"Zdrava vanjština počinje od unutrašnjosti." - Robert Urich

"Od čitavog imanja najvažnije je zdravlje. Blijed obućar je vrjedniji od bolesne kraljice." - Isaac Bickerstaff

"Otpor koji savladavate fizički u teretani i otpor kojeg savladate u životu mogu samo izgraditi jak karakter ." - Arnold Schwarzenegger

"Najteža stvar kod vježbanja je započeti. Jednom kada vježbaš redovito, najteža stvar je prestati." – Erin Gray

"Čovjekovo zdravlje se može ocijeniti po tabletama ili stepenicama - ako ih grabi po dvije u isto vrijeme." - Joan Welsh

"Bez obzira koliko si dobar, uvijek možeš postati bolji i to je uzbudljiv dio ." – Tiger Woods

"Cjelovita vježba na slobodnom zraku, pod širokim nebom, najbolji je lijek za tijelo i duh ." - Sarah Louise Arnold

"Istinski užitak dolazi od aktivnosti uma i tjelovježbe, oni su jedno ." - Alexander von Humboldt

"Ne prestajemo vježbati jer starimo – već ostarimo zato što smo prestali vježbati ." - Dr. Kenneth Cooper

Uticaj misli na zdravlje
Destruktivne misle mogu izazvati brojne metaboličke reakcije zbog kojih nastaje bolest.

Ljudi troše mnogo novca i vremena pokušavajući da poboljšaju zdravlje i aktivni dočekaju duboku starost. Mediji svakodnevno objavljuju gomile zdravstvenih tekstova, govoreći o blagodetima zdrave ishrane, rekreaciji te raznim suplementima koji jačaju imnuitet. Vodi se velika bitka sa stresom, koji je glavni okidač za mnoge bolesti, počev od onih kardiovaskularbih pa nadalje. Međutim, novija istraživanja kao preventivu od mnogih bolesti iznose jednu interesantnu činjenicu: zdravlje nam najviše ugrožavaju destruktivne misli.

Misli i zdravlje
Hroničan stres i destruktvine misli remete unutrašnju ravnotežu organizma. Naime, nadbubrežne (adrenalne) žlezde proizvode hormone koji održavaju ravnotežu vode i elektrolita u telu, učestvuju u metabolizmu šećera, masti i proteina. Usled stresa pojačava se lučenje adrenalina, a posledice su ubrzan rad srca, sužavanje krvnih sudova, porast pritiska na krvne sudove, napetost čitavog organizma i niz drugih važnih promena. Ovakvu reakciju organizma ne mora izazvati samo stresna situacija nego i destruktvine misli. Sama pomisao na neugodnu situaciju pokreće kaskadni niz biohemijskih reakcija u telu.

PROČITAJTE I… Naše misli kreiraju stvarnost

Na primer, kad nam je neugodno ili se sramimo, odaju nas rumeni obrazi i znojenje dlanova, a kad smo besni – crveno lice i dlanovi, napeti mišići i škrgutanje zubima… Ako smo tužni, depresivni, ankiozni… mišići gube tonus, pokreti nam se usporavaju, a telo kao da nam poručuje da je bespomoićno, slabo, ranjivo… To još više odvlači čoveka u začarani krug, pa mu se i neki uobičajeni siptomi čine kao “smrtonosni”. Osoba se povlači u sebe i svakim danom umnožava destruktivne misli, koje prvo vode stanju hroničnog stresa, a potom i do ozbiljne bolesti.



Optimisti imaju jači imunitet
Prema rezultatima istraživanja, optimistične osobe gaje pozitvine misli, lakše podnose stres i bolje se snalaze u situacijama kad su “pod pritiskom”. I, što je najvažnije, optimisti imaju bolji imunitet, zdraviji su. Istraživanja su pokazala da dobar imunitet imaju i religoizni ljudi, uvreni da ih bog čisti od svakog zla. Pored njih, i sujeverne osobe imaju dobar imunitet. Njima sigurnost daje određeni ritual ili nošenje nekih amajlija i talismana. Pokazalo se da ovi ljudi nemaju destruktivne misli, da nisu zabrinuti i da njihovim životom ne upravlja strah.

PROČITAJTE I… Otkrijte svoje pravo ja i promenite život nabolje

Šta sve utiče na naše misli
Od društva zavisi kakvo će biti naše vaspitanje, jer ono oblikuje naše “vaspitače”, a to su: roditelji, mediji, škola i ostalo. Vaspitanje kreira navike i uverenja. Dok smo deca, upijamo svako znanje poput “suvog sunđera”, ne preispitujući određene tvrdnje. Ako su nas učili da se novac “krvavo stiče”, tako ćemo misliti i kad odrastemo, te ga nikad nećemo imati dovoljno. Navike, opet, utiču na kreiranje misli, a one na emocije. Znači, život nam kreiraju različiti faktora koji utiču jedni na druge, određujući tako hoćemo li biti srećniji.

Ali dobro je to što mi sami umnogome možemo uticati na neke od tih faktora, te tako poboljšati život. Na primer, sami možemo shvatiti da vanjski uticaji ne donose istinsku sreću, da je ona u nama samima. Takođe, u stanju smo da se menjamo i odbacujemo navike koje nam nameće društvo, možda ne sve, ali dosta njih.