"Dogodilo se na današnji dan"

**Učlanjen** : 18.12.2021

15.02.

1115. godine – Papa Paskal II priznao je red Malteških vitezova osnovan u Jerusalimu, gde su pored crkve Svetog Jovana imali samostan i azil za bolesnike i putnike. Kasnije su dobili zadatak da brane Svetu zemlju.

1573. godine – U Zagrebu je, nakon sloma seljačke bune, pogubljen vođa ustanka Matija Gubec.

1763. godine – Mirovnim ugovorom u Hubertsburgu okončana su neprijateljstva Austrije i Pruske u Sedmogodišnjem ratu. Pruska je zadržala Šleziju koju je preuzela od Austrije i postala je jedna od vodećih evropskih vojnih sila.

1835. godine – U Kneževini Srbiji usvojen je Sretenjski ustav, prvi ustav u modernoj srpskoj istoriji. Napisao ga je sekretar kneza Miloša Obrenovića Dimitrije Davidović, po uzoru na francuski i belgijski ustav. Koristeći negodovanje Austrije i Rusije, koje nisu imale razumevanja za liberalizam Davidovićevog dokumenta, knez je u martu ukinuo ustav.

1857. godine – Umro je ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila romantičarske epohe. Njegove opere “Život za cara” i “Ruslan i Ljudmila” imale su značajan uticaj na razvoj ruske opere u 19. veku.

1922. godine – U Hagu je održana prva sednica stalnog Međunarodnog suda pravde koji je 1920. godine osnovala Liga naroda radi rešavanja sporova među državama. Novi Međunarodni sud osnovan je pri Ujedinjenim nacijama posle Drugog svetskog rata kada je ukinuta Liga naroda.

1928. godine – Iz Beograda prema Zagrebu poleteo je prvi avion jugoslovenske civilne avijacije “Potez 29-2”, jedina letelica prve jugoslovenske avio-kompanije “Aeroput”. Prvi putnici bili su direktor avio-kompanije i pet novinara.

1942. godine – Umro je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor “Marša na Drinu”, direktor Beogradske opere (1920-25). Godine 1899. osnovao je Beogradski vojni orkestar, a sa Stevanom Mokranjcem Srpsku muzičku školu. Komponovao je prvu izvedenu srpsku operu “Na uranku” (1903), na tekst Branislava Nušića.

1942. godine – Procenivši da nisu u stanju da odbrane grad, Britanci su u Drugom svetskom ratu predali Singapur japanskim snagama. To se smatra najvećim vojnim porazom Velike Britanije u njenoj vojnoj istoriji.

1944. godine – Američke trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele Solomonska ostrva u Pacifiku. Britanski avioni izbacili su oko 1.000 bombi na Berlin.

1965. godine – Umro je popularni američki džez pevač i pijanist Nat King Kol.

1971. godine – Velika Britanija je prešla na decimalni novčani sistem, umesto dotadašnjih funti, šilinga i penija.

1988. godine – Predsednik Austrije Kurt Valdhajm, optužen da je, kao pripadnik SS jedinica u Drugom svetskom ratu, odgovoran za ratne zločine počinjene u Bosni i Grčkoj, odbio je da podnese ostavku.

1989. godine – Deset godina nakon što je Moskva poslala svoje trupe da podrže prokomunističku vladu u Kabulu, poslednji sovjetski vojnici napustili su Avganistan. U desetogodišnjem neobjavljenom ratu poginulo je 15.000 sovjetskih vojnika i najmanje 100.000 Avganistanaca.

1990. godine – Velika Britanija i Argentina obnovile su diplomatske odnose, prekinute 1982. godine u vreme rata za Foklandska ostrva.

1993. godine – Slovački parlament izabrao je ekonomistu Mihala Kovača za prvog predsednika novoformirane države Slovačke, nakon raspada Čehoslovačke.

1996. godine – Bosanska vlada je saopštila da je u ratu 1992-95. godine nestalo oko 30.000 ljudi, od kojih više od 22.000 civila i oko 2.500 pripadnika oružanih snaga.

1997. godine – Srpska opoziciona koalicija “Zajedno” održala je poslednji, 88. dan protesta pošto je 11. februara ispunjen njen osnovni zahtev priznavanje rezultata lokalnih izbora u Srbiji iz novembra 1996. godine.

1999. godine – U Keniji je uhapšen lider kurdskih pobunjenika Abdulah Odžalan (Ocalan) i isporučen Turskoj, gde je osuđen na smrt zbog izdaje i prebačen u ostrvski zatvor Imrali.

2002. godine – Predsednik SAD Džordž Buš objavio je da njegova zemlja ima alternativni plan za smanjenje emisije gasova, koje je regulisano Protokolom o globalnom zagrevanju u Kjotou 1997. godine. Iako emituju četvrtinu količine gasova koji stvaraja efekat “staklene bašte”, SAD su odbacile Protokol iz Kjotoa zbog štete po nacionalnu industriju.

2003. godine – U talasu demonstracija, najvećim od vijetnamskog rata, više od šest miliona ljudi, u više od 600 gradova u svetu, protestovalo je protiv rata u Iraku.

2003. godine – Akademik Aleksandar Tišma, pripovedač, romansier, eseist, pesnik i prevodilac umro je u 79. godini u Novom Sadu. Poznati romani su “Upotreba čoveka” i “Begunci”, a knjige pripovedaka “Vere i zavere”, “Krivice”, “Mrtvi ugao”.

2003. godine – Vatikan je otvorio zapečaćenu arhivu o vezama te države sa Nemačkom između 1922. i 1939. godine, kada je Euđenio Pačeli (kasnije papa Pije XII) bio državni sekretar Vatikana. Otvaranje arhiva usledilo je kao odgovor kritičarima pape da nije dovoljno učinio da zaustavi ubijanje miliona Jevreja od strane nacističke Nemačke tokom holokausta.

2011. godine – U libijskom gradu Al Baidi izbili su antivladini protesti inspirisani događajima u Egiptu i Tunisu, koji su se potom proširili na celu zemlju i doveli do svrgavanja Moamera el Gadafija koji je tom zemljom vladao u poslednje 42 godine. Gadafi je uhvaćen i ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima 20. oktobra 2011. godine u svom rodnom gradu Sirtu i sahranjen u pustinji na tajnoj lokaciji.

2013. godine – Iznad centralne Rusije eksplodirao je meteorit pri čemu je povređeno 1.200 osoba, oštećeni krovovi, prozori i zidovi pojedinih zgrada. Najveći udar osetio se u gradu Čeljabinsku, oko 200 kilometara južno od Jekaterinburga

https://edukacija.rs/

**Učlanjen** : 18.12.2021

16.02.
1808. - Francuska počela invaziju na Španiju i pokorila je za mjesec dana. Car Napoleon Prvi odveo je u Francusku kralja Karlosa Četvrtog i njegovog sina Fernanda Sedmog, a na prijesto je postavio brata Žozefa, koji je okupiranom Španijom vladao do 1813.

1831. - Rođen ruski pisac Nikolaj Semjonovič Ljeskov, izuzetan znalac jezika i suptilan stilista. Pisao je romane i pripovijetke o životu sveštenika i činovnika u gluvoj ruskoj provinciji i opisivao beskrupulozne tipove u periodu prvobitne akumulacije kapitala. Stvorio je i nenadmašne književne likove seljaka, zahvaljujući izvanrednom poznavanju psihologije ruskih seljaka. Djela: "Lijevak Soborjane", "Začarani putnik", "Nesmrtni glavonja", "Ledi Makbet mscenskog okruga", "Sitnice iz arhijerejskog života".

1871. - Rođen pisac Radoje Domanović, najveći srpski satiričar, koji je sarkastično i duhovito slikao vlast ogrezlu u korupciju i nasilje, lažno rodoljublje i do servilnosti poslušno građanstvo. Poslije završetka Velike škole u Beogradu bio je nastavnik u Vranju, Pirotu i Leskovcu, a iz službe je otpušten kao protivnik Obrenovićevog režima. Od 1905. do smrti 1908. bio je šef korektora Državne štamparije u Beogradu. Uređivao je satirični list "Stradija". Počeo je realističkim pripovijetkama iz seoskog života, ali je ubrzo počeo da piše satiru, stvorivši djela univerzalne vrijednosti. Djela: satirične pripovijetke "Stradija", "Vođa", "Danga", "Mrtvo more", "Kraljević Marko po drugi put među Srbima".

1871. - Poražena Francuska potpisala kapitulaciju i akt o primirju sa Pruskom, čime je završen francusko-pruski rat. U maju 1871. je utanačen definitivni mir sa tada već ujedinjenom Njemačkom, kojoj je Francuska morala da ustupi bogate pokrajine Alzas i Lorenu i da plati ratnu odštetu.

1873. - U Španiji proglašena republika kad je kralj Amadeo Drugi Savojski abdicirao zbog previranjanja u zemlji, nesređene privredne situacije i jačanja republikanskog pokreta. Pošto su republikanci bili razjedinjeni već 1874, vojska je vratila na vlast burbonsku dinastiju, s kraljem Alfonsom Dvanaestim.

1877. - Rođena Isidora Sekulić, srpski književnik izuzetnog stila, širokog obrazovanja i visoke kulture, tanan posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kritičari je smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti 1958. jedan od njih je ocijenio da je umro "literarno najkulturniji čovek našeg tla od Ćirila i Metodija do juče, do danas, možda do prekosutra". Završila je Viši pedagogijum u Budimpešti i doktorirala u Njemačkoj. Bila je nastavnik i upravnik Devojačke škole u Pančevu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sarađivala je u svim boljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Bila je znalac mnogih jezika i izvrstan prevodilac, naročito je mnogo prevodila s engleskog. Djela: putopis "Pisma iz Norveške", roman "Đakon Bogorodičine crkve", pripovijetke "Hronika palanačkog groblja", "Saputnici", "Gospa Nola", eseji "Analitički trenuci i teme", "Zapisi o mome narodu", "Mir i nemir", "Njegošu - knjiga duboke odanosti", "Govor i jezik, kulturna smotra naroda".

1918. - Englesku luku Dover u Prvom svjetskom ratu bombardovala njemačka podmornica.

1926. - Rođen engleski filmski režiser Džon Ričard Šlezindžer, blizak idejama "slobodnog filma". Filmovi: "Lažov Bili", "Darling", "Daleko od razuzdane gomile", "Ponoćni kauboj" , "Nedjelja, prokleta nedjelja", "Sjaj i bijeda Holivuda", "Maratonac".

1933. - Zbog straha od sve češćih njemačkih prijetnji Jugoslavija, Čehoslovačka i Rumunija reorganizovale odbrambeni savez Malu Antantu, koja je dobila stalni Savjet sastavljen od ministara inostranih poslova. Njemačka okupacija Čehoslovačke u martu 1939. praktično je ugasila savez, koji je saradnjom Jugoslavije i Rumunije još neko vrijeme životario, ali je slomom Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, poslije napada nacističke Njemačke u aprilu 1941, definitivno prestao da postoji.

1936. - Na parlamentarnim izborima u Španiji pobijedila lista Narodnog fronta, poslije čega je vladu socijalista, komunista i predstavnika sindikata sastavio Manuel Asanja i ona je odmah izdala dekret o amnestiji političkih zatvorenika i propisala agrarnu reformu. Fašisti su pod rukovodstvom generala Fransiska Franka u julu 1936. otpočeli oružanu pobunu, što je izazvalo građanski rat u kojem su 1939. poražene snage vlade Narodnog fronta, najviše zahvaljujući velikoj vojnoj pomoći koju su Franku pružile nacistička Njemačka i fašistička Italija.

1945. - Američko vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu počelo masovno bombardovanje Tokija.

1959. - Vođa gerilaca Fidel Kastro - čije su snage 1. januara 1959. zbacile diktatora Fulhensija Batistu - postao je premijer Kube.

1972. - Grupa oficira Ekvadora, predvođena generalom Giljermom Rodrigesom Larom, državnim udarom bez prolivanja krvi je svrgnula predsjednika Hosea Mariju Velaska Ibaru. Svrgnuti predsjedenik, kojem je to bio peti mandat (prvi put je postao šef države 1934), dobio je azil u Venecueli.

1978. - Kina i Japan su u Pekingu potpisali trgovinski ugovor u vrijednosti 20 milijardi dolara, što je označilo početak velikog ekonomskog otvaranja Kine.

1983. - U požaru koji je zahvatio veliko područje niskog rastinja na jugu Australije žiovot izgubilo najmanje 69 ljudi.

1992. - Skupština Republike Srpske Krajine (RSK) na vanrednom zasjedanju u Glini prihvatila je plan Sajrusa Vensa o razmještanju mirovnih snaga UN u RSK, razriješila dužnosti premijera Milana Babića i poništila odluku njegove vlade o raspisivanju referenduma o Vensovom planu.

1992. - Zairske snage bezbjednosti ubile 32 demonstranta, otvorivši vatru na hiljade hrišćana koji su počeli mirne ulične proteste zbog režima predsjednika Mobutua Sese Sekoa.

1994. - Grčka podvrgla potpunom privrednom embargu Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju zbog namjere Skoplja da bude priznato kao Republika Makedonija. Atina je podsjetila da je sjeverna grčka provincija Makedonija postojala znatno prije dolaska Slovena na Balkan i upozorila da je neprihvatljivo da novostvorena država stavi na zastavu helenistički antički simbol - sunce Vergine.

1994. - U planinskom području indonezijskog ostrva Sumatra u zemljotresu poginulo najmanje 200 ljudi.

1998. - Prilikom pada "erbasa A-300" tajvanske Aviokompanije "Čajna erlajnz" u blizini aerodroma u Tajpehu poginula 203 putnika u avionu, uključujući guvernera centralne banke Tajvana i sedam ljudi na tlu.

2000. - Rusija i NATO obnovili odnose, prekinute u proljeće 1999. zbog agresije Sjevernoatlantske alijanse na Saveznu Republiku Jugoslaviju, saopšteno je u Moskvi poslije razgovora vršioca dužnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina s generalnim sekretarom NATO-a Džordžom Robertsonom.

2001. - U napadu na srpski konvoj kod Podujeva na Kosmetu poginulo deset Srba, a ranjeno više od 40.

2004. - Indija i Pakistan počeli prve formalne mirovne razgovore u više od dvije i po godine, a jedna od glavnih tema bio je spor u vezi sa regionom Kašmira.

2016. - Umro Butros Butros Gali, egipatski političar i diplomata, nekadašnji generalni sekretar UN.

**Učlanjen** : 18.12.2021

17.02.

1600. - Italijanski filozof, astronom i matematičar Đordano Bruno spaljen u Rimu kao jeretik, na osnovu presude rimokatoličke inkvizicije. Bio je materijalista, čije su teorije anticipirale modernu nauku, strastan propovjednik novih ideja o prirodi i propagator heliocentričnog učenja Nikole Kopernika. Razvijao je ideju o beskrajnosti univerzuma i mnoštvu svjetova, čime je intuitivno otišao dalje od Kopernika. Odbacivao je tradicionalnu geocentričnu astronomiju, prema kojoj je Zemlja centar svemira, oslanjajući se, pri tome, na "prirodnu svjetlost ljudskog uma". Ni poslije sedam godina tamnice nije se odrekao svojih ideja. Djela: "O uzroku, principu i jednom", "O beskrajnosti, univerzumu i svjetovima", "O monadi, broju i figuri".

1653. - Rođen italijanski kompozitor i violinista Arkanđelo Koreli, osnivač bolonjske violinske škole. Jedinstvom emotivnosti i uravnotežene forme uspostavio je ravnotežu s obiljem baroknih ukrasa u svojoj muzici, postigavši klasičnu smirenost. Znatno je uticao na Johana Sebastijana Baha. Djela: 12 končerta grosa, sonate za violinu, tri sonate.

1673. - Umro francuski pisac Žan Batist Poklen Molijer, jedan od najvećih svjetskih komediografa, iste večeri pošto je igrao u svojoj posljednjoj komediji "Uobraženi bolesnik". Poslije krstarenja 14 godina s pozorišnom trupom u Parizu je do smrti vodio pozorište i pisao komedije, u kojima je obično igrao glavne uloge. Prvi veći uspjeh postigao je 1659. djelom "Smiješne precioze". U više od 30 komada je genijalno ismijavao mane društva, staleške predrasude, pokvarenost aristokratije i gramzivost buržoazije. Bio je materijalista i vatreni pobornik zlatnog pravila renesanse: "Upravljati se prema prirodi". Ostala djela: "Škola za muževe", "Škola za žene", "Tartif", "Don Žuan", "Mizantrop", "Žorž Danden", "Tvrdica", "Učene žene", "Građanin-plemić".

1749. - Austrijska carica i ugarska kraljica Marija Terezija proglasila Sombor slobodnim kraljevskim gradom - ovaj datum obilježava se kao Dan grada.

1766. - Rođen engleski ekonomista i demograf Tomas Robert Maltus, poznat po "zakonu stanovništva", prema kojem se ono uvećava geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetičkom progresijom.

1856. - Umro njemački pisac jevrejskog porijekla Hajnrih Hajne, jedan od najvećih pjesnika 19. vijeka, čija je poezija - suptilnog lirizma, iskrenih emocija i osjećajnosti prigušenih ironijom - vrhunsko dostignuće romantizma. Poslije studija prava u Getingenu i putovanja po Evropi, napustio je Njemačku zbog sukoba s reakcionarnim snagama i otišao u Pariz. Tu se sprijateljio s Karlom Marksom i napisao čuvenu pjesmu "Tkači" i poemu "Njemačka, zimska bajka", u kojoj je dosegao vrhunac satirične lirike. Prethodno je "Knjigom pjesama" 1827. unio u njemačku liriku potpuno nov ton, što je učinio i u njemačkoj prozi djelom "Slike s putovanja". U Parizu je djelovao kao duhovni posrednik između Nijemaca i Francuza: u proznoj zbirci "Salon" je obavještavao Nijemce o duhovnim prilikama u Francuskoj, a za francuske čitaoce je napisao djela "O istoriji novije lijepe književnosti u NJemačkoj" i "Prilog istoriji religije i filozofije u NJemačkoj". NJegova poezija predstavlja vrhunsko dostignuće njemačkog romantizma. Ostala djela: zbirke "Nove pjesme", "Romansero" i spjev "Ata Trol".

1863. - Srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević poklonio državi zgradu u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino zdanje. U pismu Ministarstvu prosvjete je poručio da kuću ustupa "svom otečestvu" za smještaj "učenih i prosvetnih zavoda". U njoj se sada nalazi rektorat Beogradskog univerziteta.

1864. - Rođen australijski pisac Endrju Barton Banjo Peterson, autor izvrsnih balada poput "Čovjeka sa snježne rijeke". U romanu "Brak" je na slikovit način opisao život na ovčarskim farmama Australije.

1864. - Južnjačka podmornica "Hanli" u američkom građanskom ratu u Čarlstonu u Južnoj Karolini potopila torpedom sjevernjački brod "Hustanik", što se smatra prvim uspješnim napadom podmornice na ratni brod u istoriji pomorskog ratovanja.

