Ja nikada nisam vidio kontradikciju između ideja koje zastupam i ideja tog simbola, te fascinantne osobe, Isusa Krista.
— Fidel Kastro

Moja ideja, koju cijeli svijet zna, je da kapitalizam sada ne radi ni za USA ni za svijet, te ih vodi iz krize u krizu koje su svaki puta sve ozbiljnije.
— Fidel Kastro

Ako budem imao sreće da ostvarim barem neke od svojih ideja, to će biti dobročinstvo za celo čovečanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi ta da je to delo jednog Srbina.
Nikola Tesla
Podeli 43 2

Ako čovjek vrijedi samo po tome što vrijedi njegova ideja, onda je on inferioran ideji, i može je samo unakaziti. Ako je superioran, onda ideja njega nagrdi čim joj se slijepo i čitav podredi.
Slobodan Novak, 1924. - ?, hrvatski književnik

,

Progresivne ideje uvijek je stvarala manjina, a o tome – kako se ona postavila – ovisilo je da li ih je većina prihvatila.
Krste Crvenkovski, 1921. -

U ratu ideja ginu ljudi.
Stanislaw Jerzy Lec, 1909. – 1966., poljski književnik, glasoviti satiričar, čuven po

Društvene ideje nisu rezultat plemenitih krikova pojedinaca, nego kristali društvene psihologije.
Veselin Masleša,

I mjesečina može biti pogled na svijet.
Miroslav Krleža

Velika ideja, ako je lišena etike, nije nikakva ideja.
Juš Kozak,

Kad ideja gubi stvaralačku snagu, ljudi se pretvaraju u strojeve.
Juš Kozak, 1

Jedna ista ideja može u određenim uvjetima da bude na liniji društvenog napretka, a pod drugim uvjetima ona će biti reakcionarna i kontrarevolucionarna.
Moša Pijade,

Neka ideja nije odgovorna za ljude koji u nju vjeruju.
Don Marquis

U znanosti, ideje mogu imati apsolutnu i nezavisnu vrijednost; u umjetnosti, one vrijede samo po talentu pisca koji ih iznosi.
Jovan Skerlić

Ideja se ne prihvaća oružjem nego primjerima.
Goce Delče

Ideje postaju snaga kad zavladaju masama.
Vladimir Iljič Lenjin,

Ideje zastarijevaju brže nego riječi.
Gustave Le Bon

Kad je čovjek zaljubljen u neku ideju, vrlo ga je teško uvjeriti u njezinu neosnovanost.
Dmitrij Ivanovič Pisarev

Ideja je svjetlost pameti, žar srcu. Digni čovjeku ideju, i on nije drugo do proste živine.
Ljudevit Vuličević,

Ideje se mogu hvate i hvate zakopati u zemlju, ali jednom, kad vrijeme za njih sazrije, one će nići kao trava, i nema te sile koja bi ih zadržala u zemlji.
Imbro Ignjatijević Tkalac,

Živjeti u ideji znači baviti se nečim nemogućim kao da je moguće.
Johan Wolfgang Goethe,

Najveća ideja je najveća opasnost.
Vlado Gotovac

deje leže na ulici – zadatak za čistače smeća.
Herbert Heckmann

Ne možete zamisliti kakva tuga i srdžba obuzimaju dušu kada veliku ideju, koju odavno poštujete kao svetinju, dohvate nevešti ljudi i izvuku je na ulicu pred glupake kakvi su i sami, i najedanput je nađete na tržnici stareži, u prljavštini, naopako nameštenu, bez proporcija, bez harmonije - kao igračku kod nerazumnog deteta, i ne možete je više prepoznati.

