton rog.

Instrumenti označeni zvjezdicom smatraju se "jezgrom" simfonijskih orkestara i samo

se u najrjeđim slučajevima, u većini simfonijske literature, ne koriste. Druga navedena

glazbala smatraju se "pomoćnima" i manje često su potrebna, ali još uvijek ih se smatra

"standardnima". Simfonijski radovi iz kasnog 19. stoljeća koji zahtijevalu sve pomoćne

instrumente, kao i velik broj gudača, obično u svom punom naslovu uključuju frazu

"za veliki orkestar". Primjerice, Ein HeldenlebenRicharda Straussa.

Danas glazbenici obično sviraju pod palicom dirigenta, ali nekada orkestri nisu imali

dirigenta nego su slijedili prvu violinu ili harfista koji je radi toga svirao basso continuo.

I neki moderni orkestri sviraju bez dirigenta, pogotovo ako nisu veliki ili ako žele povijesno

točno izvesti baroknu glazbu i glazbu ranijih razdoblja.

Simfonijski orkestri na svom repertoaru najčešće imaju zapadnu klasičnu glazbu ili operu.

Ipak, koriste se i za popularnu glazbu.

..............

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

"Treba otimati radost danima koji beze "
Majakovski

**Učlanjen** : 04.01.2012

Raskoš Simfonijskog orkestra Marijinskog teatra u SC

Valerij Gergijev, svetski poznati ruski dirigent, predvodio je sinoć
u Sava Centru čuveni Simfonijski orkestar Marijinskog teatra
na fantastičnom koncertu koji je oduševio beogradsku publiku.

Orkestarska muzika 9469190765891960b55c14771492074_v4_big

Orkestarska muzika 9469190765891960b55c14771492074_v4_big

Najavljivan kao muzički događaj sezone koncert slavnog ruskog orketra opravdao je velika očekivanja poštovalaca klasične muzike u Srbiji. Kao solisti su nastupili Roman Simović, koncert majstor Londonske filharmonije i pijanistkinja Anika Vavić, a na programu su bila dela Debisija, Ščedurina, Glazunova i Šostakoviča.

Koncertu su prisustvovali reditelj Emir Kusturica, ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin, ministar kulture Vladan Vukosavljević.

Simfonijski orkestar Marijinskog teatra započeo je nastup neobičnom muzikom Kloda Debisija. Njegova kompozicija "Prelid za popodne jednog fauna" obiluje neobičnim harmonijskim rešenjima sa kojima su se muzičari ruskog orkestra odlično nosili. Usledile su "Poskočice" Rodiona Ščerdina u čijim notama je slikana raznolikost sentimenta ruskog naroda.
Precizno izvedene "Poskočice" su nagovestile raskoš Šostakovičevog "Koncerta za klavir i orkestar br.2" koji je kao solista uz Simfonijski orkestar Marinskog teatra svirala maestralna Anika Vavić. Izuzetno zahtevno delo koje od pijanista i orkestra zahteva potpuni emotivni angažman Vavić je kontrolisala kao da pleše na tankoj žici razvučenoj između nebodera i nakon toga ovacijama ispraćena sa scene.

Izuzetni čulni događaj publike nastavio se i posle izlaska violiniste Romana Simovića na scenu Sava centra. Poznati "Koncert za violinu i orkestar u a-molu" Aleksandra Glazunova Simović je svirao virtouzno. Istrumentalno zahtevna kompozicija nije omela Simovića da pokaže temeljitost svog talena i muziciranja.

U završnici nežni tonovi su preplavili salu u potpunoj tišini da bi zatim usledile ovacije violinisti čija je karijera jako cenjena u svetu. Za kraj koncerta Simfonijski orkestar Marinskog teatra odlučio je da "Simfonojom br.5 u cis molu" ispuni veliki prostor Sava centra. Bila je to kompozcija čije su se grandiozne note pružale do sakrivenih uglova sale.

b92.net