1871. - Rođen srpski pisac i diplomata Jovan Dučić (na fotografiji), član Srpske kraljevske akademije, čije je stvaralaštvo izuzetne versifikacije udarilo pečat srpskoj poeziji u prvoj polovini 20. vijeka. Završio je učiteljsku školu u Somboru i bio učitelj u srpskim školama u Bosni i Hercegovini, poslije čega je studirao prava u Ženevi i Parizu, gdje je diplomirao. Od 1912. do 1941. bio je diplomata kraljevina Srbije i Jugoslavije i ambasador u velikim evropskim gradovima. Zajedno s piscima Aleksom Šantićem i Svetozarom Ćorovićem, takođe istaknutim srpskim nacionalistima, u Mostaru je pokrenuo književni list "Zora". Već prvom pjesničkom zbirkom "Pjesme" 1901. predstavio se kao nadahnut liričar obuzet temama bola i usamljenosti, ljubavi i smrti. U Drugom svjetskom ratu je među prvima javno ukazao na zločinačku prirodu ustaške Nezavisne Države Hrvatske i na genocid nad Srbima. Poslijeratna zvanična književna kritika prokazala ga je kao četnički opredijeljenog. Osim pjesama, od kojih su neke neprolazne vrijednosti, pisao je prozu, putopise, eseje, studije. Umro je 1943. u SAD i njegove kosti su počivale u državi Indijana do 22. oktobra 2000. godine, kada su prenesene u Trebinje.

1877. - Rođen francuski političar Andre Mažino, ministar rata od 1922. do 1924. i od 1929. do smrti 1932, po kojem je nazvana utvrđena linija na istoku Francuske, građena od 1927. do 1936. Veliki sistem utvrđenja nije spriječio u Drugom svjetskom ratu armiju nacističke NJemačke da 1940. izvede invaziju na Francusku iz pravca Belgije, zaobišavši "Mažino liniju".

1909. - Umro indijanski poglavica Gojatlaj, poznatiji kao DŽeronimo, posljednji poglavica plemena Apači koji se predao američkoj vojsci. Kao vođa apačkog plemena Čirikahua predvodio je nekoliko indijanskih ustanaka u pokušaju da se odupre genocidu vlade SAD nad Indijancima i njenoj odluci da preživjele preseli i zatoči u rezervat u Arizoni, ali je 1886. bio prinuđen da se preda. Neposredno pred smrt u tvrđavi Fort Sil u Oklahomi izdiktirao je autobiografiju "DŽeronimo: njegova lična priča".

1932. - Umro srpski general Mihailo Rašić, komandant Dunavske divizije u Kumanovskoj bici 1912. i Kombinovane divizije u Cerskoj bici 1914. U Kolubarskoj bici njegova divizija je prodrla u Beograd i plotunima s Banovog brda razorila most na Savi preko kojeg su se povlačile austrougarske trupe.

1933. - Objavljen prvi broj američkog lista "NJusvik", od 1. januara 2013. godine izlazi samo u digitalnom obliku.

1942. - Okupatorska bugarska vojska u Drugom svjetskom ratu ubila sve žitelje Bojnika kod Leskovca koje je uhapsila: 473 civila, uključujući 89 djece, a mjesto je spaljeno do temelja.

1948. - U Beogradu objavljen prvi broj lista za književnost i društvena pitanja Književne novine, prvi urednici Jovan Popović i Milan Dedinac.

1979. - Kina napala Vijetnam, ali su u kratkotrajnom ratu njene trupe pretrpjele ozbiljne gubitke od armije s velikim borbenim iskustvom stečenim u pobjedonosnom ratu protiv SAD okončanom 1975, pa su se kineske trupe povukle tri sedmice kasnije. Povod za napad bio je upad vijetnamskih snaga u Kambodžu krajem 1978. i zbacivanje maoističkog režima Crvenih Kmera, odgovornog za smrt između milion i dva miliona ljudi.

1982. - Premijer Zimbabvea Robert Mugabe pod optužbom za zavjeru isključio iz vlade nominalnog saveznika u prethodnoj borbi za nezavisnost zemlje, vođu partije ZAPU DŽošua Nkoma.

1989. - Umro francuski modni kreator Gi Laroš, jedan od najvećih "modnih diktatora" 20. vijeka. NJegove elegantne kreacije su prodavane po relativno umjerenim cijenama.

1992. - Generalni sekretar UN Butros Butros Gali preporučio razmještanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svjetske organizacije u bivšoj Jugoslaviji.

1994. - Potvrđena smrt prvog izabranog predsjednika Gruzije Zvijada Gamsahurdije, čije je već raspadnuto tijelo pronađeno i identifikovano. 1997. - Predsjednik Pakistana Faruk Leghari, koji je u novembru 1996. raspustio vladu Benazira Buta, imenovao je Navaza Šarifa za novog premijera.

2002. - Prelaskom na evro, Francuska se oprostila od franka koji je 641 godinu bio njena valuta.

2003. - Po nalogu Haškog tribunala na Kosovu su uhapšeni pripadnici rasformirane terorističke OVK i izručeni Haradin Balja, Isak Musliju i Agim Murtezi. To je prvo hapšenje po nalogu iz Haga koje je obavio Kfor. Protiv Agima Murtezija sud je povukao optužnicu zbog zamjene identiteta.

2006. - Najmanje 200 ljudi poginulo kada je klizište, aktivirano nakon jakih kiša, zatrpalo kompletno selo u centralnom dijelu Filipina.

**Učlanjen** : 18.12.2021

18.02.

1405. - Tokom invazije, koju je predvodio protiv Kine, umro tatarski emir Timur Lenk, nazvan Tamerlan, osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dijela Male Azije, čije se carstvo prostiralo od Moskve do Kineskog zida, s prijestonicom u Samarkandu. Turskog sultana Bajazita Prvog je potukao 1402. u bici kod Angore, što je oslabilo Otomansko carstvo i produžilo postojanje južnoslovenskih feudalnih država još nekoliko decenija.

1455. - Umro italijanski slikar fra Anđeliko, dominikanski kaluđer, jedan od najvažnijih predstavnika rane renesanse, čije su freske i oltarske slike pune naivne ljepote i draži gotskih minijatura. Posljednji je od italijanskih slikara koji je pod uticajem srednjovjekovne filozofije težio idealističkom formalizmu, pri čemu ga je posebno privlačilo istraživanje prostora primjenom perspektive. NJegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i freske u Vatikanu.

1516. - Rođena engleska kraljica Meri Prva Tjudor, kćerka Henrija Osmog, nazvana "krvava Meri", koja je tokom vladavine od 1553. do smrti 1558. pokušala progonima i lomačama da uništi protestantizam i Englesku vrati rimokatolicizmu. Kao supruga španskog kralja Felipea Drugog, pod uticajem rimokatoličke reakcije, potčinjavala je englesku politiku interesima Španije. Mlada engleska buržoazija, udružena s "novim plemstvom", uspostavila je ponovo protestantizam, kad je 1558. na prijesto došla njena sestra Elizabeta Prva.

1546. - Umro njemački vjerski reformator Martin Luter, avgustinski monah, osnivač protestantizma u NJemačkoj, najznačajniji među vođama evropske crkvene reformacije. Sin rudara, prema očevoj volji počeo je da studira pravo, ali je ubrzo stupio u red avgustinaca. Izložio je 1517. zahtjev za reformu crkve u 95 teza, koje je prikovao na vrata katedrale u Vitenbergu, i pozvao je na raspravu sve one koji se s tim ne slažu. Papa Lav Deseti ga je isključio iz rimokatoličke crkve, ali se njegovu učenje proširilo NJemačkom i zahvatilo sve društvene slojeve, pretvorivši se u široki narodni pokret protiv papske vlasti. Osuđivao je deformacije, licemerje i korupciju rimske crkve, posebno oštro nastojanje pape Lava Desetog da prodajom indulgencija, kojima su "iskupljivani" čak i budući grijesi, sakupi novac za dovršenje hrama Svetog Petra u Rimu. NJegovo učenje se kasnije proširilo i na druge zemlje, a Luterovi spisi i prevod Biblije su odlučujuće uticali na stvaranje jedinstvenog njemačkog književnog jezika.

1564. - Umro italijanski vajar, slikar, arhitekta i pjesnik Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse. U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tijela, njegovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intenzivnost misli i osjećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu je oslikao prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni "Strašni sud", veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampidoljo, dovršio najljepšu renesansnu palatu Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Napisao je znatan broj stihova misaonog sadržaja i strasnog izraza. Djela: skulpture "David", "Mojsije", "Robovi", "Jutro", "Veče", "Dan", "Noć", "Pijeta".

1745. - Rođen italijanski fizičar Aleksandro Volta, koji je, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata. Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime - volt, volt-amper, Voltin luk.

1861. - Prvi parlament Italije proglasio kraljem Vitorija Emanuela Drugog.

1865. - Sjevernjačka flota u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

1866. - Rođen srpski vojskovođa Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske, jedan od najvećih vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. Sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u odsudnoj bitki kod Mojkovca spriječilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udare u bok Srbijancima koji su se povlačili ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.

1877. - Rođen srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić, koji je pretežno komponovao na osnovama srpske narodne muzike. Završio je Konzervatorijum u Beču, bio direktor muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" u Beogradu, kapelnik Narodnog pozorišta, šef Muzičkog odjeljenja Radio-Beograda, urednik "Muzičkog glasnika". Djela: muzika za komade ", "Dorćolska posla", "Kosovska tragedija", opera "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana", orkestarski "Skerco d-mol".

1896. - Rođen francuski pisac Andre Breton, glavni teoretičar nadrealizma. S francuskim piscima Lujom Aragonom i Filipom Supoom, 1919. je osnovao časopis "Literatura", organ dadaističkog pokreta. Potom je u psihoanalizi potražio sredstvo za otkrivanje istine i pokušao da ga u prvom i drugom Nadrealističkom manifestu 1924. i 1930. primijeni na umjetnost, čime je dao teorijske i filozofske osnove nadrealizma. Marionetska pronacistička francuska vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu "Antologiju crnog humora", poslije čega je prinuđen da izbjegne u SAD. Vratio se 1946. i u Parizu je 1947. organizovao Međunarodnu nadrealističku izložbu. Djela: "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

1915. - Umro srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Bio je bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, profesor gimnazije i Velike škole u Beogradu, član Državnog savjeta, ambasador Srbije u Carigradu, Parizu i Petrogradu, ministar prosvjete, unutrašnjih i spoljnih poslova i dvaput premijer. Bio je šef srpske delegacije koja je zaključila 1912. mir s Turskom poslije Prvog balkanskog rata. Objavio je više od 400 naučnih radova, najviše iz istorije, slovenske filologije, teorije književnosti, političke i pravne istorije, istorijske geografije. U mladosti je pisao pjesme i romane i prevodio, bio je učenik Đure Daničića, a od 1865. do 1868. uređivao je i izdavao časopis "Vila". NJegovom zaslugom štampani su "Zakonski spomenici srpskih država srednjeg veka" i "Zakonik Stefana Dušana, cara srpskog". Djela: "Vaskrs države srpske", "Srbi i Turci četrnaestog i petnaestog veka", "Selo", "Balkanska pitanja", "Istorija srpske književosti", "Srpska gramatika".

1915. - NJemačka u Prvom svjetskom ratu, pomoću podmornica, otpočela pomorsku blokadu Velike Britanije.

1932. - Rođen češki filmski režiser Miloš Forman, majstor atmosfere, izvrstan analitičar mentaliteta, koji na efikasan način spaja nove, svježe formule sa starim konvencijama. NJegov "Let iznad kukavičjeg gnijezda", koji je snimio po odlasku u SAD, gdje je primio američko državljanstvo, dobio je pet nagrada "Oskar". Ostali filmovi: "Crni Petar", "LJubav jedne plavuše", "Gori, gori, moja gospođice", "Svlačenje", "Kosa", "Regtajm", "Amadeus" , "Narod protiv Larija Flinta".

1952. - Grčka i Turska postale članice NATO, čime su istočni Mediteran i Balkan ušli u okvir zapadnih, atlantskih vojnih planova.

1956. - Umro francuski kompozitor Gistav Šarpantje, koji je 1902. osnovao Konzervatorijum "Mimi Pinson", nastojeći da omogući uslove za muzičko obrazovanje pariskog radništva. Djela: opera "Lujza", orkestarska svita "Impresije iz Italije".

1960. - Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile dogovorili se da osnuju Latinoameričko udruženje slobodne trgovine.

1965. - Proglašena nezavisnost afričke države Gambije u okviru Britanskog komonvelta.

1967. - Umro američki atomski fizičar Robert Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, koji je u Drugom svjetskom ratu imao vodeću ulogu u izradi prve atomske bombe. Na poziv Ministarstva rata SAD 1942. je napustio Univerzitet i do 1945. rukovodio je laboratorijom za izradu atomske bombe u Los Alamosu, a potom nastavio posao "u primjeni nuklearne energije u vojne svrhe", koji mu je povjerilo isto ministarstvo. Od 1953. bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima, jer se protivio proizvodnji hidrogenske bombe i zalagao za korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Vlada predsjednika DŽona Kenedija rehabilitovala ga je 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD mu je dodijelila Fermijevu nagradu.

1991. - U terorističkom napadu Irske republikanske armije na željezničkoj stanici Viktorija u Londonu, od eksplozije podmetnute bombe poginula jedna, a ranjeno najmanje 40 osoba.

2004. - Najmanje 295 lica poginulo od eksplozije nekoliko vagona, punih benzina, u vozu na sjeveroistoku Irana.

**Učlanjen** : 18.12.2021

19.02.

1473. - Rođen poljski astronom Mikolaj Kopernik, poznat kao Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji nauke. Umjesto ptolomejskog geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar vasione, on je poslije istraživanja koja je obavio po povratku sa višegodišnjih studija u Italiji - polazeći od teorije grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar svijeta oko kojeg kruže Zemlja i druge planete - uspostavio heliocentrični sistem. Prema tom učenju, Zemlja i druge planete se kreću po putanjama u čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere je posljedica kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna o kretanju nebeskih tijela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posljedice i za ostale prirodne nauke i cjelokupan duhovni razvoj čovječanstva. Njegovo učenje je, uz mnoštvo sljedbenika, zbog zloglasne rimokatoličke inkvizicije, imalo i mučenike - Đordana Bruna je sud inkvizicije poslao na lomaču, a Galileo Galilej, pod prijetnjom smrti, morao da svoje učenje proglasi kao zabludu. Rimska crkva je 1616. zabranila sva djela kojima je osnova bilo Kopernikovo učenje. Djela: "Commentariolus...", "De revolutionibus orbium coelestium".

1674. - Potpisivanjem Vestminsterskog ugovora okončan je englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska pripala je Engleskoj.

1743. - Rođen italijanski kompozitor Luiđi Rodolfo Bokerini, virtuoz na violončelu, koji je uticao na razvoj gudačkih kvarteta kao muzičke forme i prvi komponovao muziku za gudačke kvintete i kvintete za gudačke instrumente i klavir. Stvorio je oko 500 djela u stilu rokokoa, uključujući simfonije, koncerte za violončelo, kamernu i crkvenu muziku.

1797. - Papa Pije Četvrti s Napoleonom Bonapartom potpisao Tolentinski ugovor, prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj. Napoleon Bonaparta se 1800. godine proglasio prvim konzulom Francuske.

1875. - Umro srpski pisac Kosta Trifković, komediograf koji je realistički slikao naravi vojvođanske sredine u drugoj polovini 19. vijeka. Poslije završetka studija prava u Požunu radio je u Pešti kao činovnik, potom u Novom Sadu kao bilježnik i advokat. NJegove šaljive pozorišne igre su prožete neusiljenim humorom i prirodnošću i bile su pravo osvježenje u vrijeme teške romantičarske drame. Realistički je nastavio komediografsku tradiciju, zanemarenu u srpskoj literaturi poslije Jovana Sterije Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Djela: "Izbiračica", "Milo za drago", "Mladost Dositeja Obradovića", "Školski nadzornik", "Ljubavno pismo", "Čestitam", "Francusko-pruski rat".

1878. - Sanstefanskim ugovorom okončan srpsko-turski rat. Ugovor kojim je Rusija pokušala da stvori veliku Bugarsku na račun Srbije poništen je na zahtjev ostalih evropskih sila na Berlinskom kongresu u julu 1878.

1918. - U Rusiji dekretom boljševika zabranjeno privatno vlasništvo nad zemljom, vodom i prirodnim dobrima.

1922. - U Zagrebu izašao prvi broj lista "Borba", iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije. List je zabranjen 13. janaura 1929. Ponovo je izlazio kao organ KPJ u Drugom svjetskom ratu u Užicu od 19. oktobra do 27. novembra 1941. i u Bosanskoj krajini od 1. oktobra 1942. do 27. februara 1943. Poslije oslobođenja Beograda, 15. novembra 1944. je, kao organ KPJ, postao dnevni list.

1924. - Rođen američki filmski glumac Li Marvin, briljantan tumač uloga brutalnih otpadnika i ljudi s margine društva. Filmovi: "Velika trka", "Komančerosi", "Dvanaest žigosanih", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Kat Balu", "Monti Valš", "Point Blank", "Pakao Pacifika", "Ubice".

1940. - Umro srpski političar Ljuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i bio dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a 1901. je s Jašom Prodanovićem osnovao Samostalnu radikalnu stranku, za čijeg predsjednika je izabran 1912. Prvi put ministar prosvjete je postao 1904, na tom položaju je bio i od 1914. do 1917. u vladi Nikole Pašića i treći put 1918. Jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Poslije stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. postao je predsjednik novostvorene Demokratske stranke, iste godine premijer, a vladu je drugi put sastavio 1924.

1942. - Japanski avioni su u prvom napadu na Australiju u Drugom svjetskom ratu bombardovali grad Darvin i obližnju vojnu bazu. U napadu su poginula 243 Australijanca, potopljeno je osam brodova i uništena su 23 aviona.

1945. - Američke snage su se u Drugom svjetskom ratu iskrcale na pacifičko ostrvo Ivo DŽima, a poslije krvavih borbi, od 22.000 Japanaca samo 212 najtežih ranjenika se predalo 26. marta 1945, dok su Amerikanci imali više od 6.800 mrtvih.

1951. - Umro francuski pisac Andre Žid, sjajan stilista, tvorac antikomformističkih djela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. NJegovu modernu intelektualnu prozu odlikuje velika iskrenost i prezir prema predrasudama. Djela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz SSSR", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".

1952. - Umro norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. godine. Njegovi romani, pisani superiornim stilom, usredsređeni su na psihologiju ličnosti i prožeti doživljajima prirode i ljubavi, a drame i lirika su slabijeg kvaliteta. U okupiranoj Norveškoj u Drugom svjetskom ratu podržao je marionetsku vladu koju su ustoličili njemački nacisti, zaslijepljen zabludom da će Norvežani, kao "čista germanska nacija", poslije rata zauzeti počasno mjesto u "novom svjetskom poretku". Ogorčeni zemljaci nisu mu oprostili podršku nacistima, iskazavši protest masovnim slanjem paketa njegovih knjiga, koje su mu na kućnu adresu dostavljali poštom. Poslije rata je osuđen zbog veleizdaje, ali u posljednjem djelu, autobiografiji "Na zaraslim stazama", nije pokazao ni trunku kajanja. Ostala djela: romani "Glad", "Misterije", "Pan", "Viktorija", "Sanjari", "Rosa", "Pod jesenjom zvijezdom", "Benoni", "Lutalica svira sa sordinom", "Posljednja radost", "Djeca vremena", "Grad Segelfos", "Plodovi zemlje", "Skitnice", "Žene kraj studenca", "Posljednje poglavlje", "August", "Ali život živi".

