BALI

Bali je najzapadniji otok Maloga Sundajskog Otočja (Indonezija), između Lomboka i Jave, 5.632 km2, 3.150.000 stanovnika (2000.), 559.2/km2. Plodno tercijarno humlje izdiže se prema istoku u vulkanskom usponu Gunung Agung 3200 m nad morem. Otok je bogat rižom i kokosovom palmom, kukuruzom i pamukom, duhanom i kavom, različitim voćem i stokom, a izvozi mnogo riže i dosta kave i stoke. Danas je najjača industrija na Baliju turizam. Najveći grad na Baliju je Denpasar (491.500 stanovnika 2002.). Žitelji su Malajci, do kojih je prodirao islam već u 15. stoljeću, ali su sve do danas sačuvali brahmanizam, stari način življenja, podjelu u četiri kaste (sudre, wesije, satrije, brahmane), davno pismo, hramove i rezbarije životinjskih likova u drvu.

Prvi Europljanin na Baliju bio je Nizozemac Cornelis de Houtman, koji je došao na Bali 1597. godine. Otporni su bili i prema Nizozemcima, kojima su se domaći knezovi pokorili poslije žestokih borbi tek 1849. godine. Tijekom 2. svjetskog rata Japanci su zauzeli Bali. Nakon što je 1949. Nizozemska priznala indonezijsku neovisnost, 1950. je Bali prestao biti dio Nizozemske i postao jedna od provincija Indonezije.

izvor. wikipedija

Otok Bali - raj i pakao na Zemlji

Potresi i vulkani na rubovima goleme azijske ploče dokazuju da su tektonska zbivanja na tom području još uvijek živa. Na krajnjem zapadu, u Maloj Aziji, nedavno su uzbudili svijet katastrofalni zemljotresi koji su razorili nekoliko turskih gradova i prouzročili velik broj ljudskih žrtava. U tom su području i veliki vulkanski vrhovi Ararat, Ercyas i Demavand o kojima smo pisali u prošlom broju . Na krajnjem istoku Azije nalazi se zemlja koja nosi svjetski primat po učestalosti potresa Japan. Simbol te zemlje, sveta gora" Fuji, zapravo je tipičan vulkanski stožac visok 3778 metara, ujedno i najviša točka Japana. Na krajnjem pak jugu Azije, u Indoneziji, nalazi se vulkanski otok Bali o kojem će biti riječ u ovome broju.

Osnovno o Baliju

Otok Bali pripada Sundajskom otočju, a nalazi se u blizini ekvatora, na prijelazu iz Indijskog u Tihi ocean. Putopisci ga zbog egzotične prirode smatraju rajem na zemlji i u posljednje je doba postao metom turista sa svih strana svijeta. Prosječni se turisti uglavnom zadržavaju u luksuznim hotelima na oceanskim obalama, pa malo tko zna da je Bali zapravo tipičan vulkanski otok i da se u njegovoj unutrašnjosti dižu divovska vulkanska brda. Istina je da nemaju oblik tipičnoga stošca i da u posljednje doba više ne rigaju lavu, ali česti razorni potresi pokazuju da tektonske sile u njihovoj dubini još uvijek ne miruju.




Bali ima površinu od 5621 kvadratna kilometra, dakle, otprilike je dva put veći od naše Istre, ali na njemu živi čak dva i pol milijuna stanovnika. Pripada Indoneziji i jedini je otok ove velike otočne države koji nije naseljen muslimanima - 95% stanovnika su hindusi. Budući da su udaljeni od matičnog hinduizma u Indiji, a usto se razlikuju i malajsko-polinezijskim rasnim svojstvima, u stanovnika se tijekom stoljeća razvio tzv. balinezijski hinduizam, s posebnim običajima i načinom života. Ritualni plesovi Balinežana očarat će svakog stranca svojim ritmom, glazbenom pratnjom i folklornim kostimima, a sakralne građevine skladnošću, maštovitošću i upravo nevjerojatno velikim brojem - ima ih otprilike toliko koliko i kuća za stanovanje.

Umjesto suhoparnog nizanja prirodoslovnih i zemljopisnih podataka, koji se mogu naći u stručnim priručnicima, bit će bolje da otok Bali prikažemo živim svjedočenjem znatiželjnog putopisca koji se uspio othrvati zamamnim pješčanim plažama pa zagonetnim stazama krenuti duboko u unutrašnjost otoka.

