Džin & grejps

Potrebno je:
50 ml džina
30 ml ceđenog limuna
20 ml sirupa od zove
5 zrna grožđa

Priprema
Grožđe izgnječite sa sirupom od zove, zatim dodajte ostale sastojke, ubacite u šejker sa ledom i dobro promućkajte. Servirajte u martini čašu bez leda.

Rolingstoun

Potrebno je:
6 kupina
kašičica šećera
30 ml votke
10 ml likera od jabuke
10 ml likera od tropskog voća
50 ml soka od jabuke
20 ml ceđenog limuna

Priprema
Izgnječite kupine i šećer, pa dodajte led i sve ostale sastojke. Sve zajedno šejkujte i poslužite u visokoj čaši sa ledom.

Stroberi smeš

Potrebno je
3 jagode
20 ml šećernog sirupa
30 ml ceđenog limuna
30 ml votke
20 ml likera od breskve
10 ml likera od jabuke

Priprema
Jagode prvo dobro izgnječite, dodajte im sve ostale sastojke i sve zajedno šejkujte. Servirajte u visokoj čaši sa mrvljenim ledom.



Melon martini

Potrebno je
30 ml votke
10 ml likera od dinje
20 ml ceđenog limuna
20 ml šećernog sirupa
30 ml soka od ananasa


Priprema
Sve sastojke sipajte u šejker pun leda, zatim dobro izmućkajte. Servirajte u martini čaši bez leda.

Gardens panč

Potrebno je
kriška krastavca
30 ml sirupa od ruže
4 lista nane
40 ml džina
10 ml likera od ličija
30 ml sode


Izgnječite krastavac i nanu zajedno sa sirupom od ruže, zatim dodajte led i ostale sastojke i sve dobro izmućkajte. Služite u visokoj čaši sa mrvljenim ledom.

Džindžer smeš

Potrebno je
kašičica đumbira
2 kockice ananasa
40 ml ruma
10 ml maraskino likera
20 ml ceđenog limuna
10 ml šećernog sirupa

Priprema
Izgnječite đumbir i ananas, zatim dodajte led i ostale sastojke i dobro izmućkajte. Služite u niskoj časi sa ledom.

Grin latern

Potrebno je:
pola kivija
30 ml votke
10 ml likera od dinje
kašičica smeđeg šećera
20 ml ceđenog limuna
40 ml soka od jabuke


Priprema
Izgnječite kivi sa smeđim šećerom, dodajte led i ostale sastojke, pa stavite u šejker i dobro promućkajte. Poslužite u visokoj čaši sa ledom

Rouzes kajpiroška

Potrebno je:
pola limete
20 ml sirupa od ruže
50 ml votke


Priprema
Izgnječite limetu sa sirupom od ruže, dodajte mrvljeni led i votku, pa dobro promešajte.

Citrus koktel

1 pomorandža, 1 mandarina, 1/4 limuna, malo mente

Oljuštiti pomorandžu, mandarinu i 1/4 limuna i izbaciti koštice jer mogu biti gorke. Propustiti sve kroz sokovnik zajedno sa mentom.

Sok od jabuke i kruške

Pazite da kruška bude sasvim zrela, da bi se eliminisala kiselost jabuka.

Potrebne su dve jabuke i jedna kruška. Izvadite sredinu sa košticama, isecite voće na kocke i propustite kroz sokovnik.

Napitak od lubenice

Napitak zanimljive boje, idealan za gašenje žeđi u vrelim letnjim danima. Ne morate vaditi semenke — samo odstranite koru, isecite lubenicu na krupne komade i ubacite ih u blender ili sokovnik.

Koktel od breskve

2 zrele breskve, 1/2 šolje jagoda

Oljuštite i očistite breskve. Očistite jagode i propustite kroz sokovnik ili blender.

Banana koktel

1 šolja svežeg soka od pomorandže, 1 banana, 1 šolja svežeg soka od jabuke

Pomešajte sve sastojke i mešajte ih u blenderu dok ne dobijete ujednačenu masu.

Citrus kuler

1 grejpfrut, 1 pomorandža i malo mente

Oljuštiti grejpfrut i pomorandžu i propustiti kroz sokovnik zajedno sa mentom.

Granita od limuna

Kako da se osvežite ledenom poslasticom, a da izbegnete grižu savesti zbog “teških” kalorija u kremastim slatkišima? Napravite granitu!