1959. - Velika Britanija, Grčka i Turska u Londonu potpisale sporazum o nezavisnosti Kipra.

1976. - Island prekinuo diplomatske odnose sa Velikom Britanijom poslije neuspješnih pregovora dvije zemlje o pravu na ribarenje u spornim vodama.

1977. - U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale "Đerdap 2".

1991. - Boris Jeljcin zatražio ostavku predsjednika SSSR Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.

1992. - U Južnoj i Sjevernoj Koreji stupili na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.

1993. - Pored obale Haitija u oluji je potonuo feribot i od oko 1.500 putnika i članova posade spasilo se samo 285 ljudi.

1997. - Umro kineski državnik Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. vijeka. Najmnogoljudnijom zemljom svijeta rukovodio je od 1978, a s posljednje zvanične rukovodeće funkcije se povukao 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti. U ranoj mladosti je 1920. otišao u Francusku i radio je u fabrikama u blizini Pariza, gdje je 1922. postao član Omladinske komunističke lige, a po povratku u otadžbinu 1924. Komunističke partije Kine. Poslije studija u Moskvi 1927. je izabran za sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije i potom je bio jedan od rukovodilaca Kineske revolucije i istaknuti komandant jedinica kineske Crvene armije. Član Politbiroa Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije je postao 1955, a 1956. generalni sekretar Partije, ali je zbačen 1966. u ultraljevičarskoj Kulturnoj revoluciji i poslat u radni logor na "prevaspitavanje". Prethodno je 1961. izgovorio čuvenu rečenicu: "Nije važno da li je mačka crna ili bijela, sve dok lovi miševe", a 1962. je kritikovao narodne komune, koje je podržavao kineski lider Mao Ce Tung, govoreći o ogromnoj ekonomskoj šteti politike poznate kao "Veliki skok". Rehabilitovan je 1973. i postavljen na funkciju potpredsjednika vlade, ali ga je s vlasti 1976. oborila "četvoročlana banda", predvođena Maovom suprugom Đang Chin. U vrh kineske politike se vratio 1977. poslije Maove smrti i hapšenja "četvoročlane bande", a 1978. je započeo gigantske političke i ekonomske reforme kojima je dramatično preobrazio Kinu, učinivši je jednom od ekonomski najuspješnijih zemalja svijeta.

**Učlanjen** : 18.12.2021

20.02.

1507 - Umro italijanski slikar Đentile Belini, poznat po motivima venecijanskih svečanosti i procesija. Insistirao je na preciznosti i njegova djela obiluju detaljima, ali su kompozicije istovremeno veoma pregledne.

1790 - Umro austrijski car Josif Drugi, prosvijećeni apsolutista, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu buržoazije, na koju se oslanjao u borbi protiv feudalaca i Rimokatoličke crkve, proveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. je izdao "Patent o toleranciji", kojim je nekatolicima dozvolio slobodu vjeroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u vjerskom i građanskom pogledu izjednače s rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i nasljednik Leopold Drugi je sve vratio na pređašnje stanje.

1808 - Rođen francuski slikar, grafičar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista 19. vijeka. Njegove duhovite, smjele i zajedljive karikature, koje je uglavnom objavljivao u listu "Šarivari", donijele su mu i dosta nevolja - 1832. je odležao šest mjeseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa. Izradio je veći broj slika socijalnog i literarnog sižea, koje karakteriše neposrednost i sažetost likovnog izraza.

1860 - U Novom Sadu izašao prvi broj "Danice", najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma, koji je pokrenuo i uređivao srpski pisac Đorđe Popović. "Danica" je okupila stotinjak srpskih pisaca, uključujući Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića - Zmaja, Lazu Kostića, Ljubomira Nenadovića i odigrala je značajnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti i raspoloženja za ujedinjenje teritorijalno rascjepkanog srpstva. Značaj časopisa je opao kad su ga 1866. napustili najbolji saradnici zbog neslaganja s urednikom Đorđem Rajkovićem.

1866 - Rođen srpski pisac Milorad Mitrović, autor lirskih pjesama, balada i romansi, koji je u političko-satiričnim pjesmama izvrgao podsmijehu političke prilike u Srbiji. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i kao činovnik je radio u Užicu, Čačku, Mionici, Smederevu i Knjaževcu. Poslije prevrata 1903. postao je sekretar Apelacionog suda u Beogradu. Počeo je da piše pod uticajem Vojislava Ilića i prvu zbirku je objavio 1899. pod naslovom "Knjiga ljubavi". Naročito su bile popularne njegove pjesme "Don Ramiro", "Papučica", "Sigurna pesma". Neke su i komponovane, poput pjesme "Bila jednom ruža jedna". Napisao je i fragmente tragedije "Despot Lazar Branković".

1886 - Rođen mađarski revolucionar Bela Kun, vođa Mađarske revolucije 1919. Zarobljen je u Prvom svjetskom ratu na Istočnom frontu 1916, a poslije Februarske revolucije u Rusiji 1917. postao je član Gubernijskog komiteta Ruske socijaldemokratske radničke partije u Tomsku i potom jedan od rukovodilaca inostranih odreda Crvene armije. Po povratku u Mađarsku krajem 1918. je osnovao Komunističku partiju Mađarske. Kad je u avgustu 1919. poražena Mađarska Sovjetska Republika, proglašena u martu 1919, pobjegao je u Austriju gdje je uhapšen, ali je pušten na intervenciju Moskve. Po povratku u SSSR borio se u građanskom ratu protiv snaga generala Petra Nikolajeviča Vrangela, potom je bio član Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunističke partije Mađarske. Uhapšen je u staljinističkim čistkama i strijeljan 1939.

1904 - Rođen ruski državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, sovjetski premijer poslije obaranja Nikite Hruščova 1964. do pred smrt 1980. U Crvenu armiju je stupio 1918. kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vrijeme najžešćih staljinističkih čistki između 1935. i 1938. od predradnika je napredovao do direktora tekstilne fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, poslije čega je nastavio da se penje ka vrhu vlasti. Od 1940. do 1953. bio je potpredsjedenik Savjeta narodnih komesara, odnosno Ministarskog savjeta, a 1960. je postao prvi potpredsjednik Ministarskog savjeta SSSR.

1908 - Umro pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Pisao je bogatim i sočnim jezikom pripovijetke iz crnogorskog, dalmatinskog i beogradskog života, romane i drame. U djelima iz zavičajnog primorskog života iskazao je veliki dar posmatranja, živopisnog slikanja sredine i ljudi, s potresnim svjedočanstvima patnji pravoslavnih Srba u Zagori i Dalmaciji i njihovom opiranju agresivnim nastojanjima
Rimokatoličke crkve da im nametne tuđu vjeru. Prevodio je francuske pisce Gi de Mopasana, Emila Zolu, Žana Molijera. Djela: romani "Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovijedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče".

1910 - Ubijen predsjednik egipatske vlade Butros Gali.

1920 - Umro američki istraživač i admiral Robert Edvin Piri, čija je ekspedicija u aprilu 1909. uspjela da prva dospije do Sjevernog pola. Ispitao je najsjeverniji dio Grenlanda, oplovio ga i

1901. ustanovio da je ostrvo. Djela: "Na Sjever preko Velikog leda", "Najbliže polu", "Sjeverni pol", "Tajne polarnih putovanja".

1924 - Rođen američki filmski glumac afričkog porijekla Sidni Poatje, prvi crnac dobitnik nagrade "Oskar". Filmovi: "Prkosni", "Poljski ljiljani", "Ivica grada", "Bjekstvo u lancima", "U vrelini noći", "Gospodinu s ljubavlju", "Pogodi ko dolazi na večeru".

1925 - Rođen američki filmski režiser Robert Altman, koji je stvorio osobenu sintezu mitova i dramaturških klišea tradicionalnih američkih filmskih žanrova i principa modernog, prevashodno evropskog filmskog izraza. Filmovi: "Odbrojavanje", "Kockar i bludnica", "Privatni detektiv", "Svi smo mi lopovi", "Kalifornijski poker", "Nešvil", "Kratki rezovi", "Tri žene", "Svadba", "Kanzas siti".

1938 - Šef britanske diplomatije Entoni Idn podnio ostavku zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena prema njemačkom nacističkom diktatoru Adolfu Hitleru.

1962 - SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod "Merkjuri-Atlas 6", u čijoj je kapsuli "Frendšip 7" bio Džon Glen, prvi američki astronaut.

1975 - Vlada kiparskih Grka pozvala UN da odrede krajnji rok za povlačenje s ostrva 40.000 turskih vojnika, ali zbog strateškog značaja Turske za SAD i NATO pakt to nije učinjeno, niti je Ankara kažnjena zbog agresije i okupacije sjevernog dijela Kipra.

1979 - Erupcija indonezijskog vulkana "Sinira" usmrtila 175 ljudi.

1985 - U Irskoj, uprkos žestokom protivljenju Rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.

1986 - U orbitu lansiran prvi dio sovjetske kosmičke stanice "Mir".

1991 - Skupština Slovenije glasala za otcjepljenje od Jugoslavije.

1996 - Zetovi iračkog predsjednika Sadama Huseina - general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel vratili se s porodicama u Irak iz šestomjesečnog izbjeglištva u Jordanu. Irački predsjednik ih je pomilovao, ali su tri dana kasnije - navodno u porodičnom obračunu - obojica ubijena.

1997 - Vlada SAD odbila da prizna nadležnost Svjetske trgovinske organizacije u sporu sa Evropskom unijom o trgovini sa Kubom, kojoj su Amerikanci jednostrano nametnuli ekonomske sankcije.

2001 - Apelaciono vijeće Haškog tribunala potvrdilo presude bošnjačkim i hrvatskim funkcionerima zbog kršenja Ženevske konvencije u logoru Čelebići: Esad Landžo osuđen na 15, Hamza Delić na 20, Zdravko Mucić na sedam godina zatvora, dok je Zejnil Delalić oslobođen svih optužbi.

2004 - Bivši glavni tužilac Haškog tribunala Luiz Arbur imenovana za novog visokog komesara UN za ljudska prava.

**Učlanjen** : 18.12.2021

21.02.

1513. Umro papa Julije II, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umjetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi, Michelangelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra.

1677. Umro holandski filozof Baruch de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije.

1866. Rođen njemački bakteriolog August von Wassermann, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa.

1893. Rođen španski gitarista Andres Segovia, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim djelima.

1916. Njemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je do 18. decembra 1916. poginulo 300.000 njemačkih i francuskih vojnika, a oko 500.000 je ranjeno. Njemački napad je na kraju odbijen.

1513. Umro papa Julije II, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umjetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi, Michelangelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra.

1677. Umro holandski filozof Baruch de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije.

1866. Rođen njemački bakteriolog August von Wassermann, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa.

1893. Rođen španski gitarista Andres Segovia, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim djelima.

1916. Njemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je do 18. decembra 1916. poginulo 300.000 njemačkih i francuskih vojnika, a oko 500.000 je ranjeno. Njemački napad je na kraju odbijen.

1941. U avionskoj nesreći poginuo kanadski fiziolog Frederick Grant Banting, koji je s Charlesom Bestom 1921. izolovao inzulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podijelio sa svojim saradnikom Johnom Macleodom.

1947. Američki pronalazač Edwin Herbert Land demonstrirao je u New Yorku prvu instant-kameru - Polaroid.

1972. Richard Nixon doputovao u Peking, kao prvi predsjednik SAD-a u posjeti NR Kini. Time je počela normalizacija američko-kineskih odnosa i otvoren je put za prijem Kine u UN i njeno stalno mjesto u Savjetu bezbjednosti.

1974. U Skupštini SFR Jugoslavije proglašen novi Ustav kojim su definisane promjene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina konstitutivni elementi federacije, čime je njihova veza sa Republikom Srbijom svedena na minimum.

1983. U etničkim nemirima poslije izbora u indijskoj državi Asam poginulo je više od 800 ljudi.

1991. Umrla engleska balerina Margot Fonteyn, jedna od najvećih balerina 20. vijeka. Sa izvanrednim uspjehom interpretirala je širom svijeta glavne uloge u baletima “Žizela”, “Labudovo jezero”...

1992. Savjet bezbjednosti UN-a donio je rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN-a u SFR Jugoslaviju (UNPROFOR) sa mandatom od 12 mjeseci. Komandni punkt 14.000 plavih šljemova biće smješten u Sarajevu, glavnom gradu BiH.

1997. Predsjednik Demokratske stranke Zoran Đinđić izabran je za gradonačelnika Beograda, na osnovu pobjede opozicione koalicije Zajedno na lokalnim izborima u novembru 1996.

2001. U Kandaharu, sjedištu talibana, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem nad dvije žene optužene za prostituciju.

2002. Američki predsjednik George Bush doputovao je u zvaničnu posjetu Kini. To je prva posjeta jednog američkog predsjednika Kini poslije 30 godina.

2012. Evropska unija je odobrila paket pomoći Grčkoj od 130 milijardi eura kako bi se izbjegao bankrot ove zemlje, nakon što je Atina prihvatila nepopularne mjere štednje.

2014. Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, suočen s masovnim krvavim protestima, napustio je Kijev. Tešku političku krizu opteretio je i sukob na istoku zemlje.

**Učlanjen** : 18.12.2021

21.02.

1513. Umro papa Julije II, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umjetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi, Michelangelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra.

1677. Umro holandski filozof Baruch de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije.

1866. Rođen njemački bakteriolog August von Wassermann, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa.

1893. Rođen španski gitarista Andres Segovia, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim djelima.

1916. Njemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je do 18. decembra 1916. poginulo 300.000 njemačkih i francuskih vojnika, a oko 500.000 je ranjeno. Njemački napad je na kraju odbijen.

1513. Umro papa Julije II, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umjetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi, Michelangelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra.

1677. Umro holandski filozof Baruch de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije.

1866. Rođen njemački bakteriolog August von Wassermann, koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa.

1893. Rođen španski gitarista Andres Segovia, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim djelima.

1916. Njemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je do 18. decembra 1916. poginulo 300.000 njemačkih i francuskih vojnika, a oko 500.000 je ranjeno. Njemački napad je na kraju odbijen.

1941. U avionskoj nesreći poginuo kanadski fiziolog Frederick Grant Banting, koji je s Charlesom Bestom 1921. izolovao inzulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podijelio sa svojim saradnikom Johnom Macleodom.

1947. Američki pronalazač Edwin Herbert Land demonstrirao je u New Yorku prvu instant-kameru - Polaroid.

1972. Richard Nixon doputovao u Peking, kao prvi predsjednik SAD-a u posjeti NR Kini. Time je počela normalizacija američko-kineskih odnosa i otvoren je put za prijem Kine u UN i njeno stalno mjesto u Savjetu bezbjednosti.

1974. U Skupštini SFR Jugoslavije proglašen novi Ustav kojim su definisane promjene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina konstitutivni elementi federacije, čime je njihova veza sa Republikom Srbijom svedena na minimum.

1983. U etničkim nemirima poslije izbora u indijskoj državi Asam poginulo je više od 800 ljudi.

1991. Umrla engleska balerina Margot Fonteyn, jedna od najvećih balerina 20. vijeka. Sa izvanrednim uspjehom interpretirala je širom svijeta glavne uloge u baletima “Žizela”, “Labudovo jezero”...

1992. Savjet bezbjednosti UN-a donio je rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN-a u SFR Jugoslaviju (UNPROFOR) sa mandatom od 12 mjeseci. Komandni punkt 14.000 plavih šljemova biće smješten u Sarajevu, glavnom gradu BiH.

1997. Predsjednik Demokratske stranke Zoran Đinđić izabran je za gradonačelnika Beograda, na osnovu pobjede opozicione koalicije Zajedno na lokalnim izborima u novembru 1996.

2001. U Kandaharu, sjedištu talibana, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem nad dvije žene optužene za prostituciju.

2002. Američki predsjednik George Bush doputovao je u zvaničnu posjetu Kini. To je prva posjeta jednog američkog predsjednika Kini poslije 30 godina.

2012. Evropska unija je odobrila paket pomoći Grčkoj od 130 milijardi eura kako bi se izbjegao bankrot ove zemlje, nakon što je Atina prihvatila nepopularne mjere štednje.

2014. Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, suočen s masovnim krvavim protestima, napustio je Kijev. Tešku političku krizu opteretio je i sukob na istoku zemlje.

**Učlanjen** : 18.12.2021

22.02.

1512. godine – Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena (Americus), nemački kartograf Martin Valdzemiler nazvao je Novi svet Amerika (America), premda je novi kontinent 1492. godine otkrio Kristofer Kolumbo. Vespuči je u Novi svet putovao 1499. godine kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. godine je predvodio portugalsku ekspediciju.

1784. godine – Iz njujorške luke je isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu “Kineska carica”. U Kinu je stigao 28. avgusta.

1788. godine – Rođen je nemački filozof Artur Šopenhauer, čije je delo postalo cenjeno pred kraj njegovog života i posle smrti (1860). Njegova duboko pesimistična filozofija našla je sledbenike u generaciji razočaranoj neuspehom nacionalnih pokreta 1848. godine, a u filozofiji i književnosti imala je odraza u delima Fridriha Ničea i Tomasa Mana. Najznačajnija dela: “Svet kao volja i predstava”, “Pararega i paralipomena”.

1826. godine – Rođen je srpski političar i novinar Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj. Bio je učesnik Majske skupštine 1848. godine, gradonačelnik Novog Sada 1861. i predvodnik liberalne struje na Blagoveštanskom saboru. Osnivač je “Srpske narodne slobodoumne stranke” (1869) i tvorac njenog Bečkerečkog programa. Pokrenuo je čuveni list “Zastava”, vodeće glasilo vojvođanskih Srba.

1828. godine – Mirom u Turkmančaiju poražena Persija ustupila je Rusiji deo Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

1848. godine – U Parizu je izbila revolucija izazvana privrednom krizom. Pod pritiskom pobunjenika, kralj Luj Filip je abdicirao i 24. februara je proglašena Druga republika, koja je opstala do decembra 1852. godine, kada se Šarl Luj Napoleon proglasio za cara Napoleona III.

1862. godine – Tokom Američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen je za predsednika Konfederacije Država Amerike (otcepljene južne države).

1882. godine – Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. godine posle ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namesnika kad je 1872. godine postao punoletan.

1900. godine – Rođen je španski filmski režiser Luis Bunjuel, jedan od najvećih stvaralaca u svetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a “Andaluzijski pas” iz 1928. godine i “Zlatno doba” iz 1930. godine postali su obrazac nadrealističkog poetskog filma.
1935. godine – Rođen je Danilo Kiš, jedan od najznačajnijih srpskih pisaca druge polovine 20. veka i jedna od najmarkantnijih ličnosti u književnim krugovima 60-ih i 70-ih godina. Bio je dramaturg pozorišta “Atelje 212” u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Najznačajnija dela: “Mansarda”, “Bašta, pepeo”, “Peščanik”, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, “Enciklopedija mrtvih”, “Čas anatomije”.

1966. godine – Premijer Ugande Milton Obote preuzeo je svu vlast u zemlji i naredio da se uhapsi pet ministara.