Kako najbolje upoznati jedan otok? Kad stigne na Bali, prvo što u njegovu reljefu privuče pogled prirodoslovca jest lanac vulkanskih brda što se proteže u smjeru Istok - Zapad. Riječ je o relativno mladim vulkanima, koji su rigali lavu 1917, 1926. i 1963. godine. Najviši vrh, Gunung Agung, što znači Veliko brdo, strši u visinu od 3142 metra i već me na prvi pogled naveo na pomisao da ga posjetim. Prokušano je iskustvo da neku zemlju nećete dobro upoznati razgledavajući je kroz prozore turističkih autobusa, pa ni u pratnji najboljih vodiča. Želite li je stvarno upoznati valja je proći pješice, a najbolje je put kombinirati s usponom na najviši planinski masiv jer se takvim putovanjem u obliku presjeka mogu na najbrži način upoznati sve regije.

Tako sam, na primjer, Italiju istinski upoznao tek kad sam pješice prošao zamišljeni profil od jadranske do ligurske obale preko najvišeg vrha Apenina (Corno Grande u Gran Sasso d'ltalia), a Španjolsku od Pireneja preko Sierra Guadarrame do Sierra Nevade. Tako ću, odlučio sam, i s Balijem, pa makar pošao i sam na put.
Srećom se u mojoj turističkoj skupini našla nekolicina koja je bila spremna da se na dan-dva odreče hotelskog komfora i divnih pješčanih plaža radi krstarenja po unutrašnjosti otoka, ali uz neke kompromise.
Kada su se nakon nekoliko dana kupanja dovoljno naužili odmora i topline, a bilo je to početkom prosinca, jedne smo večeri telefonski ugovorili s nekom putničkom agencijom da nam za sutradan unajmi terenski automobil radi krstarenja po otoku. Sutra ujutro, već prije ugovorenog vremena, diskretno nas probudi zvuk automobilske sirene. Pred hotelom je stajala Toyota, a njezin nas je vlasnik upitao trebamo li šofera ili ćemo sami voziti. Budući da je cijena u oba slučaja bila jednaka, odlučili smo se za šofera - na obostrano zadovoljstvo. Vozio je sam vlasnik, sretan što će imati nadzor nad svojim kolima, a on je pak nama poslužio kao izvrstan vodič po labirintu otočnih puteva gdje bismo se sami vrlo teško snašli ili možda zalutali u zapadni dio otoka gdje su neprohodne džungle i opasne zvijeri.

Kroz sela i rižina polja
Premda do podnožja vulkana nema ni 50 kilometara, do planine smo stigli tek sutradan jer je putem
bilo toliko čudesnih prizora da im nitko živ ne bi odolio. Putovali smo od sela do sela, kroz rižina polja, i postupno se uspinjali sve više. Na svakih kilometar ili dva puta valjalo se zaustaviti da se vidi neko čudo prirode ili kulturna znamenitost. Putem smo posjetili Slonovsku špilju sa fantastičnim kamenim figurama demonskih glava iz čijih usta teku izvori vode. U Pejengu smo posjetili hram s najvećim zvonom u Indoneziji, izlivenim u jednom komadu bronce prije neka 23 stoljeća. U Bangliju je svetište Pura Kehen s veličanstvenim portalom iz 13. stoljeća. Sišli smo bezbrojnim kamenim stubama u kanjonsku dolinu rječice da vidimo Gunung Kawi, prastaro svetište s nizom arkada visokih sedam metara, tko zna kada uklesanih u tvrdu eruptivnu stijenu. I tako od sela do sela. Pravo imaju oni koji kažu da je Bali zapravo golemi živi muzej, da je to arheološki svijet koji i danas živi gotovo jednakim životom kao što se živjelo u dalekoj prošlosti. U jednome smo selu vidjeli "majmunski" ples Kecak što ga izvodi gotovo stotinu mještana u neobičnom kružnom geometrijskom poretku, u drugom selu ples Barong gdje demon ima oblik goleme životinje (u maketi su dva čovjeka koji je pokreću), no od svih nas se najviše dojmio ples Legong zbog savršene gracioznosti plesačica i vještine igre prstima. Da bi se postiglo takvo vrhunsko umijeće taj se ples počinje učiti već u petoj godini života, a s navršenom 14. godinom smatra se da je plesačica završila svoju karijeru.



izvor:avia.croadria

Plovidba na dnu vulkanskog kratera




I tako smo doživjeli stvarno nešto nevjerojatno: automobilom smo stigli na samo dno velike vulkanske kaldere (kotla), gdje nas je dočekalo ni više ni manje nego kratersko jezero promjera oko pet kilometara. Brojnim zavojima jedne brdske ceste najprije smo se popeli u selo Penelokan na samom rubu kratera (1450 m), a zatim se spustili na njegovo dno do malog pristaništa na jezerskoj obali.