Sastojci:

200 ml vode
100 g šećera
100 ml limunovog soka
100 ml kisele vode
korica limuna
kriške limuna za ukras

Priprema:

U šerpu stavite vodu, šećer i koru limuna, sacekajte da provri, smanjite temperaturu i ostavite sirup da se kuva desetak minuta. Ohladite, pa dodajte limunov sok i kiselu vodu. Stavite u zamrzivač, pa prvi put nakon sat vremena plastičnom lopaticom promešajte zaleđenu masu (kako se bude više ledila, stružite s površine) kako biste dobili zaleđene, vazdušaste kristaliće granite. Granitu mešajte najmanje 4-5 puta, pa kad se zamrzne služite u čašama ukrašenim kriškama limuna.

Umetnost pravljenja koktela



Da bi se napravio dobar koktel, potreban je šejker, odgovarajuće čaše i ukrasi, čašica, tj. dozer za odmeravanje, nekoliko boca alkoholnih pića i, naravno, znanje o tome koji se napici međusobno najbolje slažu.

Osnovu koktela čini najčešće jedno od ova četiri pića: džin, votka, viski ili rum. Pored baze, koktel čini sekundarno alkoholno piće koje svakom koktelu daje poseban ukus i neko nealkoholno piće ili liker za bojenje i konačno formiranje ukusa. Važno je znati da se sa viskijem najbolje slažu sok od pomorandže i raznovrsni gorki likeri, kao i šeri brendi. Sa votkom se slažu vinjak, biter, razni likeri, desertna vina, maraskino, rum, džin, slatka pavlaka kao liker itd. Votka je specifična po tome što je po svojoj aromi neutralna i zato se slaže sa svim pićima jake arome. Uz džin idu vermut, vinjak, razni biteri, sok od pomorandže, tonik, šljivovica, šeri brendi i razni gorki likeri.

Važno je pogoditi proporcije u kojima ćete mešati sastojke. Precizan odnos sastojaka koktelu daje pravi ukus.

Za ukrašavanje, koje je neodvojiv deo spravljanja koktela, koriste se masline, maraskino višnje, trešnje, limun, zeleni limun. Lepo izgleda i spiralno isečena kora od limuna (dodajte je u džin-tonik).

Kada su posredi čaše, potrebne su niske i široke, visoke i uske i čaše za martini. Ponekad se kokteli mešaju kašičicom u visokoj čaši, a ne u šejkeru. Šejker je trodelni i sastoji se od visoke čaše-uloška (cediljke) rešetkastog oblika i poklopca koji se zatvara. U takvom šejkeru pripremaju se kokteli i gotova pića koja se najčešće sipaju preko kockica leda.

Kokteli mogu biti aperitivi, tj. služiti se pre jela, dižestivi (služe se posle jela), a mogu biti i “long drinks” – duge barske mešavine. U aperitivne koktele spadaju čuveni martini, manhattan, Margarita… To su kokteli od pića koja nisu slatka: džin, votka, kampari. Dižestivi se prave od slatkih likera, krem-likera, kafe, čokolade. Duga pića sadrže sokove ili sodu.

Kokteli kroz istoriju



Istorijat koktela ne proteže se toliko dugo unazad. Prvi put, reč koktel upotrebljena je 1806.-te u jednom američkom magazinu, opisujući stimulativnu mešavinu alkohola, soka i različitih aroma. Prvi pravi koktel nastao je u sunčanoj Kaliforniji, negde oko 1862.-ge godine. Bio je to Martini. Originalni recept uključivao je burbon viski, šećer, malo pelinkovca ili sličnog gorkog pića, maraskino višnju i soda vodu; vremenom se menjao i danas se uglavnom pravi od mešavine džina i vermuta, sa dodatkom maslinke.
Oko 1920-te godine, američka prohibicija, posebno je pogodovala popularizaciji koktela. Zabrana proizvodnje, distribuiranja, prodaje i točenja alkoholnih pića, proizvela je uspeh koktela, budući da je alkohol bio ilegalan i stoga jako ograničen i strogo kontrolisan, što je dovelo da isti postane slab. Kako bi donekle popravili ukus, krenulo se sa mešanjem različitih vrsta i, vrlo brzo, kokteli su postali popularni, kako u Americi, kao i širom sveta. Ovo je ujedno i vreme kada su stvoreni neki od najpopularnijih koktela, kao na primer: Margarita, Bloddy Mery, Long Island i mnogi drugi.
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, kokteli bivaju gurnuti u stranu, zarad – tada – popularnih rekreativnih droga. Bilo je to vreme ljubavi, protesta ratu i nametnutim ciljevima, koje je brzo prošlo. Osamdesetih se kokteli ponovo vraćaju, ovaj put na velika vrata, sa votkom kao jednim od najčešćih sastojaka u spravljanju istih.