1967. godine – Napadom na severnovijetnamske trupe severno od Sajgona, američke i južnovijetnamske snage počele su najveću zajedničku operaciju u Vijetnamskom ratu.

1979. godine – Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo je posle 165 godina britanske uprave punu nezavisnost i postalo 40. članica Komonvelta.

1980. godine – Izraelska vlada pustila je u opticaj novu nacionalnu valutu šekel, koji je zamenio izraelsku funtu.

987. godine – Umro je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva.

1993. godine – Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za osnivanje Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

1997. godine – U svom biltenu “Člirimi” (Oslobođenje) jedna od oružanih grupacija kosovskih Albanaca “Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova” pozvao je kosovske Albance na oružani narodni ustanak kao “jedini put koji garantuje slobodu i pobedu nad srpskim okupatorom”.

2002. godine – U sukobu s vladinim snagama ubijen je Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA, koji se više od 30 godina borio za vlast u Angoli.

2004. godine – Britanac Ričard Mej, predsednik sudskog veća Haškog tribunala u procesu protiv bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga. Nekoliko meseci kasnije (1. jula) sudija Mej je preminuo.

2005. godine – U zemljotresu koji je pogodio jugoistočnu iransku provinciju Kerman, poginulo je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uništeno.

2005. godine – Legendarni komentator i doajen hrvatskog i jugoslovenskog sportskog novinarstva Mladen Delić preminuo je u Zagrebu u 86. godini.

2014. godine – Demonstranti u Ukrajini preuzeli kontrolu nad Kijevom, a parlament je glasao za smenu predsednika Janukoviča i održavanje novih izbora. Janukovič je te događaje opisao kao puč i odbio da se povuče sa vlasti.

1913. godine – U vojnoj pobuni u Meksiku ubijeni su meksički revolucionar i predsednik (1911-13) Francisko Madera i potpredsednik Pino Suares.

1819. godine – SAD su preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kvinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.

**Učlanjen** : 18.12.2021

23.02.

1445. Johannes Gutenberg u Hof Humbrechtu blizu Mainza odštampao je prvu knjigu - Bibliju.

1685. Rođen njemački kompozitor Georg Friedrich Händel, uz Johanna Sebastiana Bacha najznačajniji muzičar baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratoriji.

1821. U Rimu umro engleski pjesnik John Keats, čija se djela - soneti, spjev “Endimion”, pjesme “Oda slavuju”, “Oda grčkoj urni”, “Oda jeseni” ubrajaju među najljepša poetska djela na engleskom jeziku.

1866. Pod pritiskom bojara nezadovoljnih demokratskim reformama, rumunski knez Aleksandar Kuza, ujedinitelj Moldavije i Vlaške, primoran je da abdicira i napusti zemlju. Naslijedio ga je Karol I, princ od Hoencolerna, koji je 1881. postao prvi rumunski kralj.

1898. Francuski pisac Emil Zola uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsjedniku Francuske, pod naslovom “Optužujem”, u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Dreyfusa.
1944. U Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

1959. Međunarodni sud za ljudska prava otvorio je prvo zasjedanje u Strasbourgu.

1965. U Santa Monici umro slavni američki filmski komičar Stan Laurel, “mršavi” iz tandema Stan Laurel i Oliver Hardy.

1994. Politički i vojni predstavnici Armije RBiH i HVO-a zaključili sporazumni prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje bošnjačko-hrvatske federacije u okviru Bosne i Hercegovine.

1999. Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambouilletu kod Pariza prekinuti su bez potpisivanja sporazuma, koji su pregovaračima ponudili međunarodni posrednici. Srpska strana odbila je prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova.

2001. U Beogradu uhapšen Radomir Marković, šef Državne bezbjednosti za vrijeme režima Slobodana Miloševića. Marković je osumnjičen za učešće u političkim ubistvima počinjenim između oktobra 1998. i januara 2001. Osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju četvorostrukog ubistva članova Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali.

2005. U snažnom zemljotresu jačine 6,4 stepena Richterove skale koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu poginulo je oko 600 ljudi, a gotovo 1.000 je povrijeđeno.

2005. Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv bivšeg komandanta Armije RBiH Rasima Delića zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima koje su u srednjoj Bosni počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa Armije BiH. Delić se dobrovoljno predao tom sudu 28. februara. Osuđen je 15. septembra 2008. na tri godine zatvora. Umro je 16. aprila 2010. u Sarajevu.

2006. U Moskvi poginulo najmanje 47 osoba, a 29 povrijeđeno nakon urušavanja krova tržnice Bauman usljed težine snijega.

**Učlanjen** : 18.12.2021

24.02.

1389. - Danci su u bici kod Folkepinga porazili Šveđane i zarobili švedskog kralja Alberta, poslije čega je danska kraljica Margaret postala stvarni vladar i Švedske.

1443. - Rođen mađarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija Prvi Korvin, koji je tokom vladavine od 1458. uspješno ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč. Obnovio je mađarsku državu poslije decenija feudalne anarhije, reformišući finansije, vojsku, pravosuđe i administraciju, pomagao je razvoj gradova, a u Požunu je 1465. osnovao univerzitet i 1472. prvu štampariju. Nazvan je "Korvin" zbog gavrana na njegovom štitu. Poslije njegove smrti 1490. u Beču Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio.

1525. - Upotrijebivši prvi put u istoriji ratova puške "arkebuze", španska armija pod komandom markiza od Peskare u bici kod Pavije u Italiji do nogu potukla francusko-švajcarsku vojsku koju je predvodio francuski kralj Fransoa Prvi. U bici je poginulo 14.000 vojnika, a Fransoa Prvi je zarobljen.

1530. - Šarla Petog u Bolonji za svetog rimskog cara i kralja Italije krunisao papa Klement Sedmi, što je bilo posljednji put u istoriji da rimski biskup kruniše nekog vladara.

1563. - Hugenoti ubili Fransoa de Lorena, vojvodu od Giza, jednog od francuskih rimokatoličkih vođa u građanskom ratu sa hugenotima, koji je sa svojim snagama opsjedao Orlean.

1582. - Papa Grgur Trinaesti izdao bulu o primjeni Gregorijanskog kalendara, kojim je zamijenjeno računanje vremena prema Julijanskom kalendaru.

1786. - Rođen njemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i njemačke srednjovjekovne književne spomenike i proučavao njemačka junačka predanja.

1803. - Rođen srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević, koga je za "kapetana dunavskog" 1833. postavio knez Miloš Obrenović, s kojim je bio u poslovnom ortakluku. Od tada je poznat kao "kapetan Miša". Imao je 74 broda, solane u Rumuniji i Mađarskoj i velika imanja u rumunskoj žitnici Vlaškoj. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojem je sada rektorat Beogradskog univerziteta, nazvanu Kapetan-Mišino zdanje, poklonio je 1863. "svom otečestvu".

1847. - Rođen srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je organsku hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne sirovine.

1848. - Pod pritiskom naroda i liberalne buržoazije abdicirao je francuski kralj Luj Filip - nosilac režima "građanskog kraljevstva" - i francuska Druga republika je proglašena dva dana kasnije.

1848. - U Londonu na njemačkom jeziku objavljen "Manifest komunističke partije", koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja "Saveza komunista", održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marks i Fridrih Engels.

1852. - Rođen engleski pisac irskog porijekla Džordž Ogastas Mur, autor realističkih i naturalističkih romana. Djela: romani "Moderni ljubavnik", "Glumčeva žena", "Ester Voters", "Ave", "Ispovijesti mladića", "Uspomene iz mrtvog života", "Salve", "Vale".

1871. - U Parizu revolucionarna narodna garda osnovala privremeni Centralni komitet Pariske komune, zbog opasnosti da se s Komunom obračuna skupština Francuske. Komitet je preuzeo političko rukovodstvo, formirao 270 bataljona, većinom proleterskih, i ubrzo stekao veliku popularnost među Parižanima.

1885. - Rođen američki admiral Čester Vilijam Nimic, komandant Pacifičke flote SAD u Drugom svjetskom ratu.

1887. - Pariz i Brisel postale prve dvije prijestonice, povezane telefonskom vezom.

1920. - Prvi politički program njemačke Nacionalsocijalističke radničke partije, koju je 1919. u Minhenu osnovao Adolf Hitler, objavljen je u 25 tačaka. Program koji je sačinio Hitler kasnije je razrađen u njegovoj knjizi "Majn kampf", u kojoj je nagovijestio istrebljenje Slovena, Jevreja i Roma.

1943. - Rođen engleski muzičar Džordž Harison, član britanske pop grupe "Bitlsi".

1945. - Vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz se u Drugom svjetskom ratu u Beogradu dogovorio se sa komandantom Četvrtog ukrajinskog fronta Crvene armije maršalom Fjodorom Tolbuhinom i komandantom angloameričke 15. grupe armija feldmaršalom Haroldom Aleksanderom da jugoslovenske snage 30. marta 1945. počnu operacije prema Lici i Gorskom Kotaru da bi privukle njemački 97. armijski korpus i olakšale savezničku ofanzivu prema sjevernoj Italiji.

1945. - Egipatski premijer Ahmed Maher-paša ubijen u parlamentu odmah pošto je u Drugom svjetskom ratu objavio deklaraciju o stupanju Egipta u rat protiv NJemačke i Japana.

1945. - Trupe SAD u Drugom svjetskom ratu oslobodile od japanske okupacije glavni grad Filipina Manilu.

1946. - Huan Peron izabran za predsjednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države.

1966. - U Gani vojnim udarom, dok je bio u posjeti Kini, zbačen predsjednik Kvame Nkrumah, pod čijim je vođstvom Gana 1957. izborila nezavisnost od Velike Britanije. Vlast je preuzelo Vijeće nacionalnog oslobođenja, na čelu s generalom DŽozefom Ankrahom. Svrgnuti predsjednik je otišao u Konakri, gdje ga je gvinejski predsjednik Seku Ture 2. marta 1966. proglasio kopredsjednikom Gvineje.

1971. - Alžir saopštio da preuzima kontrolu nad francuskim petrolejskim kompanijama u zemlji.

1974. - Umro srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, direktor Biološkog instituta Srbije, koji je znatno doprinio ekološkom pravcu u biologiji uporednim istraživanjima porijekla i razvitka živog svijeta balkanskih jezera, strukture i razvoja njihovih ekosistema. Prirodne nauke je studirao u Beogradu i Grenoblu, a redovni profesor Beogradskog univerziteta postao je 1934. Tokom njemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu bio je član Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije i veći dio rata je proveo kao zatočenik u koncentracionom logoru na Banjici. Poslije oslobođenja je izabran za predsjednika Prezidijuma Narodne skupštine Srbije i uspješno je zastupao interese Jugoslavije na međunarodnim konferencijama. U univerzitetsku nastavu je uveo ekologiju, citologiju, embriologiju, dinamiku razvitka, uporednu anatomiju. Djela: "Ohridsko jezero i njegov živi svet", univerzitetski udžbenici "Uporedna anatomija kičmenjaka", "Ekologija".

1974. - Pakistan saopštio da je zvanično priznao Bangladeš kao nezavisnu državu.

1975. - Umro ruski državnik Mihail Aleksandrovič Bulganjin, premijer SSSR od 1955. do 1958. Boljševicima se priključio 1917. uoči Oktobarske revolucije i do 1922. je radio u ČEKI, tajnoj političkoj policiji. Član Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR postao je 1934, na početku staljinističkih čistki, a Politbiroa 1948. Tokom Drugog svjetskog rata bio je u vojnim savjetima Zapadnog, Drugog pribaltičkog i Prvog bjeloruskog fronta, potom zamjenik ministra odbrane, a poslije rata ministar oružanih snaga i zamjenik premijera.

1988. - U Beogradu počeo sastanak ministara inostranih poslova balkanskih zemalja o unapređenju multilateralne saradnje.

1989. - Sahranjen car Japana Hirohito, koji je vladao od 1921, kad je kao regent zamijenio bolesnog oca, a 1926. je krunisan. Poslije poraza Japana u Drugom svjetskom ratu - tokom kojeg nije bio "igračka u rukama militarista", prema raširenom mitu, već ratoborni vođa koji je podsticao teritorijalna osvajanja, ne hajući za ogromne patnje pokorenih nacija - 1946. se odrekao "božanskog porijekla".

1990. - Umro italijanski državnik Alesandro Pertini, nekadašnji predsjednik Italije, najpopularniji italijanski političar poslije Drugog svjetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina je proveo u fašističkim zatvorima, u Drugom svjetskom ratu je učestvovao u pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator. Za šefa države je izabran 1978. i tu dužnost je obavljao do 1985, kad se povukao iz javnog života.

1991. - Nekoliko časova poslije posljednjeg pokušaja sovjetske diplomatije da spriječi sukob počela je ofanziva američkih snaga i njihovih saveznika u Zalivskom ratu protiv Iraka u kojem je s obje strane učestvovalo više od 1,3 miliona vojnika. Cilj ofanzive je bilo prisiljavanje Iraka da napusti Kuvajt, koji je okupirao 1. avgusta 1990.

1993. - Kanadski premijer Brajan Malruni, čija je popularnost spala na najniže grane u istoriji anketiranja birača u Kanadi, dao je ostavku poslije devet godina na vlasti.

1995. - U rijetkoj javnoj svađi transatlantskih saveznika ambasada SAD u Parizu optužila ministra unutrašnjih poslova Francuske Šarla Paskvu da je lagao povodom špijunskog skandala i odluke francuskih vlasti dva dana prije toga da zbog političke i ekonomske špijunaže protjera četvoricu američkih diplomata i još jednog državljanina SAD.

1996. - Kubanski vojni avioni oborili dva mala aviona jedne kubanske izbjegličke organizacije u SAD, koji su - uprkos ponovljenim upozorenjima u višednevnom "ratu živaca" da provokacije neće biti tolerisane - ušli duboko u vazdušni prostor Kube.

1996. - Palestinski islamski teroristi u dva samoubilačka napada u Izraelu ubili 27 i ranili 77 ljudi.

1998. - Francuski parlament jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba.

2004. - Najmanje 229 ljudi poginulo, a 120 povrijeđeno u vrijeme zemljotresa koji je pogodio Maroko. Oko 30.000 ljudi

**Učlanjen** : 18.12.2021

25.02.

1842. Rođen Karl May, njemački književnik. Plodan i popularan autor, pisao je laku literaturu zabavnog karaktera: “Vinetu”, “Blago u srebrenom jezeru”, “Sin lovca na medvjede”, “Od Bagdada do Stambola”, “U balkanskim gudurama”.

1888. U Beogradu umro botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Opisao je oko 80 dotad nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta, otkrio endemsko-reliktni četinar poznat kao Pančićeva omorika.

1948. Komunisti u Čehoslovačkoj preuzeli vlast prinudivši predsjednika vlade Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi.

1954. Egipatski predsjednik Muhamed Nagib prinuđen je da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsjednik Revolucionarnog savjeta preuzeo Gamal Abdel Naser, njegov blizak saradnik prilikom obaranja kralja Faruka I u julu 1952.

1956. U govoru na 20. kongresu Komunističke partije SSSR-a Nikita Hruščov pročitao je tzv. tajni referat u kojem je izložio posljedice Staljinove vladavine i kulta ličnosti.

1972. U Zagrebu umro Abdurezak Hivzi Bjelavac, bh. književnik, publicist, prevoditelj i novinar.

1983. Umro američki pisac Tennessee Williams, čuven po psihološkim dramama građenim tehnikom lirske simbolike. Pulitzerovu nagradu dobio je dva puta, 1948. za “Tramvaj zvani čežnja” te 1955. za “Mačku na vrućem limenom krovu”.

1986. Filipinski diktator Ferdinand Markos podnio je ostavku pod pritiskom pobunjenog naroda, vojnog vrha i SAD-a koje su ga do tada podržavale i napustio zemlju.

1991. Iračka raketa scud pogodila je u Zalivskom ratu kasarnu američkih marinaca kod saudijskog grada Dahran i usmrtila 28 vojnika, a veći broj je ranjen.

1993. Bomba koju su u njujorškom Svjetskom trgovinskom centru podmetnuli islamski teroristi ubila je šest, a ranila više od 1.000 ljudi.

1993. Kim Jong Sam je preuzeo dužnost predsjednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu te azijske države poslije 32 godine.

1994. Jevrejski naseljenik Baruch Goldstein ubio je iz automatske puške i bombama 43 muslimanska vjernika u džamiji u Hebronu na okupiranoj Zapadnoj obali, poslije čega je na istom mjestu pretučen do smrti.

2000. Najmanje 45 ljudi je poginulo kada je eksplodirala bomba u autobusu na feribotu koji je plovio prema luci Ozamis na južnim Filipinima.

2003. Umro italijanski filmski glumac i režiser Alberto Sordi. Igrao je u više od 200 filmova, a dvadesetak je režirao.

2004. Parlament Češke odlučio da 100 vojnika češke vojske pošalje u Afganistan. Riječ je o prvoj borbenoj ulozi čeških oružanih snaga od Drugog svjetskog rata.

2005. U Oxfordu umro britanski pravnik Peter Benenson, osnivač Organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, koja je dobitnik Nobelove nagrade.

2007. Iran je uspješno lansirao u orbitu prvu raketu - nosač satelita, djelo domaćih naučnika. U saradnji s Rusijom Iran je dvije godine ranije lansirao u svemir satelit Sina 1.

2012. Preminuo švedski glumac Erland Josephson, dugogodišnji saradnik Ingmara Bergmana u više od 40 filmova i predstava.

2013. U Zagrebu umro Đuro Utješanović, hrvatski glumac.

**Učlanjen** : 18.12.2021

26.02.

1531. - U portugalskoj prijestonici Lisabon u zemljotresu poginulo je između 20.000 i 30.000 ljudi.

1770. - Umro italijanski violinski virtuoz i kompozitor Đuzepe Tartini, koji je uveo novine u tehniku sviranja i građenja violina. Komponovao je mnoštvo violinskih koncerata i sonata, uključujući sonatu "Đavolji triler".

1777. - Rođen srpski državnik i pisac prota Mateja Nenadović, vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, tvorac i prvi predsjednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Sa stricem Jakovom je u valjevskoj i šabačkoj nahiji pokrenuo Prvi srpski ustanak. Komandovao je dijelom ustaničkih snaga 1806. u boju na Mišaru kod Šapca u kojem su Turci potučeni do nogu. Kao prvi diplomata obnovljene Srbije putovao je u Petrograd da uspostavi diplomatske odnose s Rusijom i zainteresuje rusku vladu za podršku i pomoć, nabavljao je oružje u Austriji i igrao važnu ulogu u pregovorima s Turcima. Poslije propasti ustanka 1813. u emigraciji je svim silama nastojao da zainteresuje velike sile za stvar Srbije i prisustvovao je Bečkom kongresu s punomoćjem srpskih vođa. Poslije Drugog srpskog ustanka postao je valjevski knez, ali je penzionisan zbog nesuglasica s knezom Milošem Obrenovićem, a zbog sukoba s knezom Mihailom 1840. prognan je iz Srbije. Vratio se 1842. kad su Obrenovići oboreni s vlasti i postao je državni savjetnik. Napisao je "Memoare", jedno od najboljih memoarskih djela srpske književnosti, pune dragocjenih podataka o događajima i ljudima iz vremena Prvog srpskog ustanka.