Možete li sebi predočiti čudan osjećaj koji vas obuzima kada se nalazite u srcu nekadašnjeg vulkana i tu plovite čamcem po divnoj plavoj vodi, a svuda ste naokolo okruženi strmim mrkim stijenama. No Gunung Batur ima i svoju tužnu, ali istinitu priču.
Ova tiha i idilična panorama bila je 1963. godine pakao užasa i strahote: užasna vulkanska erupcija uništila je niz sela, a u kiši užarenog pepela i kamenja izgubilo je život na tisuće tih dragih i miroljubivih Balinežana. Nije otada prošlo ni puna dva desetljeća kad je svijetom odjeknula vijest o novoj katastrofi. Koncem prosinca godine 1979. poginulo je u zemljotresu na Baliju 27 ljudi, 410 ih je teško ranjeno, a oko 80.000 javnih zgrada i privatnih kuća porušeno je ili teško oštećeno. Putovi su ozbiljno oštećeni, a promet je prekinut. Epicentar potresa bio je u području Gunung Agung. Na njegovu je podnožju teško oštećen čuveni hramski kompleks Besakih.




Oštećeno je i na stotine manjih hramova. Ekipe za spašavanje pretpostavljaju da pod ruševinama ima još nastradalih...

Vraćali smo se navečer u svoju hotelsku bazu, glasoviti Sanur na južnoj obali otoka, pod dojmom toga strašnog događaja. Shvatili smo tada zašto stanovnici zaziru od planine: ono što je u nas izazvalo divljenje, u njih izaziva strah i tužne uspomene. Pakao u raju na zemlji!


izvor:avia.croadria

Ostrva daleke destinacije sve popularnije i povoljnije. Tajland najjeftiniji. Aranžmani za Maldive i Sejšele od 1.500 do 3.000 evra

PORED bližih i jeftinijih letovališta, poput Grčke, Crne Gore i Turske, na kojima domaći turisti u najvećoj meri provode svoj odmor, poslednjih godina u ponudama agencija ima dosta aranžmana i za egzotične destinacije. Turoperateri kažu da se najviše traže Bali i Tajland, ali da ne zaostaje ni potražnja za skupljim mestima, poput Maldiva i Sejšela. Cene aranžmana kreću se od 900 evra, za koliko je moguće otputovati na Tajland, pa do preko 2.000 evra, koliko moraju da izdvoje oni koji bi da se sunčaju na plažama Sejšela.


U domaćim turističkim agencijama kažu da je oko pet odsto stanovnika Srbije spremno da izdvoji pozamašnu sumu novca kako bi posetilo neku daleku i luksuznu destinaciju.


- Indonezija je dosta popularna među našim turistima - kažu turistički radnici. - Cene aranžmana su za Bali su rasponu od 1.100 do 2.000 evra. Uglavnom se radi o desetodnevnim boravcima, u luksuznim hotelima sa pet zveszdica.
U ponudi turističkih agencija je često i velika tura po Indoneziji, u koju je uključen obilazak Balija, Singapura i Šri Lanke, a cene se kreću od 1.800 do 2.500 evra.


Balinežani su veliki ljubitelji muzike, plesa, pozorišta, festivala, što se posebno ističe na seoskim proslavama i u vreme nacionalnih praznika.


Mnogi Bali smatraju jednim od najlepših ostrva na zemaljskoj kugli. Ostrvo vam pruža mogućnost potpuno različitog odmora. Od ronjenja, surfovanja, šetnje i obilazaka pa do masaža, uživnja na plažama…

Bali Temple

Bali Rise Terraces

Šta obavezno treba da znate ako putujete na Bali

Naočare za sunce, šešir i smartfoni sa kamerama najčešći su turistički aksesoari na sunčanim destinacijama. Velika je šansa, međutim, da ćete ostati bez ovih objekata ukoliko se zaputite na Bali.


Za majmune koji naseljavaju ovo ostrvo, predmeti koje turisti nose sa sobom idealan su način da napune stomak – nakon što ih otmu “brzinom svetlosti”, trampiće ih za malo hrane.

U BBC-jevom serijalu "World's Sneakiest Animals” voditelj Kris Pekam prikazalo je koliko su ove životinje spretne i brze. Njihov lopovluk neće pričiniti mnogo štete ukoliko su u pitanju plastične japanke ili jeftine naočare, ali stvari mogu postati mnogo ozbiljnije ukoliko se domognu vašeg smartfona ili nekog drugog vrednog predmeta, piše "Hafington post".

Lekcija koja se iz video snimka može naučiti je da je na Baliju, kao i u mestima poput Bako nacionalnog parka u Maleziji ili Manuel Antonio nacionalnog parka u Kostariki, najbolje nositi zatvorene cipele (ili barem one koje čvrsto prianjaju uz stopalo) i držati elektronske uređaje čvrsto u rukama ili u torbi.


B92