Nema, urodjenih ideja u pamcenju. — Neka mi bude dopusteno da dodam i ovo: Ako postoje ma kakve urodene ideje, ma kakve ideje u duhu o kojima on momentano ne misli, one onda moraju biti smestene u pamcenju, a otuda moraju biti iznesene na vidik putem secanja; to jest, kad ih se setimo, moramo znati da smo ih ranije imali u duhu kao percepcije — inace se secanje ne bi secalo. Jer secati se znaci zapazati nesto putem pamcenja, odnosno sa svešću da je to bilo ranije znano ill zapazeno; ako toga nema, onda je ideja nova, a ne zapamćena; ta svest da je ideja bila ranije u duhu jeste ono sto razlikuje secanje od svih drugih nacina misljenja. Ideja koja nije bila zapazena od duha nije ni bila u duhu. Sve ideje koje se nalaze u duhu ili su aktuelna zapazanja, ili su bile aktuelna zapazanja, a sada su u duhu na takav nacin da putem secanja mogu opet postati aktuelna zapazanja. Kad god postoji aktuelno zapazanje neke ideje bez secanja, onda se ta ideja pojavljuje kao potpuno nova i ranije nepoznata razumu. Kad god pak secanje iznese neku ideju u aktuelnin vidokrug, to biva sa svescu da je ona bila u umu ranije, da mu nije potpuno strana. Neka mi svako ko time posmatrati Iskaz da li je to tako; a zatim zeleo bih da vidtim bar jedan primer da je neko uspeo da ozivi u secanju, kao ranije poznatu, neku ideju koja se smatra urodenom (i to pre nego sto mu je bila ucepljena načinima koji ce kasnije biti pomenuti); jer bez takve svesti o ranijem za-pazanju nema secanja — ideje koje dolaze u duh bez takve svesti nisu zapamcene, ne dolaze iz memorije, za njih se ne moze smatrati da su pre te pojave bile u duhu. Ono sto nije u aktuelnom vidokrugu ili u pamćenju, nije uopste u duhu, jednako kao da nikad nije bilo tamo. Uzmimo da je neko dete imalo. vid dok nije toliko odiraslo da je moglo poznavati i razlikovati boje; a zatim su mu mrene zatvorile prozore, ono je provelo cetrdeset ili pedeset godina u potpunom mraku, i za to vreme izgubilo svako sećanje na ideje boja koje je nekad posedovalo. Takav je bio slucaj jednog slepog coveka sa kojim sam jednom razgovarao: on je kao i dete izgubio vid od boginja, i imao je tako malo pojma o bojama kao da je roden slep. Pitam, moze li iko tvrditi da je taj covek imao tada u svom duhu vise ideja o bojama nego neki slepac od rodenja? Mislim da ce se svako sloziti da ni jedan ni drugi nisu imali nikakve ideje o bojama, Kad su mu mrene odstranjene, on stice, ideje o bojama (kojih se neseća) de novo koji dolaze u duh tern njegovog obnovljenog vida, i to bez ikakve svesti o ranijem poznavanju. Sad on moze da ozivIjava te ideje, da ih doziva u duh kad se nadje u mraku. U torn slucaju, posto sve te ideje o bojama mogu biti ozivijene kad nisu na vidiku, i to sa svescu o ranijem poznavanju, one se nalaze u pamcenju i za njih se moze reći da su u duhu. Time hocu da kazem ovo: svaka ideja koja se nalazi u duhu a nije aktuelno na vidaku, nalazi se u duhu samo po tome sto se nalazi u pamcenju; a ako nije u pamcenju; nije ni u duhu; a ako se nalazi u pamcenju, nju pamcenje može izneti na aktuelni vidik samo uz zapazanje da ona dolazi iz pamćenja, to jest da je bila ranije poznata i da je se sada secamo. Rrema tome, ako “postoje urodjene ideje, onda one moraju biti u pamćenju, jer : inace uopste nisu u duhu; a ako su u pamcenju, onda mogu biti ozivljene bez ikakvog spoljasnjeg uticaja; i kad god dodju u duh, dolaze kao secanja, tj. pracene su zapazanjem da nisu sasvim nove za duh. Jer izmedu onog sto se nalazi u pamcenju ili u duhu, i onog sto nije tamo postoji ta stalna i bitna razlika — da kad se tamo pojavi ono sto nije bilo u pamcenju, ono se uvek pojavljuje kao potpuno novo i ranije nepoznato; dok se ono sto se nalazi u pamcenju ill dubu, kad budis putem secanja sugerisano, pojavljuje ne kao novo, vec kao nesto sto duh nalazi u sebi, znajuci da je ranije bilo tu. Na taj nacin možemo proveriti da li u duhu postoje neke urodjene ideje pre utisaka opazanja ili razmisljanja. Rado bih nasao coveka koji se setio ijedne takve ideje, bilo onda kad je dorrastao do upotrebe uma ili u ma koje drugo vreme; coveka kome one nisu bile nove posle rodjenja. Ako neko rekne da u duhu postoje: ideje koje nisu u pamcenju, zelirn da on to objasni i ucini shvatljivim.
[…]
Dzon Lok

Jedna jedina ideja, iznenadan blesak spoznaje, može biti vredna milione dolara.

Robert Kolije