1802. - Rođen francuski pisac Viktor Igo, član Francuske akademije, najveći pjesnik Francuske 19. vijeka i rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac. Za vrijeme vladavine Luja Filipa postao je per Francuske i akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Poslije državnog udara Napoleona Trećeg

1851. protjeran i živio je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj, a kad je 1870. palo Drugo carstvo trijumfalno je dočekan u Parizu, gdje je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak "Za Srbiju". Pisao je pjesme, drame, romane, eseje, pamflete. Djela: romani "Jadnici", "Bogorodičina crkva u Parizu", "Rabotnici na moru", drame "Ernani", "Lukrecija Bordžija", "Rij Blaz", političko-satirična zbirka pjesama protiv Napoleona Trećeg "Kazne", pamflet "Napoleon Mali".

1815. - Francuski car Napoleon Prvi je napustio mediteransko ostrvo Elba, na koje protjeran poslije abdikacije 1814. Krenuvši s malom grupom sljedbenika, ušao je u Pariz i vratio vlast, čime je počela njegova druga vladavina, poznata kao "sto dana", okončana u junu 1815. vojnim porazom kod Vaterloa.

1834. - Umro je njemački izdavač i štampar Alojz Johan Nepomuk Franc Zenefelder, pronalazač sistema litografske štampe. Napisao je "Udžbenik litografije".

1846. - Rođen Bufalo Bil, inače Vilijam Frederik Kodi, legendarna ličnost istorije SAD u vrijeme osvajanja prostranstava na zapadu Amerike. Nadimak je stekao kao vješt lovac na bizone. Pod starost je putovao svijet, prikazujući vještine u cirkusu koji je gostovao i u Srbiji.

1848. - U Francuskoj proglašena Druga republika, dva dana poslije abdikacije kralja Luja Filipa.

1852. - Britanski vojni transportni brod "Birkenhed" potonuo je u zalivu Simon uz obalu Južne Afrike, povukavši u smrt 485 ljudi.

1901. - Poslije gušenja dvogodišnjeg kineskog ustanka protiv strane okupacije - poznatog kao "Bokserski ustanak," prema nazivu tajnog patriotskog udruženja "Pesnica u ime mira i pravde" - vođama pobune Či Hsiuiju i Hsu Čeng Juu su javno odrubljene glave.

1909. - Otomansko carstvo priznalo austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

1915. - Nijemci su u Prvom svjetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrijebili bacače plamena.

1916. - Nijemci su u Prvom svjetskom ratu potopili francuski teretni brod "Provansa Drugi", usmrtivši 930 ljudi.

1917. - U okupiranoj Srbiji u Prvom svjetskom ratu je počeo Toplički ustanak protiv bugarskih i austrougarskih trupa, izazvan masovnim terorom, pljačkom i paljenjem sela i prisilnom regrutacijom. Okupatori su uzvratili surovim represalijama: ubijeno je oko 20.000 ljudi, a u Toplici je uništeno 55 sela.

1918. - NJemački avioni su u Prvom svjetskom ratu bombardovali italijanski grad Veneciju.

1935. - Škotski fizičar Robert Votson Vat prvi put javno demonstrirao uređaj nazvan radar.

1936. - Adolf Hitler u NJemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju "narodnog vozila" .

1952. - Premijer Vinston Čerčil saopštio da je Velika Britanija proizvela atomsku bombu i da će je isprobati u Australiji.

1960. - Umro srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske kraljevske akademije od 1937. do 1960. i član svih slovenskih akademija. Poslije završene Velike škole u Beogradu studirao je slovensku filologiju i lingvistiku u Odesi i Moskvi. Osnovao je i uređivao časopise "Južnoslovenski filolog" i "Naš jezik". Osnivač je srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse. Riješio je složen problem opšteslovenskog akcenatskog sistema. Pod njegovim rukovodstvom SANU je izdala prvu knjigu velikog "Rečnika književnog i narodnog jezika". Napisao je oko 500 rasprava, jezičkih ogleda, naučnih kritika, polemika i prikaza. Djela: "O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku" , "Pravopis srpskohrvatskog jezika", "Dijalekti istočne i južne Srbije", "O dvojini u slovenskim jezicima", "Galički dijalekat".

1969. - Umro njemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac filozofije egzistencije. Po završetku medicine radio je na Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom bio profesor filozofije dok ga

1937. nisu otpustili nacisti, jer je osuđivao njihovu politiku. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom cjeline stvarnosti, totalitetom, koji se ne otkriva proučavanjem emirijskog svijeta, nego je stvara pojedinac težnjom da sebe ostvari kao autentičnu ličnost. Takva ličnost ne izgrađuje smisao cjeline u obliku pojmova, već intuitivnog unutrašnjeg doživljaja koji je nazvao filozofskom vjerom kojom čovjek dolazi u kontakt s transcedencijom - Bogom. Objavio je 25 knjiga iz psihijatrije i filozofije. Djela: "Opšta psihopatologija", "Psihologija pogleda na svijet", "Filozofija", "Um i egzistencija", "O istini", "O izvoru i cilju istorije", "Filozofska vjera".

1980. - Egipat i Izrael uspostavili diplomatske odnose, okončavši tri decenije međusobnog ratnog stanja.

1990. - Pod vođstvom Violete Barios de Čamoro udružena lista 14 opozicionih partija Nikaragve je dobila izbore nad sandinistima predsjednika Danijela Ortege.

1992. - Umro srpski glumac Jovan Janićijević - Janaćko, dugogodišnji član Beogradskog dramskog pozorišta. Popularnost je stekao filmskim ulogama, posebno televizijskim serijama poput "Građana sela Luga", "Parničara" i "Muzikanata", a lik Burduša iz posljednje od tih serija je postao sastavni dio njegovog imena.

1993. - Od snažne eksplozije koju su u Svjetski trgovinski centar u NJujorku podmetnuli arapski islamski teroristi poginulo je šest, a povrijeđeno oko 1.000 ljudi.

1995. - Poslije gubitka oko milijardu dolara koje je na berzi izazvao diler u Singapuru Nik Lison, bankrotirala je londonska banka "Bering", jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.

1995. - Potpisivanjem sporazuma kojim se Peking obavezao na borbu protiv piraterije i zaštitu autorskih prava, patenata i zaštitnog znaka kompanija, u posljednjem trenutku je izbjegnut trgovinski rat SAD i Kine.

1997. - Švajcarska vlada odobrila osnivanje memorijalnog fonda za žrtve holokausta u Drugom svjetskom ratu, nastojeći da umanji razmjere skandala poslije otkrića da su trezori banaka u Švajcarskoj puni imovine žrtava njemačkih nacista.

1999. - Etiopske trupe su probile front eritrejske armije u spornoj pograničnoj oblasti i vlada Eritreje saopštila je da će prihvatiti plan afričkih zemalja za okončanje desetomjesečnog rata s Etiopijom.

2004. - Predsjednik Makedonije Boris Trajkovsaki i još sedam lica - članova njegovog kabineta i obezbjeđenje, poginuli kada se avion kojim su putovali u Mostar na Međunarodnu konferenciju o investiranju u BiH srušio na području Hrguda, između LJubinja i Stoca.

2007. - Međunarodni sud pravde u Hagu utvrdio da Srbija nije počinila genocid u BiH, da nije učestvovala u zavjeri, niti bila saučesnik, ali da je prekršila međunarodnu obavezu da spriječi
genocid i kazni počinioce.

**Učlanjen** : 18.12.2021

27.02.

280. - Rođen rimski vladar Flavije Valerije Konstantin Prvi, nazvan Konstantin Veliki, prvi rimski car koji je u hrišćanstvu potražio oslonac i crkvi dao privilegije, najznačajniji među rimskim imperatorima rođenim na tlu današnje Srbije - u Naisusu. Carem su ga 306. proglasili rimski legionari u Britaniji, poslije čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim dijelom Rimskog carstva. Od 312. je vladao zajedno s carem Istočnog rimskog carstva Valerijem Licinijanom Licinijem, a poslije pobjede nad njim 324. sam cijelim carstvom do smrti 337. S Licinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi vjeroispovijesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijevsku jeres da bi okončao rasprave i ujedinjeno hrišćanstvo stavio pod svoju kontrolu. Osnovao je 330. Konstantinopolj, novu prijestonicu Rimskog carstva.

1807. - Rođen američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, čija djela odlikuje veoma uglađen oblik, ali i konvencionalnost i naglašena didaktičnost i sentimentalnost, pod jakim uticajem njemačkih romantičara. Djela: indijanski ep "Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o ropstvu", soneti "Božanstvena komedija".

1822. - U Beču prestale da izlaze "Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. pokrenuli i uređivali studenti medicine u Beču Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić. Štampan je građanskom azbukom i na jeziku koji je u znatnoj mjeri bio narodni.

1844. - Dominikanska Republika postala nezavisna od Haitija.

1846. - Rođen njemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara lijevog krila njemačke socijaldemokratije i osnivača "Saveza Spartaka" i Komunističke partije NJemačke. Djela: "Biografija Karla Marksa", "Istorija njemačke socijalne demokratije", studija "Legenda o Lesingu".

1847. - Rođena engleska pozorišna glumica Elen Ališa Teri, najveći tumač ženskih likova u djelima Viljema Šekspira u britanskom pozorištu u drugoj polovini 19. i početkom 20. vijeka. Posebno su upamćene njene kreacije Ledi Makbet, Ofelije, Dezdemone, Beatriče, Porcije, Viole. Vodila je 20 godina londonsko pozorište "Liceum" s Henrijem Irvingom, takođe slavnim glumcem tog doba, koji joj je najčešće bio partner. Napisala je autobiografiju "Istorija mog života", djelo znatne književne vrijednosti.

1881. - Rođen islandski državnik Svejn Bjernson, prvi predsjednik Islanda poslije proglašenja te ostrvske zemlje republikom 1944. godine.

1887. - Umro ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica" i utemeljivač ruske simfonije i kamerne muzike. Od djetinjstva je pokazivao i sjajan umjetnički talenat i interesovanje za prirodne nauke. Kao dječak je svirao flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama i istočnjačkim folklorom. Djela: opera "Knez Igor", simfonija br. 2, simfonijska slika "U srednjoj Aziji".

1900. - Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom.

1902. - Rođen američki pisac DŽon Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Preplićući naturalizam s humorom, pisao je o životu eksploatisanih u vrijeme velike ekonomske krize tridesetih godina 20. vijeka, o tegobnom životu seljaka bezemljaša, skitnica i probisvijeta, o animalnim porivima u čovjeku i pobuni nekonformističke mladeži. Djela: romani "Plodovi gnjeva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja", "Kvart Tortilja", "O miševima i ljudima", "U neizvjesnoj bici", drama "Mjesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", eseji "Kratka vladavina Pipina Četvrtog".

1905. - Velika škola reorganizovana i prerasla u Beogradski univerzitet, kojem je Skupština Srbije osigurala visok stepen autonomije. Zakonom je Univerzitet proglašen "najvišim samoupravnim tijelom za višu stručnu nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke". Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. je premještena u Kragujevac, gdje je od 1838. radila pod nazivom Licej ili Veliko učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. ukazom kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola.

1913. - Rođen američki pisac Irvin Šo, čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom sviješću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svjetskom ratu kao vojnik u Evropi i Africi. Djela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Dvije sedmice u drugom gradu", "Glasovi ljetnjeg dana", "Prosjak i lopov", "Bogataš i siromah", "Hljeb na vodama", "Veče u Vizantiji", "Vrh brda", zbirke pripovijedaka "Mornar sa Bremena", "Dobro došli u grad", "Mješovito društvo", "LJubav u mračnoj ulici", "Pet decenija", "Bog je bio ovde, ali je otišao ranije", "Šaputanja u Bedlamu", drame "Sahraniti mrtve", "Opsada", "LJubazni ljudi", "Povlačenje u zadovoljstvo", "Sinovi i vojnici", "Ubica", putopis "U društvu delfina".

1932. - Rođena engleska filmska glumica Elizabet Tejlor, koja je debitovala 1942. u filmu "Lesi se vraća kući", postavši svjetski poznata zvijezda već kao djevojčica. Ostali filmovi: "Mjesto pod suncem", "Ajvanho", "Staza slonova", "Drvo života", "DŽin", "Baterfild 8" , "Kleopatra", "Hotel `Internacional`", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Iznenada prošlog ljeta", "Ko se boji Virdžinije Vulf?", "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Odsjaj u zlatnom oku", "Tajna ceremonija".

1933. - Nacisti su zapalili zgradu Rajhstaga u Berlinu, optuživši za to komuniste, što je Adolf Hitler iskoristio da odmah naredi hapšenje 1.500 komunističkih funkcionera i optuži ih da su paljevinom dali signal za ustanak. Na procesu u Lajpcigu jedan od optuženih - bugarski revolucionar Georgi Dimitrov razobličio je planove nacista, pa se suđenje pretvorilo u njihov fijasko.

1936. - Umro ruski ljekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Završio je bogosloviju, zatim medicinu. Pavlovljevi veliki teorijski i praktični uspjesi - teorija uslovnog refleksa, proučavanje pljuvačne žlijezde i varenja, provjeravanje dejstva lijekova na rad srca, proučavanje najviših funkcija kore velikog mozga - učinili su njegove laboratorije svjetskim centrom fiziologije u koje su dolazili naučnici radi usavršavanja. NJegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu. Bio je uporni kritičar boljševika, ali ga je diktatorski režim tolerisao, jer se ustručavao od izazivanja potencijalno krajnje neprijatnog skandala, pa mu je do smrti omogućavao uslove za istraživanja.

1939. - Velika Britanija i Francuska priznale su pobunjeničku vladu španskog diktatora generala Fransiska Franka.

1952. - Održana je prva sjednica UN u novom stalnom sjedištu svjetske organizacije - u NJujorku.

1963. - U Dominikanskoj Republici poslije 33 godine okončan period diktatura dolaskom na vlast izabranog predsjednika Huana Boša Gavinja, osnivača i vođe Revolucionarne dominikanske partije, koji je od 1930. živio u izbjeglištvu.

1968. - Donji dom parlamenta ograničio useljavanje "obojenih" u Veliku Britaniju.

1976. - Eskimski lideri predočili kanadskoj vladi da njihovom narodu pripada skoro pola miliona kvadratnih kilometara Kanade.

1976. - U Zapadnoj Sahari - koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji - oslobodilački front Polisario objavio osnivanje Saharske Arapske Demokratske Republike.

1978. - Egipat ukinuo povlastice za Palestince u toj zemlji, izjednačivši ih sa ostalim Arapima.

1986. - Poslije obaranja s vlasti filipinski diktator Ferdinand Markos, dugogodišnji štićenik SAD, doputovao na Havaje.

1991. - Završen Zalivski rat SAD i savezničkih zemalja protiv Iraka. Iračani su morali da se povuku iz Kuvajta, koji su okupirali 1. avgusta 1990.

1994. - Od eksplozije bombe koju su islamski teroristi podmetnuli u jednu maronitsku crkvu u Libanu poginulo deset i ranjeno 60 vjernika, koji su pred oltarom čekali da se pričeste.

1996. - Suspendovane sankcije UN protiv Republike Srpske.

2001. - Talibanski vođa Mohamed Omar odobrio da se iz Avganistana uklone sva umjetnička ostvarenja - unikatna remek-djela budističke umjetnosti.

2004. - Američki sudija Teodor Meron izabran za novog predsjednika Haškog tribunala, a italijanski sudija Fausto Pokar za potpredsjednika.

2008. - Umrla srpska pjesnikinja Mira Alečković, jedan od najplodnijih književnika srpske /i južnoslovenske/ dječije literature. Diplomirala je u Beogradu književost i lingvistiku, a potom Fušeovu školu u Parizu. Autor je više od 50 knjiga za mlade, urednik dječijih i omladinskih listova "Zmaj", "Mladost", "Pionir", "Poletarac". Bila je dugogodišnji predsjednik Društva Jugoslavija-Francuska, kao i Udruženja književnika Srbije. Bila je učesnik NOP-a. Na muziku Nikole Hercigonje ispjevala je pjesmu "Jugoslavijo", jednu od svečanih pjesama bivše SFRJ. Nosilac je niza odlikovanja i priznanja među kojima su i dvije Legije časti.

**Učlanjen** : 18.12.2021

28.02.

1525. - Španski osvajač Ernan Kortes pogubio posljednjeg astečkog cara Kuautemoka.

1533. - Rođen Mišel de Montenj, francuski književnik i filozof.

1825. - Rusija i Velika Britanija potpisale ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade.

1832. - U čitalištu Grigorija Vozarevića u Beogradu osnovana prva nacionalna srpska biblioteka - ovaj datum obilježava se kao Dan Narodne biblioteke Srbije.

1842. - Rođen Milan Kujundžić Aberdar, književnik i političar, akademik. Kujundžić je filozofiju studirao u Beogradu, Beču, Minhenu i Parizu, a diplomirao na Oksfordu. Bio je profesor Velike škole u Beogradu, predsjednik Narodne skupštine i ministar prosvjete Srbije. Pripadao je Ujedinjenoj omladini srpskoj i bio urednik "Mlade srbadije". Pisao je članke iz oblasti filozofije, a njegova poezija, sa svim obilježjima romantizma, bila je poziv na borbu protiv ugnjetača i za oslobođenje i ujedinjenje porobljene braće. Poznat je njegov spjev "Srpski patrijarh", balada "Nevesta hajdukova" i zbirke pesama: "Prvi jek" i "Drugi jek". Neke od njegovih pesama su komponovane i dugo su se zadržale u narodu. Kao recenzent, Kujundžić je objavio više prikaza knjiga u kojima su došla do izražaja njegova filozofska, književna i politička shvatanja.

1869. - Umro Alfons de Lamartin, francuski književnik i političar. U proznom djelu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.

1901. - Rođen američki hemičar Linus Karl Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962. Prvu je dobio za primjenu kvantne mehanike u istraživanju strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da se uspostavi međunarodna kontrola nuklearnog oružja i zabrane probe atomskih bombi.

1909. - Rođen engleski pisac Stiven Harold Spender, koji je kao pjesnik počeo pod uticajem Španskog građanskog rata u kojem se borio na strani republikanaca, ali je kasnije pisao lično obojenu poeziju, zasnovanu na untrašnjem doživljaju svijeta. Kao pripadnik grupe ljevičarskih pjesnika antifašista, tridesetih godina 20. vijeka u pjesmama je slikao užase rata i razaranja, ali bez naglašene političke obojenosti. Potom se odrekao komunizma i vratio idejama liberalizma, a lirika mu je postala nježnija i romantičnija. Djela: zbirke pjesama "Nepokretno središte", "Ruševine i vizije", "Rub bića", "Plemeniti dani", roman "Zaostali sin", zbirka priča "Zapaljeni kaktus", eseji "Razorni element", "Stvaralački element", "Borba modernih", "Tridesete i poslije", autobiografski spis "Svijet u svijetu".

1911. - Rođen Otakar Vavra, češki filmski režiser i pedagog, osnivač Filmske akademije u Pragu.

1913. - Rođen američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsent Mineli, koji je 1958. dobio nagradu "Oskar" za film "Žiži". Ostali filmovi: "Madam Bovari", "Amerikanac u Parizu", "Žeđ za životom", "Čaj i simpatija", "Kismet", "Kuća na brdu", "Zvona zvone", "Grad iluzija", "Neki su dotrčali", "Diži zavjesu".