Danas, spremanje koktela preraslo je u pravu umetnost, barmeni širom sveta takmiče se u spravljanju starih, oprobanih i izmišljanju novih. Postoje nacionalna i svetska takmičenja u koktelima, luksuzni hoteli i restorani otimaju se za najumešnije barmene; za pohvalu je da i mi imamo stručnjake – Novaka Nenezića, Rastka Đorđevića, Gorana Ilisića, Gorana Rajevića i druge.

Osnovni sastojci za spravljanje koktela su brendi, konjak, džin, rum, tekila, votka i viski. Od likera, to su šeri brendi, čokoladni ili voćni likeri. Dodajte i neke voćne sokove, kriške samog voća i spremni ste za miksovanje !

Kokteli



-OLAKSANJE ZA VRELE DANE-

Mladi, pa i oni malo stariji koji se osećaju mlađe često provode vikende po okolnim barovima, diskotekama, klubovima… Šta oni tamo rade? Konzumiraju sve i svašta? Alkoholna pića opuštaju, pomažu da zaboravimo ono što nam smeta i vidimo ono što nam ne smeta. Naravno, svaki užitak ima svoje posledice pa se često zapitamo da li su te muke vredne kratkotrajnog zadovoljstva. Iz tog razloga pribegavamo lepšim i bezopasnijim napitcima-koktelima. Lepo izgledaju, slatkog su ukusa a mogu da nas iznenade i pruže nam osećaj koji prati žestoka pića ali bez gorčine u stomaku.

Koktel je mešavina raznih alkoholnih pića, likera i bezalkoholnih pića. Svaki koktel ima drugačiji naziv koji zavisi od pića koje je najviše zastupljeno u koktelu . Kokteli mogu biti u funkciji aperitiva, odnosno mogu se služiti pre jela, ili dižestivi-posle jela. U svakom slučaju, kad god i gde god, kakvog god ukusa, kokteli su prijatni i odišu svežinom a njihovo šarenilo i raznolikost nas privlači da probamo nešto što do sad nikad nismo…



Sama reč koktel (cocktail) znači petlov rep. Ne zna se zašto nosi ovo ime ali prema legendi, u Americi su se priređivale borbe petlova. Vlasnik petla koji bi na takmičenju odneo titulu najjačeg je imao pravo da pobeđenom petlu iščupa rep a ostalim vlasnicima petlova je plaćao pića. Ta pića su bila mešavine različitih napitaka da bi bila raznih boja i oslikavala šarenilo petlovog repa.



Prema istorijskim zapisima, prvi kokteli su nastali kao mešavina vrućeg destilata sa limunom i šećerom i rashlađivali su se velikim komadima leda. Danas postoji mnogo različitih koktela kojima se razlikuju baze, dodaci i imena. Neki od najpoznatijih koktela su: Sex on the beach, Mai Tai, Mojito, Manhattan, B52 i mnogi drugi.

Kokteli sa šampanjcem

Ukoliko u novogodišnjoj noći niste popili sav šampanjac, iskoristite ga za koktele. Evo nekoliko predloga.


Foto: Guliver/Getty/Thinstock

Šampanjac i brusnice

- Pola čaše vode

- Četvrtina čaše svežih brusnica

- Tri kašike sirupa od brusnice

- Čaša šampanjca

Pomešati sve sastojke i... uživati.


Šampanjac i džin

- rakijska čašica džina

- četiri rakijske čašice šampanjca

- pola rakijske čašice soka od limuna

- 2 kašičice šećera

Pomešati sve sastojke, dobro promučkati, dodati led. Služiti u visokim čašama.

Šampanjac, rum i kruška

- 2 dl šampanjca

- 1 dl ruma

- Kašika soka od limuna

- Kašika sirupa od kruške

- Nekoliko kriški sveže kruške bez kore

Sastavite i dobro izmućkajte sve osim šampanjca i limuna. U čašu sa nožicom sipajte šampanjac, zatim mešavinu i na kraju rum. Dodajte kocku leda i krišku kruške.