1916. - U Prvom svjetskom ratu završeno prebacivanje na Krf glavnine od oko 140.000 srpskih vojnika. Početkom januara prve srpske jedinice su dospjele do Skadra, gdje je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi, koji se nisu pojavili, pa su zbog mrcvarenja duž močvarnog albanskog primorja, tokom dodatne golgote od 160 kilometara od Skadra do Valone, vojnici masovno umirali od gladi i iscrpljenosti. Od 23. januara do 23. marta 1916. u Krfskom zalivu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira.

1916. - Umro američki pisac Henri DŽejms, tanan i prodoran psiholog, koji je u realističnom maniru precizno analizirao običaje, postupke i navike američkog i evropskog društva, uvijek u potrazi za moralnim vrijednostima. Brižljivo je gradio kompoziciju djela, težeći umjetničkom savršenstvu, pri čemu se držao principa jedinstva i ekonomije sredstava, ali mu je stilski izraz povremeno oskudijevao u jasnoći. Pred kraj života, 1915. godine, postao je britanski državljanin. Djela: romani "Roderik Hadson", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Portret jedne ledi", "Tragična muza", "Bostonci", "Golubija krila", "Ambasadori", "Zlatna zdjela".

1921. - Počela Kronštatska pobuna mornara ruske Baltičke flote i radnika u pomorskoj bazi u Kronštatu na ostrvu Kotlin u Finskom zalivu protiv boljševičke vlasti. Kronštatski mornari i radnici u bazi zapadno od Petrograda - koji su snažno podržali boljševike 1917. i bili jedan od oslonaca Oktobarske revolucije - tražili su ekonomske reforme i okončanje boljševičke političke dominacije, ali su boljševici 20 dana kasnije vojskom krvavo ugušili pobunu.

1922. - Velika Britanija formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.

1933. - Dan nakon što su nacisti zapalili u Berlinu zgradu Rajhstaga /parlament/, optuživši za to komuniste, vođa nacista Adolf Hitler ubijedio ostarjelog predsjednika Njemačke Paula fon Hindenburga da potpiše dekrete o suspendovanju ličnih sloboda, slobode govora, slobode štampe i prava na okupljanje.

1943. - Devet norveških komandosa u Drugom svjetskom ratu izvelo sabotažu u njemačkim postrojenjima za proizvodnju teške vode u blizini Rjukana u okupiranoj Norveškoj.

1948. - Posljednje britanske vojne jedinice napustile Indiju.

1953. - U Ankari Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji.

1974. - SAD i Egipat, poslije sedam godina prekida, obnovili diplomatske odnose.

1975. - U najvećoj podzemnoj željezničkoj nesreći u Velikoj Britaniji poginula 42 putnika kada je voz u punoj brzini udario u odbojnike u stanici "Murgejt" londonskog metroa.

1986. - Švedski državnik Ulof Palme ubijen u Stokholmu na povratku iz pozorišta, a terorista, uprkos obimnoj policijskoj istrazi, nije otkriven. Palme je u politiku ušao kao studentski vođa, a 1969. je, u 42. godini, postao šef Socijaldemokratske stranke i premijer. Bio je među rijetkim zapadnim državnicima koji su digli glas protiv eksploatacije nerazvijenih zemalja, a ljutnju SAD je izazvao odlučnim protivljenjem američkoj vojnoj interenciji u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale rukovodio je mirovnim misijama UN /za miroljubivo rješenje sukoba Irana i Iraka/ i SI /Radna grupa o Južnoj Africi/.

1992. - Usvojen prvi ustav Republike Srpske pod nazivom Ustav Srpske Republike BiH.

1992. - Savjet bezbjednosti UN odobrio upućivanje 22.000 "plavih šljemova" u Kambodžu.

1995. - Raul Salinas, brat bivšeg predsjednika Meksika Karlosa Salinasa de Gortarija, uhapšen pod optužbom da je umiješan u ubistvo predsjedničkog kandidata vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Luisa Donalda Kolosija na predizbornom mitingu u Tihuani u martu 1994.

1996. - Britanska princeza Dajana pristala na razvod od princa Čarlsa, rekavši da je to najtužniji dan njenog života.

1997. - U Iranu zemljotres razorio više od 20 sela, usmrtivši skoro hiljadu ljudi.

2011. - Umrla Ani Žirardo, francuska pozorišna i filmska glumica. Poslije nekoliko nezapaženih uloga, postala je poznata 1960. godine igrajući u filmu Lukina Viskontija "Roko i njegova braća" ulogu prostitutke Nađe. Nakon toga, nastupala je i u filmovima Marka Fererija, Rože Vadima, Marija Moničelija, Marsela Karnea, Aleksandra Saše Petrovića i Kloda Leluša.

2011. - Umrla DŽejn Rasel, američka filmska glumica. Glumila je u filmovima "Mlada udovica", "Dupli dinamit", "Muškarci više vole plavuše", "DŽoni Reno".

**Učlanjen** : 18.12.2021

01.03.

1525. - Španski osvajač Ernan Kortes pogubio posljednjeg astečkog cara Kuautemoka.

1533. - Rođen Mišel de Montenj, francuski književnik i filozof.

1825. - Rusija i Velika Britanija potpisale ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade.

1832. - U čitalištu Grigorija Vozarevića u Beogradu osnovana prva nacionalna srpska biblioteka - ovaj datum obilježava se kao Dan Narodne biblioteke Srbije.

1842. - Rođen Milan Kujundžić Aberdar, književnik i političar, akademik. Kujundžić je filozofiju studirao u Beogradu, Beču, Minhenu i Parizu, a diplomirao na Oksfordu. Bio je profesor Velike škole u Beogradu, predsjednik Narodne skupštine i ministar prosvjete Srbije. Pripadao je Ujedinjenoj omladini srpskoj i bio urednik "Mlade srbadije". Pisao je članke iz oblasti filozofije, a njegova poezija, sa svim obilježjima romantizma, bila je poziv na borbu protiv ugnjetača i za oslobođenje i ujedinjenje porobljene braće. Poznat je njegov spjev "Srpski patrijarh", balada "Nevesta hajdukova" i zbirke pesama: "Prvi jek" i "Drugi jek". Neke od njegovih pesama su komponovane i dugo su se zadržale u narodu. Kao recenzent, Kujundžić je objavio više prikaza knjiga u kojima su došla do izražaja njegova filozofska, književna i politička shvatanja.

1869. - Umro Alfons de Lamartin, francuski književnik i političar. U proznom djelu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.

1901. - Rođen američki hemičar Linus Karl Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962. Prvu je dobio za primjenu kvantne mehanike u istraživanju strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da se uspostavi međunarodna kontrola nuklearnog oružja i zabrane probe atomskih bombi.

1909. - Rođen engleski pisac Stiven Harold Spender, koji je kao pjesnik počeo pod uticajem Španskog građanskog rata u kojem se borio na strani republikanaca, ali je kasnije pisao lično obojenu poeziju, zasnovanu na untrašnjem doživljaju svijeta. Kao pripadnik grupe ljevičarskih pjesnika antifašista, tridesetih godina 20. vijeka u pjesmama je slikao užase rata i razaranja, ali bez naglašene političke obojenosti. Potom se odrekao komunizma i vratio idejama liberalizma, a lirika mu je postala nježnija i romantičnija. Djela: zbirke pjesama "Nepokretno središte", "Ruševine i vizije", "Rub bića", "Plemeniti dani", roman "Zaostali sin", zbirka priča "Zapaljeni kaktus", eseji "Razorni element", "Stvaralački element", "Borba modernih", "Tridesete i poslije", autobiografski spis "Svijet u svijetu".

1911. - Rođen Otakar Vavra, češki filmski režiser i pedagog, osnivač Filmske akademije u Pragu.

1913. - Rođen američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsent Mineli, koji je 1958. dobio nagradu "Oskar" za film "Žiži". Ostali filmovi: "Madam Bovari", "Amerikanac u Parizu", "Žeđ za životom", "Čaj i simpatija", "Kismet", "Kuća na brdu", "Zvona zvone", "Grad iluzija", "Neki su dotrčali", "Diži zavjesu".

1916. - U Prvom svjetskom ratu završeno prebacivanje na Krf glavnine od oko 140.000 srpskih vojnika. Početkom januara prve srpske jedinice su dospjele do Skadra, gdje je trebalo da ih prihvate saveznički brodovi, koji se nisu pojavili, pa su zbog mrcvarenja duž močvarnog albanskog primorja, tokom dodatne golgote od 160 kilometara od Skadra do Valone, vojnici masovno umirali od gladi i iscrpljenosti. Od 23. januara do 23. marta 1916. u Krfskom zalivu je sahranjeno 4.847 srpskih vojnika i oficira.

1916. - Umro američki pisac Henri DŽejms, tanan i prodoran psiholog, koji je u realističnom maniru precizno analizirao običaje, postupke i navike američkog i evropskog društva, uvijek u potrazi za moralnim vrijednostima. Brižljivo je gradio kompoziciju djela, težeći umjetničkom savršenstvu, pri čemu se držao principa jedinstva i ekonomije sredstava, ali mu je stilski izraz povremeno oskudijevao u jasnoći. Pred kraj života, 1915. godine, postao je britanski državljanin. Djela: romani "Roderik Hadson", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Portret jedne ledi", "Tragična muza", "Bostonci", "Golubija krila", "Ambasadori", "Zlatna zdjela".

1921. - Počela Kronštatska pobuna mornara ruske Baltičke flote i radnika u pomorskoj bazi u Kronštatu na ostrvu Kotlin u Finskom zalivu protiv boljševičke vlasti. Kronštatski mornari i radnici u bazi zapadno od Petrograda - koji su snažno podržali boljševike 1917. i bili jedan od oslonaca Oktobarske revolucije - tražili su ekonomske reforme i okončanje boljševičke političke dominacije, ali su boljševici 20 dana kasnije vojskom krvavo ugušili pobunu.

1922. - Velika Britanija formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.

1933. - Dan nakon što su nacisti zapalili u Berlinu zgradu Rajhstaga /parlament/, optuživši za to komuniste, vođa nacista Adolf Hitler ubijedio ostarjelog predsjednika Njemačke Paula fon Hindenburga da potpiše dekrete o suspendovanju ličnih sloboda, slobode govora, slobode štampe i prava na okupljanje.

1943. - Devet norveških komandosa u Drugom svjetskom ratu izvelo sabotažu u njemačkim postrojenjima za proizvodnju teške vode u blizini Rjukana u okupiranoj Norveškoj.

1948. - Posljednje britanske vojne jedinice napustile Indiju.

1953. - U Ankari Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji.

1974. - SAD i Egipat, poslije sedam godina prekida, obnovili diplomatske odnose.

1975. - U najvećoj podzemnoj željezničkoj nesreći u Velikoj Britaniji poginula 42 putnika kada je voz u punoj brzini udario u odbojnike u stanici "Murgejt" londonskog metroa.

1986. - Švedski državnik Ulof Palme ubijen u Stokholmu na povratku iz pozorišta, a terorista, uprkos obimnoj policijskoj istrazi, nije otkriven. Palme je u politiku ušao kao studentski vođa, a 1969. je, u 42. godini, postao šef Socijaldemokratske stranke i premijer. Bio je među rijetkim zapadnim državnicima koji su digli glas protiv eksploatacije nerazvijenih zemalja, a ljutnju SAD je izazvao odlučnim protivljenjem američkoj vojnoj interenciji u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale rukovodio je mirovnim misijama UN /za miroljubivo rješenje sukoba Irana i Iraka/ i SI /Radna grupa o Južnoj Africi/.

1992. - Usvojen prvi ustav Republike Srpske pod nazivom Ustav Srpske Republike BiH.

1992. - Savjet bezbjednosti UN odobrio upućivanje 22.000 "plavih šljemova" u Kambodžu.

1995. - Raul Salinas, brat bivšeg predsjednika Meksika Karlosa Salinasa de Gortarija, uhapšen pod optužbom da je umiješan u ubistvo predsjedničkog kandidata vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Luisa Donalda Kolosija na predizbornom mitingu u Tihuani u martu 1994.

1996. - Britanska princeza Dajana pristala na razvod od princa Čarlsa, rekavši da je to najtužniji dan njenog života.

1997. - U Iranu zemljotres razorio više od 20 sela, usmrtivši skoro hiljadu ljudi.

2011. - Umrla Ani Žirardo, francuska pozorišna i filmska glumica. Poslije nekoliko nezapaženih uloga, postala je poznata 1960. godine igrajući u filmu Lukina Viskontija "Roko i njegova braća" ulogu prostitutke Nađe. Nakon toga, nastupala je i u filmovima Marka Fererija, Rože Vadima, Marija Moničelija, Marsela Karnea, Aleksandra Saše Petrovića i Kloda Leluša.

2011. - Umrla DŽejn Rasel, američka filmska glumica. Glumila je u filmovima "Mlada udovica", "Dupli dinamit", "Muškarci više vole plavuše", "DŽoni Reno".

**Učlanjen** : 18.12.2021

02.03.

1459. Rođen holandski svećenik Adriaan Floriszoon, papa Adrian VI od januara 1522, jedini Holanđanin poglavar Rimokatoličke crkve u njenoj historiji. Umro je u septembru 1523, ne uspjevši da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.

1824. Rođen češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedrich Smetana. Utemeljitelj je češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opere.

1836. Republika Teksas proglašava neovisnost od Meksika.

1917. Tokom Februarske revolucije u Rusiji, car Nikolaj II abdicirao je i formirana je privremena vlada Georgija Lvova. Car je potom zajedno s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a nakon što mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija, carska porodica je premještena u Jekaterinburg, gdje je 1918. pogubljena.

1919. U Moskvi održan osnivački kongres Komunističke internacionale (Kominterna) kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna je odigrala značajnu ulogu u odbrani SSSR-a, prve socijalističke zemlje, a mnogim partijama i pokretima pružila je ideološku, političku i materijalnu pomoć, da bi se u Staljinovo vrijeme pretvorila u centralističku organizaciju čije su članice bile obavezne da slijede Staljinovu liniju.

1927. U Banjoj Luci rođen Adem Čejvan, bosanskohercegovački glumac. Ostvario je velik broj kazališnih i filmskih uloga: Lisice, Krste Papića, Seljačka buna, Vatroslava Mimice, Ovčar, Bakira Tanovića, Polenov prah, Nikole Stojanovića... Umro je 5. novembra 1989. u Ljubljani.

1931. U Privolnoyu rođen ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, posljednji predsjednik SSSR-a, koji je poslije preuzimanja vlasti 1985. otpočeo proces liberalnih reformi poznatih kao glasnost i perestrojka.

1943. Počela je bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svjetskom ratu u kojoj su saveznički avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, spriječivši ih da dopreme pojačanja na Novu Gvineju. Tokom bitke poginulo je oko 4.000 Japanaca.

1949. Američki kapetan James Gallagher spustio se u bazu Fort Wort u Teksasu, okončavši prvi let oko Zemlje bez spuštanja. On je za 94 sata i jedan minut avionom B-50 preletio 37.742 kilometra.

1956. Francuska priznala nezavisnost Maroka.

1994. U Washingtonu predsjednik Vlade BiH Haris Silajdžić, predstavnik bosanskih Hrvata Krešimir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Granić potpisali preliminarni sporazum o formiranju Federacije BiH.

1998. Film “Titanik” prvi u svijetu ostvario prihod od milijardu dolara.

2000. Britanske vlasti dozvolile bivšem čileanskom diktatoru Augustou Pinochetu da napusti London i ode u Čile, odbivši zahtjev Španije za njegovu ekstradiciju.

2002. Devet izraelskih civila ubijeno u Jerusalemu u samoubilačkom bombaškom napadu arapskih ekstremista

2003. Francuski predsjednik Jacques Chirac doputovao u zvaničnu posjetu Alžiru. To je prva posjeta na najvišem nivou od kada je Alžir stekao nezavisnost od Francuske 1962. poslije osmogodišnjeg rata.

2004. U dva samoubilačka napada u Iraku na šiitske hramove tokom službe poginule su najmanje 143 osobe.

2008. Za predsjednika Rusije izabran Dmitrij Medvedev, kandidat Jedinstvene Rusije, čiji je lider bivši predsjednik Rusije u dva mandata Vladimir Putin.

2014. Naoružani vojnici bez oznaka na Krimu zauzeli vojne baze u Kerču, Simferopolju, Evpatoriji te još nekoliko baza od ukrajinske vojske. Kijev je optužio Moskvu da je izvršila oružanu agresiju na Krim s ciljem prisajedinjenja ovog poluotoka Rusiji. Većinu stanovnika Autonomne Republike Krim čine Rusi, a brojna manjina su Ukrajinci i Krimski Tatari.

2018. U napadima na Ambasadu Francuske i Generalštab vojske Burkine Faso u glavnom gradu Uagadugu poginulo je 30 ljudi, a ranjeno 85. U sukobu je ubijeno i šest napadača.

**Učlanjen** : 18.12.2021

03.03.

1652. - Rođen engleski pisac Tomas Otvej, čije se stihovane tragedije odlikuju poetskim darom i snažnom tragikom, prožetom sentimentalnošću u slikanju ljudskih emocija. Djela: "Spasena Venecija", "Siroče", "Don Karlos".

1703. - Umro engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i gravitaciju nebeskih tijela i autor je zakona o istezanju elastičnih tijela /Hukov zakon/.

1792. - Umro škotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakterističnim vazdušastim i prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.

1847. - Rođen američki filolog škotskog porijekla Aleksander Grejem Bel, pronalazač telefona. Poslije studija medicine u Edinburgu i Londonu preselio je u SAD i posvetio se liječenju gluvih. Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, što mu je donijelo slavu, ali i brige. Patent nije bio zaštićen, pa su ga mnogi pokrali i tek je 1886. Vrhovni sud SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta. Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom poslu - liječenju gluvih.

1861. - Manifestom cara Aleksandra Drugog Nikolajeviča Romanova ukinuto kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno je lične zavisnosti od gospodara i dobilo pravo da trguje, bavi se zanatima i svim poslovima u privredi.

1878. - U San Stefanu sklopljen ugovor, diktatom carske Rusije Osmanlijskom carstvu stvorena Velika Bugarska. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i data Bugarskoj područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor je izazvao oštra reagovanja u Velikoj Britaniji, Austro-Ugarskoj, NJemačkoj, Francuskoj i Italiji, a i u Rusiji je bilo negodovanja. Na najveći otpor je naišao u Srbiji, Crnoj Gori i Grčkoji i izmijenjen je Berlinskim mirovnim ugovorom u julu 1878. Berlinski kongres je odlučio da Bugarsku svede u nacionalne okvire, Srbiji su vraćene oduzete teritorije, a Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori je priznata nezavisnost.

1886. - Poslije tromjesečnog rata Srbija i Bugarska zaključile Bukureštanski mir. Neposredan povod rata bilo je pripajanje Bugarskoj Istočne Rumelije, tek oslobođene od turske vlasti. Slabije opremljena srpska vojska je odbijena i poslije poraza na Slivnici Bugari su zauzeli Pirot. Rat nije donio teritorijalne promjene, ali je znatno oslabio poziciju kralja Milana Obrenovića. Najprije je prisiljen da prihvati liberalno-demokratski ustav, a 1889. da abdicira u korist sina Aleksandra.

1918. - U Brest-Litovsku u Prvom svjetskom ratu potpisan mirovni ugovor Centralnih sila i Sovjetske Rusije. Rusija je morala da prihvati teške teritorijalne ustupke i plati ratnu odštetu NJemačkoj od šest miliona zlatnih maraka, ali su krajem 1918. poništene klauzule tog silom nametnutog mira.

1924. - Nastavljajući reforme u Turskoj, Kemal Ataturk zabranio kalifat i protjerao iz zemlje kalifa i njegovu porodicu.

1931. - Pjesma "Zastava posuta zvijezdama" proglašena himnom SAD.

1944. - Američki ratni avioni prvi put u Drugom svjetskom ratu pojavili se iznad Berlina.

1974. - U do tada najvećoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva poginulo svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.

1980. - Vođa partije DŽAPU Robert Mugabe ubjedljivo dobio prve slobodne izbore u Rodeziji, kasnije nazvanoj Zimbabve, i ubrzo formirao prvu većinsku crnačku vladu.

1980. - Francuski predsjednik Valeri Žiskar d`Esten u razgovoru s državnicima arapskih zemalja Persijskog zaliva prvi put u zvaničnoj formi priznao palestinskom narodu pravo na samoopredjeljenje.

1987. - Umro američki pozorišni i filmski glumac Deni Kej, sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u, agenciji UN za pomoć djeci. Filmovi: "Čudo od čovjeka", "Momak iz Bruklina", "Pjesma se rodila", "Tajni život Voltera Mitija", "Revizor", "Ludi podvig".

1988. - Umro meksički violinista, porijeklom poljski Jevrejin, Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine svih vremena, koji je temeljito produbio klasičan i savremeni repertoar izvanrednom tehnikom i stilskom kulturom. Emigrirao je kad je nacistička NJemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbjegličke vlade i prevodilac premijera, generala Vladislava Sikorskog. Profesor Muzičkog fakulteta u Meksiku je postao 1945. a od 1953. je kao ambasador dobre volje meksičke vlade priređivao koncerte koji su oduševljavali publiku širom svijeta.

1991. - Umro engleski atomski fizičar i matematičar Vilijam DŽordž Peni, otac britanske atomske bombe. Pod njegovom kontrolom je izvedena prva proba britanskog atomskog oružja 1952. na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji.

1991. - Letonija i Estonija postale nezavisne države.

1993. - Umro američki virusolog, porijeklom poljski Jevrejin, Albert Brus Sejbin, pronalazač vakcine protiv poliomielitisa /zarazna dječija paraliza/. Tzv. Sejbinova vakcina, spravljena od oslabjelih virusa, prvi put je masovno primijenjena u SSSR-u. Bio je profesor Medicinskog koledža Univerziteta u Sinsinatiju /SAD/, potom predsjednik Vajdžmanovog instituta u Izraelu.

1996. - Arapski islamski terorista-samoubica u autobusu u centru glavnog grada Izraela Jerusalimu usmrtio 18 i ranio deset ljudi.

1996. - U Španiji konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara dobila parlamentarne izbore, okončavši 13-godišnju vladavinu socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.

1997. - Putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini sletio sa šina. Tom prilikom poginulo najmanje 125 ljudi.

2002. Građani Švajcarske izjasnili se na reFerendumu o ulasku Švajcarske u Ujedinjene nacije.

2004. - Muzej "Holokaust" iz Vašingtona dostavio Ministarstvu prosvjete Republike Srpske mikrofilmovanu jasenovačku građu, koju je Vlada Srpske 2000. godine predala tom muzeju.

**Učlanjen** : 18.12.2021

04.03.

1193. - Umro arapski državnik i vojskovođa Jusuf Saladin (Salah-al-Din), sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio veliki dio Sirije i Palestinu sa Jerusalimom. Tako je poslije 88 godina okončao franačku okupaciju Jerusalima, što je izazvalo Treći krstaški rat. Važio je za mudrog i vjerski tolerantnog vladara.

1461. - U engleskom "ratu ruža" Edvard od Jorka preuzeo tron kao kralj Edvard Četvrti.

1678. - Rođen italijanski kompozitor i violinski virtuoz Antonio Vivaldi, sveštenik koga su zbog boje kose nazivali "crveni pop", čije je barokno muziciranje oduševljavalo savremenike izvanrednom tehnikom i improvizacijom. Značajan je kao autor solističkih koncerata za pojedine instrumente i končerta grosa, posebno kao kompozitor "Četiri doba". Napisao je niz koncerata za violinu, flautu, fagot.

1789. - U Njujorku zasnovan prvi Kongres SAD.

1801. - Tomas Džeferson postao prvi predsjednik SAD, inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.

1832. - Umro francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Uspio je da 1822. dešifruje hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid.

1849. - Austrijski car Franc Jozef Prvi - nosilac ideje o pangermanskoj ulozi Austrije, nacionalnog ugnjetavanja i žestoki neprijatelj Slovena - izazvao državni udar poslije krvavog gušenja mađarske revolucije.

1852. - Umro ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze. Romantično-folklornim pripovijetkama osvojio je čitaoce i književnu kritiku, poslije čega je pisao oporije ali životnije. Romanom "Taras Buljba" je, ponesen etičkim vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih osvajača, iskazao divljenje za njihovu neuporedivu hrabrost, odanost Rusiji i pravoslavlju i žeđ za slobodom. U zbirkama pripovijedaka "Večeri na salašu kraj Dikanjke", "Mirgorod", "Petrogradske priče", "Arabeske", poemi "Mrtve duše", komedijama "Revizor" i "Ženidba" oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima. NJegovi junaci su postali obrazac ljenosti, gluposti, sebičnosti i korupcije. Prestravljen užasima kojima je vjerno slikao Rusiju, napisao je knjigu "Izabrana mjesta iz prepiske sa prijateljima", bez uspjeha pokušavajući da na mračnu sliku baci svijetle tonove i stvori pozitivne junake. Pred smrt je uništio rukopis drugog toma "Mrtvih duša". Na osnovu Gogoljevog djela, Visarion Bjelinski je formulisao principe naturalne škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao osnivačem "satiričnog ili, tačnije rečeno, kritičkog pravca ruskog realizma".

1857. - Mirom u Parizu završen britansko-persijski rat i šah Persije morao da prizna nezavisnost Avganistana, što je London iskoristio da se s manje teškoća usmjeri na pokoravanje te zemlje.

1913. - Rođen američki filmski glumac DŽulijus Garfinkl, poznat kao Džon Garfild, koji je najčešće igrao uloge društvenih autsajdera i buntovnika. Bio je veliki prijatelj Jugoslavije, mnogo je učinio da se u SAD u Drugom svjetskom ratu probije istina o narodnoooslobodilačkoj borbi, a pred kraj rata se na njenom tlu borio protiv njemačkih nacista. Filmovi: "Četiri žene", "Huarez", "Načinili su me zločincem", "Morski vuk", "Oni žive opasno", "Poštar uvijek zvoni dva puta", "Humoreska", "Tijelo i duša", "Snaga zla", "DŽentlmenski sporazum", "Veliki nož", "Imati i nemati".

1933. - Frenklin Ruzvelt položio zakletvu kao 32. predsjednik SAD i pod pritiskom ekonomske krize objavio "Nju dil", čija je suština bilo intervenisanje kapitalističke države u rastrojeni privredni sistem zemlje.

1941. - Jugoslovenski knez-namjesnik Pavle Karađorđević se u Drugom svjetskom ratu u Berhtesgadenu tajno sastao sa vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, koji je zatražio da Beograd pristupi Trojnom paktu, a NJemačka i Italija bi navodno garantovale integritet i nezavisnost Jugoslavije.

1941. - Britanska mornarica u Drugom svjetskom ratu napala njemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 njemačkih brodova.

1945. - Progoneći njemačke trupe, sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu izbila na Baltičko more.

1952. - Kina optužila SAD da su u Koreji počele biološki rat.

1965. - Sirija nacionalizovala devet naftnih kompanija, uključujući dvije američkih naftnih koncerna.

1967. - Umro srpski pisac Vladan Desnica, izuzetan stilista, suptilan psihološki analitičar. Ispisao je sugestivne stranice o naravima ljudi zavičajne Dalmacije. Pravo i filozofiju studirao je u Zagrebu i Parizu i do Drugog svjetskog rata bio je advokat. Direktni je potomak legendarnog srpskog uskoka Stojana Jankovića. Djela: romani "Zimsko ljetovanje", "Proljeća Ivana Galeba", zbirke novela "Olupine na suncu", "Proljeće u Badrovcu", "Tu odmah pokraj nas", zbirka stihova "Slijepac na žalu".

1970. - Havariju francuske podmornice "Euridika" u Sredozemnom moru u blizini Tulona nije preživio niko od 57 ljudi, koliko se nalazilo u njoj.

1977. - U snažnom zemljotresu u Rumuniji, koji je najteže pogodio glavni grad Bukurešt, poginulo više od 1.570 ljudi.

1996. - Islamski terorista-samoubica u Tel Avivu ubio 13 ljudi i ranio više od 130, uključujući i djecu.

**Učlanjen** : 18.12.2021

05.03

1133. - Rođen engleski kralj Henri Drugi Plantagenet, osnivač dinastije Plantageneta, koji je tokom vladavine od 1154. do smrti 1189. ograničio sudsku vlast Crkve i reformom sudstva znatno ojačao kraljevsku vlast. Prije stupanja na engleski prijesto, 1150. godine postao je vojvoda od Normandije, 1151. grof od Anžuja, a 1152. vojvoda od Akvitanije. Započeo je osvajanje Irske i proširio vlast Engleske na zapadne dijelove Francuske, ali je njegovu vladavinu karakterisao i niz sukoba koji su mu poljuljali autoritet. Naredio je 1170. pogubljenje kenterberijskog nadbiskupa Tomasa Beketa, svojevremeno bliskog prijatelja, zbog toga što je odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" o odnosima crkve i države, protiveći se ograničavanju crkvene vlasti. Oštro se sukobljavao i sa suprugom Elinor od Akvitanije koju je 1174. bacio u tamnicu, i sinovima, budućim kraljevima Ričardom Prvim "Lavlje Srce" i "Džonom Bez Zemlje" , optužujući ih za zavjeru protiv njega.

1534. - Umro italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. NJegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama "Mistično vjenčanje Svete Katarine", "Jupiter i Antiopa", "Leda", "Bogorodica sa Svetim Đorđem".

1696. - Rođen italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, posljednji veliki venecijanski majstor, jedan od najvećih dekorativnih umjetnika 18. vijeka. NJegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene su u maniru rokokoa, u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.

1770. - Britanske trupe u Bostonu ubile pet demonstranata i taj događaj, poznat kao "bostonski masakr", ubrzao je američki rat za nezavisnost.

1827. - Umro francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas, koji je dokazao nepromjenljivost srednjih udaljenosti planeta od Sunca, izučavao porijeklo velikih nejednakosti Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje, eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Takođe je dokazao da je Sunčev sistem nastao od rotirajuće usijane gasovite mase, od koje su se odvojili dijelovi, formirajući planete. Značajni su i radovi u matematičkoj teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji grešaka, aglebri, analizi. Razvio je teoriju vjerovatnoće. Bavio se i politikom i kratko je bio ministar unutrašnjih poslova, zatim senator. Djela: "Nebeska mehanika", "Prikaz sistema svijeta", "Analitička teorija vjerovatnoće", "Pregled istorije astronomije".

1827. - Umro italijanski fizičar Alesandro Volta, koji je, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata. Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime - volt, voltamper, Voltin luk.

1832. - Objavljena prva knjiga u prvoj štampariji obnovljene Srbije - "Sabor istine i nauke" Jovana Stejića. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831.

1856. - Londonsko pozorište "Kovent garden" uništeno u požaru.

1916. - Poginulo je 455 putnika i članova posade od 588, koliko ih je bilo u španskom putničkom brodu "Princ od Asturije" u trenutku kad je udario u stijenu u blizini brazilske obale i potonuo poslije samo nekoliko minuta.

1933. - Nacionalsocijalistička radnička partija NJemačke Adolfa Hitlera osvojila većinu u Rajhstagu.

1945. - Američke trupe u Drugom svjetskom ratu ušle u Keln.

1946. - U govoru u Fultonu u američkoj državi Misuri britanski premijer Vinston Čerčil rekao: "Od Šćećina na Baltiku do Trsta na Jadranu gvozdena zavjesa je spuštena preko kontinenta", lansiravši najpoznatiji izraz u epohi hladnog rata, započetoj po okončanju Drugog svjetskog rata.

1953. - Umro je sovjetski diktator gruzijskog porijekla Josif Visarionovič Džugašvili Staljin (na fotografiji), koji je metodama političke strahovlade i neograničenom ličnom vlašću upravljao SSSR-om 29 godina. Kao učenik bogoslovije pristupio je socijaldemokratskim kružocima, potom boljševicima. Prije Oktobarske revolucije 1917. organizovao je akcije terorista koji su, prema nalogu vođe boljševika Vladimira Lenjina, izvodili razbojničke napade na banke i konvoje radi pljačke novca. U partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet je ušao u oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije. Poslije smrti Lenjina u januaru 1924. vješto je koristio borbe u partijskom vrhu i jednog po jednog fizički je - uglavnom poslije montiranih političkih procesa - eliminisao, sve koji bi mogli da mu ugroze vlast. Vremenom je to postao razrađen sistem terora s ogromnom mrežom zatvora i koncentracionih logora u koje su slati milioni ljudi. Izgradio je kult svoje ličnosti u SSSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo sve komunističke partije u svijetu. Čistke je započeo 1934. i likvidao je praktično sve stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući jugoslovensko. U otadžbinskom ratu protiv nacističke NJemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, na Jalti i u Potsdamu, prihvatio je podjelu interesnih sfera poslije Drugog svjetskog rata u Evropi i Aziji. Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija, pomoću kojeg je nastojao da obezbijedi uticaj u komunističkom svijetu poslije raspuštanja Kominterne i 1948. je pokušao da se obračuna s jugoslovenskim rukovodstvom. Doprinio je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vrijeme hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSSR stečen odlučujućom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svjetskom ratu.

1953. - Umro ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Od 1918. živio je u zapadnoj Evropi i SAD, a 1932. se vratio u otadžbinu. U njegovoj originalnoj muzici majstorske kompozicione tehnike, prožetoj ruskom nacionalnom muzikom, osjeća se snažan temperament, humor i groteska, a u stvaralačkom opredjeljenju klasična, novoromantičarska, motorična, lirska i groteskna komponenta. Stvorio je remek-djela koja su sinteza dubokih doživljaja i najuzvišenije ljepote. Djela: opere "Zaljubljen u tri narandže", "Rat i mir", "Plameni anđeo", simfonijska bajka "Peća i vuk", baleti "Romeo i Julija", "Pepeljuga", "Priča o kamenom cvijetu", kantata "Aleksandar Nevski", simfonije "Klasična simfonija", "Peta simfonija", muzika za filmove "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni".

1960. - Predsjednik Ahmed Sukarno raspustio parlament Indonezije.

1964. - Umro prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki, koji je 1905. počeo filmskom kamerom da belježi događaje. Poseban dokumentarni značaj ima reportaža o boravku posljednjeg turskog sultana Abdula Hamida Drugog 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata.

1966. - Britanski putnički avion udario u japansku planinu Fuđi i poginulo svih 124 putnika i članova posade.

1970. - Stupio na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja koji je potpisalo 45 zemalja.

1984. - Umro italijanski pjevač Tito Gobi, operski bariton svjetskog ugleda. U operama je studiozno i prefinjeno kreirao vodeće role baritonskog faha, uključujući čuvenu ulogu u "Toski" Đakoma Pučinija, u kojoj mu je partner bila Marija Kalas.

1984. - Umro američki filmski glumac Vilijam Pauel, koji je upečatljivom elegancijom i karakterističnim podsmješljivim izrazom čuđenja za gluposti ovog svijeta uspješno igrao u komedijama, trilerima i melodramama. Filmovi: "Ometanje", "Kanarski slučaj", "Ulica šanse", "Čovek svijeta", "Jedini izlaz", "Mršavko", "Veliki Zigfild", "Moj čovjek Godfri", "Život sa ocem".

1993. - Minut poslije polijetanja sa skopskog aerodroma srušio se makedonski putnički avion "Foker 100" - poginulo je 77 od 97 putnika i članova posade.

1996. - Predsjednik SAD Bil Klinton poslao u Izrael vrhunsku opremu za otkrivanje podmetnutih bombi i grupu tehničkih eksperata kao pomoć u borbi protiv arapskih islamskih terorista.

1998. - U terorističkom napadu tamilskih pobunjenika, koji su u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu aktivirali minibus pun eksploziva, poginulo 37 i ranjeno oko 250 ljudi.

1999. - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Karlos Vestendorp smijenio predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena s obrazloženjem da ugrožava krhki mirovni proces.

1999. - Arbitraža uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom odlučila da grad Brčko, dotad u sastavu Republike Srpske, dobije status distrikta pod međunarodnim nadzorom.

2000. - Prva 82 pripadnika Evrokorpusa otputovala u Skoplje, u sklopu priprema za preuzimanje komande nad mirovnim snagama na Kosmetu.

2000. - Snage SFOR-a uhapsile su u Prijedoru Dragoljuba Prcića (63), bivšeg zamjenika komandata logora Omarska. Sa Prcićem je greškom uhapšen i Rade Mikanović, koga su pripadnici SFOR-a kasnije pustili.

2006. - Haški osuđenik Milan Babić, bivši premijer SAO Krajine, objesio se u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala u Ševeningenu.

2013. - Umro predsjednik Venecuele Ugo Čavez (Ugo Rafael Čavez Frijas). Kao vođa bolivijske revolucije, Čavez je promovisao svoje viđenje demokratskog socijalizma, latinoameričkih integracija, i antiimperijalizma. Bio je i vatreni kritičar neoliberalne globalizacije i spoljašnje politike SAD.

**Učlanjen** : 18.12.2021

06.03.

1475. - Rođen italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse. U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tijela, njegovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intenzivnost misli i osjećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu oslikao je prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni "Strašni sud", veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampodiljo, dovršio najljepšu renesansnu palatu Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Pisao je stihove misaonog sadržaja i strasnog izraza /"Soneti", "Madrigali"/. Skulpture: "David", "Mojsije", "Robovi", "Jutro", "Veče", "Dan", "Noć", "Pijeta".

1480. - U Toledu potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalijsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

1619. - Rođen francuski pisac Savinijen Sirano de Beržerak, čija su djela kombinacija političke satire i naučne fantazije. Teško je ranjen 1640, zbog čega je napustio vojsku u kojoj se istakao kao izuzetan mačevalac. Napisao je po jednu komediju i tragediju. Pisao je pjesme, ali je najpoznatiji po djelu "Drugi svijet" u kojem je opisao putovanje na Mjesec i Sunce. Edmon Rostan je u herojskoj komediji "Sirano de Beržerak" stvorio od njega simbol izuzetne duševnosti i uma u sudaru s društvenim stegama i sopstvenom fizičkom ružnoćom.