Pinja kolada





Postoje mnoge priče o poreklu samog koktela, a jedna od njih je da je koktel nastao 1957. godine u „Karibe Hilton hotelu“ u gradu San Huan u Portoriku, zbog čega se ovo piće smatra i za zvanično piće Portorika. Prema ovoj verziji koktel je prvi napravio Ramon Monćito Merero, tadašnji barmen u hotelu.

Druga verzija nam govori da čovek koji je izmislio Pinja koladu nije sa Kariba, već iz Evrope, a njegovo ime je Rikardo Garsija.

Evo i recepta za ovo osvežajajuće piće.

Potrebni sastojci:

- 50 ml belog ruma

- 100 ml soka od ananasa

- 25ml kokosovog mleka

- 2 šoljice mrvljenog leda

Priprema:

Sastojke stavite u blender i miksirajte dok se ne sjedine. Servirajte u većoj čaši i dekorišite po želji.

Prijatno!

Kokteli su stil života, a ne trend ili snobizam, kako ih mnogi manje informirani prikazuju ili doživljavaju. Utjelovljuju urbanu kulturu i tradiciju i pravi su lakmus papir za umijeće življenja, opću kulturu i životne navike pojedinca. I dok preteču miješanih pića nalazimo još u rimskim vremenima, 19. stoljeće smatra se zorom suvremene miksologije.


Njezin otac, Jerry Thomas, knjigom “The Bartender’s Guide”, koja slovi kao biblija struke, udario je temelje barskoj umjetnosti koja je od tada prevalila dug put postavši prava znanost kojoj i znalci i štovatelji pristupaju s poštovanjem i pažnjom. Dolaskom ljeta počinje vrijeme dokoličarenja uz more, čestih zabava i noćnih izlazaka koje će slavni long drinks (“duga” pića) koje predlažem zasigurno učiniti ugodnijim. Klasični i vječni, svaki sa svojom pričom, načinjeni od najboljih sastojaka, uljepšat će vrijeme odmora, samoće ili društva. I dok će se neki možda povesti izrekom da je alkohol dobar sluga, a loš gospodar, ne znači da moramo apstinirati od tog “grešnog”, ali ipak jednog od najvećih životnih užitaka koji u odgovarajućim, ali i u malo većim dozama, u nama naglašava ono dobro ili loše. Životu su potrebni rituali, a ispijanje pića ritual je koji zbližava ljude. Okružimo se stoga onima koji šire samo dobro, veselje i radost te uz zvuk kuckanja čaša i “sedmoricu veličanstvenih” nazdravimo ljetu, pravom prijateljstvu i ljepoti života!

Horse’s Neck


Ako je vjerovati Daleu DeGroffu, Horse’s Neck ili u prijevodu konjski vrat, jedini je koktel koji je dobio ime po svojoj dekoraciji – spirali limunove korice koja visi s ruba čaše. Osmišljen je 1890-ih godina u čast večere industrijalca C. K. G. Billingsa i otvaranja novih štala u njegovu njujorškom konjičkom klubu Equestrian Club. Iako je bio kreiran za event, koktel tada nije bio poslužen. U originalnoj varijanti ovo piće od američkog whiskeyja (bourbona ili American ryea) sastojalo se samo od ginger alea i limunove korice, a kada mu je početkom 20-ih godina prošlog stoljeća dodan brandy, dobio je naziv Horse’s Neck with a Kick. Koktel Horse’s Neck u filmovima su ispijali Charlie Chaplin, Fred Astaire, a 50-ih godina prošlog stoljeća i Humphrey Bogart i Gloria Grahame. Desetljeće poslije bio je omiljeno piće Kraljevske mornarice, a na zabavama se često služio u vrču uz popularni Gin and tonic.

Tequila Sunrise


Ovaj je koktel ikona američke kulture i nekoliko je priča o njegovu nastanku. Korijene mu treba tražiti u luksuznom Arizona Biltmore hotelu 30-ih ili 40-ih godina 20. stoljeća, gdje je njegovu preteču od tekile, crème de cassisa, svježeg soka od limete i uštrcka soda-vode osmislio barmen Gene Sulit. Prema drugoj priči, Tequila Sunrise bilo je piće dobrodošlice za turiste koji su 50-ih godina prošlog stoljeća posjećivali i danas popularne meksički Cancun i Acapulco. Prema trećoj, osmislili su ga barmeni Bobby Lazoff i Billy Rice iz Trident restorana u Sausalitu u Kaliforniji u vrijeme pomame za tekilom 70-ih godina prošloga stoljeća. Upravo su oni zaslužni za današnji oblik ovog koktela od tekile i cijeđenoga narančinog soka kojem granatina daje izgled sunca na izlasku, kako mu i sam naziv kaže. Koktel je proslavio hit Eaglesa iz 1973. godine, a možda najviše istoimeni film s Melom Gibsonom i Michelle Pfeiffer.

Long Island Ice Tea


Kako i sam naziv kaže, ovaj koktel bojom, ali i okusom, zbog specifičnog spoja sastojaka, podsjeća na ledeni čaj i definitivno je piće za ozbiljne igrače. Prema jednoj od priča, osmislio ga je izvjesni Old Man Bishop 20-ih godina prošlog stoljeća u općini Long Island u Kingsportu u Tennesseeju. Smatra se da je “konspirativna” mješavina nevinim izgledom trebala zavarati branitelje prohibicije. Njegov ju je sin Ransom Bishop usavršio 40-ih godina, a ta je varijanta sadržavala javorov sirup, whiskey i ostalih pet pića u različitim omjerima. No Robert Butt tvrdi da ga je on osmislio 1972. godine u Oak Beach Innu na Long Islandu u New Yorku za jedno natjecanje gdje je trebalo kreirati novu mješavinu s triple secom. Potvrdu te tvrdnje danas može dati mnoštvo živih svjedoka, a okus mješavine gotovo može dočarati lepršave Halstonove haljine dama i zabave u ljetnim rezidencijama otmjenih Njujorčana. Koktel je i filmska i TV zvijezda, a jednoj varijanti pića nije odoljela ni Charlotte, jedna od junakinja serije “Seks i grad”.

Mojito



Ova lista sigurno ne bi bila potpuna bez Mojita. Preteču ovog koktela, prema predanju, osmislio je na Kubi Richard Drake, gusar Sir Francisa Drakea, krajem 16. stoljeća pomiješavši aguardiente, tj. nerafiniranu verziju ruma, s limetom, šećerom i listićima metvice, a piće je prema njegovu nadimku nazvano El Draque. Prema drugoj priči, u 19. stoljeću osmislili su ga afrički robovi s kubanskih plantaža šećerne trske od koje su radili guarapo, sok, a ujedno sirovinu za dobivanje ruma. U istom stoljeću El Draque je postao Mojito kada je aguardiente zamijenio novoproizvedeni, puno laganiji bijeli rum. Sam naziv potječe od afričke riječi mojo, koja znači “začarati”. Prvi recept za Mojito zabilježen je 1931. godine u knjizi “Sloppy Joe’s Bar Cocktails Manual” kada postaje vrlo tražen u havanskim barovima – Sloppy Joe, a posebno u i danas glasovitom La Bodeguiti del Medio, otvorenom 11 godina poslije. Slavi koktela najviše je kumovao Ernest Hemingway koji ga je tu redovito ispijao.

Zombie


O kakvoj je mješavini riječ, govori sam naziv koktela. Iako nevinog izgleda, a daju mu ga voćni sokovi koji maskiraju alkohol, zbog ruma, pogotovo onog sa 80 % alkohola, rijetki se mogu pohvaliti da ovo piće mogu popiti bez ozbiljnih posljedica. Piće je, prema predaji, osmislio izvjesni Donn Beach kasnih 30-ih godina prošlog stoljeća u holivudskom restoranu Don the Beachcomber. Poslužio ga je jednom gostu kao lijek za mamurluk kako bi ovaj lakše odradio poslovni sastanak. Gost se nakon nekoliko dana vratio s pritužbom da je tijekom cijeloga putovanja bio doslovno poput zombija pa je ubojiti koktel kršten tim imenom. Koktel je proslavljen 1939. godine u Hurricane Baru tijekom svjetskog sajma u New Yorku, a Don je zbog pokušaja kopiranja recept često mijenjao i držao ga u tajnosti. Upravo zbog toga danas postoji mnoštvo varijanti ovog pića, a ovise o preferencijama barmena i mjestu gdje se ispija.