1836. - Trupe pod komandom predsjednika Meksika generala Antonija Lopesa de Santa Ane zauzele tvrđavu Alamo u Teksasu i pobile sve branioce, uključujući Dejvija Kroketa.

1882. - Knez Milan Četvrti Obrenović proglasio se kraljem Srbije. Sedam godina kasnije istog datuma je abdicirao u korist sina Aleksandra.

1900. - Umro njemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler, koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Taj motor je omogućavao brzinu vozila od 18 kilometara na čas. Osnovao je kompaniju "Dajmler Motoren-Gezelšaft" 1890, koja se 26 godina poslije njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca u kompaniju "Dajmler-Benc", proizvođača prestižnih automobila "mercedes".

1926. - Rođen poljski filmski režiser Andžej Vajda, čiji je izrazito ekspresionistički postupak utemeljio subjektivni realizam i bio glavna vrijednost "crne serije" poljskog filma pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Generacija", "Kanal", "Pepeo i dijamant", "Lotna", "Samson", "Prah", "Svadba", "Obećana zemlja", "Čovjek od mramora", "Gospođice iz Vilka", "Dirigent", "Čovjek od gvožđa", "Danton", "Jedna njemačka ljubav".

1930. - Umro njemački admiral Alfred fon Tirpic, koji je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. doprinio izgradnji moćne ratne flote NJemačke. Ratnu mornaricu je gradio radi obračuna s Velikom Britanijom, uz snažnu podršku cara Vilhelma Drugog, i u Prvom svjetskom ratu je izazvao neograničeni podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova. Napisao je memoare "Sjećanja".

1941. - Krunski savjet u Drugom svjetskom ratu odlučio da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj NJemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.

1944. - Poletjevši s vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera u Drugom svjetskom ratu započelo danonoćno bombardovanje Berlina.

1945. - Umrla Milena Pavlović-Barili, umjetnik rafinirane kulture, koja je slikala u nadrealističkom maniru, s posebnim osjećanjem za prostor i poetičnu atmosferu. Pod uticajem renesansnih majstora insistirala je na preciznosti, jasno artikulisanom crtežu, naglašenoj linearnosti. Život je provela između dva svijeta - majke Danice i oca Bruna Barilija, italijanskog kompozitora i muzičkog kritičara, odnosno između patrijarhalne Srbije i velikih kulturnih centara Evrope. Završila je Umjetničku školu u Beogradu, studirala u Minhenu, živjela u Rimu i Parizu. U SAD je otišla 1939, gdje je bila ilustrator modnog časopisa "Vog" i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Od posljedica pada s konja umrla je u NJujorku u 36. godini života.

1949. - Radio Beograd prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je po kontinuitetu svjetski rekorder.

1950. - Umro francuski državnik Alber Lebren, predsjednik Francuske od 1932. do 1940. Kao posljednji predsjednik Treće republike, poslije nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, natjeran je da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anrija Filipa Petena.

1953. - Georgij Maljenkov poslije smrti boljševičkog diktatora Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.

1957. - Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland su ujedinjene u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.

1965. - Ministarstvo odbrane SAD saopštilo da će u Južni Vijetnam prebaciti 3.500 marinaca, čime je otpočelo otvoreno američko vojno angažovanje u toj zemlji.

1967. - Umro mađarski kompozitor Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata "Psalmus hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo "Igre iz Galante".

1970. - Iz Komunističke partije Čehoslovačke isključen njen bivši lider Aleksander Dubček.

1973. - Umrla američka spisateljica Perl Bak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1938, koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Takođe je pisala knjige za decu i eseje. Kao ćerka misionara dugo je živjela u Kini. Poslije Drugog svjetskog rata osnovala je fondaciju "Perl Bak" za pomoć djeci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. zavještala najveći prihoda od knjiga - više od sedam miliona dolara. Djela: romani "Dobra zemlja", "Sinovi", "Zmajevo sjeme", "Rastureni dom", "Majka", "Izgnanstvo", "To ponosno srce", "Obećanje", "Paviljon žena", "Božur", "Skriveni cvijet".

1980. - Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala prva žena član Francuske akademije.

1988. - Britanski komandosi, pripadnici elitne jedinice SAS, u Gibraltaru ubili trojicu terorista Irske republikanske armije.

1993. - U Cerskoj i Konjević Polju nije bilo nikakvog masakra, izjavio je poslije posjete tim istočnobosanskim selima komandant mirovnih snaga UN u bivšoj BiH francuski general Filip Morion, dematujući propagandnu izmišljotinu vlade u Sarajevu pod kontrolom Alije Izetbegovića, koju su zapadni mediji bili prihvatili kao notornu činjenicu.

1994. - Umrla grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedeljom", "Fedra", "Pobjednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

1999. - Na sjeveru Kambodže uz granicu sa Tajlandom uhapšen Ta Mok, posljednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta "Crvenih Kmera", koji su tokom četvorogodišnje strahovlade Kambodžom u drugoj polovini sedamdesetih godina 20. vijeka pobili između milion i dva miliona ljudi.

2007. - U samoubilačkim bombaškim napadima na šiitske hodočasnike u iračkom gradu Hili poginulo 115, a ranjeno najmanje 200 ljudi.

2012. - Umro je Robert B. Šerman, pisac Diznijevih filmskih klasika. Zajedno sa bratom Ričardom komponovao je pjesme za brojne Diznijeve filmove, među kojima su "Knjiga o džungli", "Meri Popins", za koju su osvojjili dvije nagrade Oskar i jednu Gremi...

2016. - Umrla Nensi Regan /En Frensis Robins/, američka filmska glumica, supruga predsjednika SAD Ronalda Regana.

2017. - Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je modifikovanu verziju dekreta o privremenoj zabrani putovanja za šest većinski muslimanskih zemalja, čiju je prvobitnu verziju zabranio federalni sud. Građanima Irana, Libije, Somalije, Sudana, Sirije i Jemena je blokiran ulaz u SAD na 90 dana. Irak je uklonjen s liste nakon što je pristao da sarađuje sa američkom vladom i zabrani svojim građanima da apliciraju za vize.

2020. - U napadu u Kabulu ubijeno 27 ljudi, a ranjeno 55 osoba. Odgovornost preuzela teroristička organizacija "Islamska država".

**Učlanjen** : 18.12.2021

7.03.

1573. Potpisivanjem mira u Carigradu završen rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, u kojem su Turci (1571) preuzeli Kipar od Mletaka.

1814. Napoleonove trupe od 37.000 vojnika pobijedile 90.000 Prusa pod komandom feldmaršala Gebharda von Blüchera u bici kod Lignya u Francuskoj.

1876. Prvi razgovor telefonom obavili izumitelj telefona Alexander Graham Bell i njegov saradnik Thomas Watson.

1936. Ulaskom vojske u demilitarizovanu Rajnsku oblast, Njemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor zaključen poslije Prvog svjetskog rata.

1945. Poslije ostavke kraljevske vlade, Josip Broz Tito je formirao novu jugoslavensku vladu u koju su ušli i šef Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsjednik, i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.

1987. Bokser Mike Tyson osvojio titulu u teškoj kategoriji, pobijedivši Bonecrushera Smitha u meču koji je trajao 12 rundi.

1989. Iran prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Rushdieja “Satanski stihovi” u kojoj je islam, prema ocjeni iranskih vjerskih vođa, izvrgnut poruzi.

1994. Prilikom slijetanja na aerodrom u Kigaliju oboren avion kojim su se predsjednici Ruande i Burundija Juvénal Habyarimana i Cyprien Ntaryamira vraćali s mirovnih pregovora u Tanzaniji. Pogibija dvojice predsjednika prekinula je osmomjesečno primirje između plemena Hutu i Tutsi i izazvala novi talas nasilja.

1998. Italijanski vojni sud proglasio krivim bivšeg kapetana njemačkih snaga SS-a Ericha Priebkea za masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima u Drugom svjetskom ratu i osudio ga na doživotnu robiju.

[You must be registered and logged in to see this image.]

1999. U Londonu umro američki filmski režiser Stanley Kubrick, jedan od najznačajnijih režisera. Tokom 46 godina karijere snimio je 20-ak filmova, među kojima je najpoznatiji “2001: Odiseja u svemiru

2001. Visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch smijenio Antu Jelavića sa funkcije člana Predsjedništva BiH i zabranio mu kandidaturu na izborima, te obavljanje bilo koje druge javne funkcije.

2002. Na referendumu u Irskoj glasači se izjasnili protiv strogih zakona o zabrani abortusa.

2003. Umro Mehmed Alagić, general Armije RBiH. Tokom rata bio je komandant Trećeg i Sedmog korpusa ARBiH, a nakon rata obavljao je dužnost načelnika Općine Sanski Most. Alagić je rođen u Fajtovcima kod Sanskog Mosta. Prvog novembra 1993. imenovan je za komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH i na tom položaju je ostao do 26. februara 1994. godine, kada je preuzeo dužnost komandanta novoosnovanog Sedmog korpusa Armije RBiH. Poznat je po akcijama oslobađanja Vlašića, Kupresa i Donjeg Vakufa.

2005. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za granatiranje Sarajeva, Zagreba i masakr u Srebrenici. U septembru 2011. osuđen je na 27 godina zatvora. Haški tribunal oslobodio je 28. februara 2013. Perišića optužbi za ratne zločine i naložio da odmah bude pušten na slobodu.

2005. Izrael i Jordan dogovorili saradnju na izgradnji kanala između Crvenog i Mrtvog mora. U posljednjih 40 godina Mrtvo more se spustilo s 319 ispod razine na 412 metara.

2006. U New Yorku u 94. godini umro Gordon Parks, slavni fotograf, pijanista i književnik.

**Učlanjen** : 18.12.2021

08.03.

1500. Portugalski moreplovac Pedro Alvares Cabral otkrio je obale današnjeg Brazila i proglasio tu teritoriju portugalskom kolonijom.

1910. U Kopenhagenu je održana Druga konferencija žena socijalista, na inicijativu njemačke revolucionarke Clare Zetkin. Na ovoj konferenciji je ustanovljen praznik Dan žena u znak sjećanja na demonstracije američkih žena u Chicagu 8. marta 1909.

1917. Nemirima i štrajkovima u Petrogradu počela je Februarska revolucija u Rusiji.

1950. Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio je da je SSSR u septembru 1949. isprobao atomsku bombu.

1965. U Južni Vijetnam se iskrcalo 3.500 američkih marinaca, čime je počelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD-a u Vijetnamski rat. Početkom 1968. broj američkih trupa u Južnom Vijetnamu popeo se na 525.000.

1973. U eksploziji automobila bombe ispred sjedišta Scotland Yarda u Londonu ranjeno 238 osoba, a jedna je poginula.

1994. Više od sto intelektualaca iz cijelog svijeta potpisalo je apel svim evropskim vladama i UN-u, zahtijevajući da spriječe masakre u BiH i na teritoriji cijele bivše Jugoslavije i da SR Jugoslavija preda teško naoružanje UN-u. Ukoliko jugoslavenske vlasti to odbiju, zatraženo je da se njeno naoružanje uništi bombardovanjem iz vazduha, maksimalno štedeći ljudske živote.

1999. Vojska Šri Lanke je, u blickrig operaciji, zauzela više od 500 kvadratnih kilometara teritorije na sjeveru zemlje, koja je bila pod kontrolom separatističke gerilske grupe Tamilski tigrovi. U sukobima separatista i vladinih snaga od 1983. poginulo je oko 57.000 ljudi.

2001. U Londonu u 102. godini umrla Dame Ninette de Valois, balerina i osnivačica Britanskog kraljevskog baleta.

2004. Tribunal u Haagu otpečatio je optužnice protiv hrvatskih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka koje ih terete za zločine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom vojne akcije Oluja u augustu 1995, kao i izmijenjenu optužnicu protiv haškog optuženika generala Ante Gotovine. Tri dana kasnije Markač i Čermak dobrovoljno su se predali tom sudu. Gotovina je uhapšen 8. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima i izručen Haagu. Apelaciono vijeće Tribunala oslobodilo je 16. novembra 2012. generala Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za zločine počinjene nad srpskim stanovništvom iz Kninske krajine u ljeto 1995. Gotovina i Markač su prethodno prvostepeno bili osuđeni na 24 i 18 godina zatvora, dok je Čermak bio oslobođen svih tačaka optužbe.

2005. Kosovski premijer Ramush Haradinaj podnio je ostavku, a potom se predao Tribunalu u Haagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom oružanih sukoba 1998. i 1999. U aprilu 2008. oslobođen je krivice u nedostatku dokaza. Novu optužnicu protiv Haradinaja Haški tribunal podigao je 11. novembra 2010, a 29. novembra 2012. Tribunal je oslobodio komandanta OVK-a Ramusha Haradinaja za zločine nad civilima u logoru OVK-a u Jablanici 1998. Vijeće je zaključilo da nije kriv ni po jednoj tački optužnice. Haradinaja su francuske vlasti uhapsile 4. januara 2017. u Basel Mulhousu na istoku Francuske po srbijanskoj potjernici. Apelacioni sud u Colmaru odbio je zahtjev Srbije za izručenje bivšeg vođe OVK-a i 24. aprila 2017. oslobodio ga.

**Učlanjen** : 18.12.2021

09.03.

1074. - Papa Grgur Sedmi naredio da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu izbačeni iz Crkve.

1454. - Rođen italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena /Americus/ njemački kartograf Martin Valđemiler 1507. Novi svijet pogrešno nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio ekspediciju Portugalije. Vjerovao je da su Honduras i Brazil novi, neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras prije njega otkrio Kolumbo.

1661. - Umro francuski kardinal italijanskog porijekla Žil Mazaren, poslije smrti kardinala Armana Žana
Rišeljea 1642. premijer u vladama kraljeva Luja Trinaestog i Luja Četrnaestog. Kao jedan od najvještijih diplomata svog doba postavio je temelje na kojima je Luj Četrnaesti gradio hegemonističku politiku Francuske u Evropi. Okončao je 1648. Tridesetogodišnji rat, poslije kojeg je Vestfalskim mirom Francuska od NJemačkog carstva preuzela Alzas i neke lorenske gradove. Takođe je savladao bunu plemića Fronda od 1648. do 1652. i učvrstio kraljev apsolutizam poljuljan tokom pobune.

1749. - Rođen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprinio je pobjedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. NJegov cilj je bila liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Ubijen je 1791. pod optužbom da je paktirao s dvorom. Djela: "Esej o despotizmu", "O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".

1807. - Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto utvrđen i posjednut jakim janjičarskim snagama. Ustanici su tokom 1804, 1805. i 1806. bezuspješno pokušavali da zauzmu beogradsku tvrđavu i tek 8. januara 1807. beogradski vezir Sulejman-paša bio je prinuđen da preda Karađorđu Gornji grad, a dva mjeseca potom i Donji grad. Beograd je postao politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do propasti Prvog srpskog ustanka 1813.

1814. - Rođen ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova djela našla su se na udaru carske cenzure. Djela: zbirka pjesama i poema "Kobzar", poema "Hajdamaki", romani /na ruskom/ "Najamnica", "Knjeginja", "Muzikant", "Blizanci", "Umjetnik".

1817. - Srpski vojvoda i popečitelj finansija u Prvom srpskom ustanku knez Sima Marković pogubljen u beogradskoj tvrđavi prema naređenju Marašli Ali-paše. Od početka ustanka bio je blizak saradnik Karađorđev, s kojim je emigrirao poslije propasti ustanka. Vratio se u Srbiju zahvaljujući nagodbi Miloša Obrenovića i Ali-paše, ali je nastavio prepisku sa srpskim starješinama u Besarabiji, pozivajući ih da se vrate i nastave borbu protiv Turaka. S vojvodom Pavlom Cukićem i bivšim Karađorđevim kapetanom Dragićem Gorunovićem podigao je bunu koju su Miloš i Turci brzo ugušili, a Marković i Gorunović uhapšeni su i pogubljeni.

1831. - Kralj Luj Filip osnovao francusku Legiju stranaca, sa sjedištem u Alžiru.

1851. - Umro danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. NJegovo glavno djelo "Experimenta circa effectum conflistus electrici in acum magneticam" znatno je uticalo na francuskog fizičara i matematičara Andrea Maria Ampera. NJemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu nazvana je "ersted" /oznaka Oe/.

1885. - Rođena ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih predstavnika klasičnog baleta u prvoj polovini 20. vijeka. S Anom Pavlovnom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvijezdama Ruskog baleta Sergeja Đagiljeva, u Imperatorskom baletu u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gdje je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamjenljiva partnerka Nižinskog u baletu "San o ruži" i po sjajnim rolama u baletima "Šeherezada", "Žar-ptica", "Petruška", "Fantastični dućan", "Trorogi šešir".

1888. - Umro pruski kralj i njemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da "krvlju i gvožđem" ujedini NJemačku. Na pruskom prijestolu bio je od 1861, a 1871. je postao prvi car novostvorenog NJemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nijemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864, porazili Austriju 1866, a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. "Izuzetni zakon", kojim je socijalistički pokret u NJemačkoj stavljen van zakona.

1890. - Rođen ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Skrjabin, poznat kao Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. Bio je glavni pregovarač s nacističkom NJemačkom u pripremi sovjetsko-njemačkog desetogodišnjeg pakta o nenapadanju, potpisanog 1939, devet dana prije napada NJemačke na Poljsku, što je izazvalo veliko iznenađenje u svijetu i zbunjenost i pometnju u komunističkim partijama. Jedan je od osnivača lista "Pravda". Održao se u vrhu vlasti tokom skoro tri decenije Staljinove strahovlade, ali je u junu 1957, pod optužbom za "antipartijski stav", isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smijenjen sa svih funkcija.

1893. - Umro francuski teoretičar umjetnosti, istoričar i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva. Prema determinističkom shvatanju istorije i umjetnosti, smatrao je da pojedinac, izrazito određen jednom "preovlađujućom osobinom", trpi jak spoljni uticaj "rase", "sredine" i "trenutka". Kao filozof bavio se problemima saznanja, a kao istoričar je istraživao korijene dekadencije u Francuskoj. Djela: "Istorija engleske književnosti", "Filozofija umjetnosti", "O inteligenciji", "Postanak savremene Francuske".

1916. - NJemačka u Prvom svjetskom ratu objavila rat Portugaliji, koja je prethodno u svojim lukama zaplijenila njemačke brodove. ,1918. - Umro njemački pisac Frank Vedekind, koji je ekscentričnim, ali snažnim dramama, punim ironije i cinizma, tragike i komike, grotesknih likova, drastičnih erotskih scena i uličnog žargona, provocirao licemjerni građanski moral. Podsmijevao mu se i pjesmama, šansonama i baladama koje je recitovao u minhenskom kabareu "Jedanaest dželata". Djela: drame "Proljećno buđenje", "Zemaljski duh", "Markiz fon Kajt", "Pandorina kutija", "Mrtvački ples", "Muzika", "Cenzura", pjesme "Četiri godišnja doba".

1919. - Britanci deportovali na Maltu vođu egipatskog pokreta za nezavisnost Saada Zaglula

1924. - Italija anektirala Rijeku.

1934. - Rođen ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek koji je obletio Zemlju. U aprilu 1961. vasionskim brodom "Vastok 1" načinio je krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.

1942. - Japanske invazione snage u Drugom svjetskom ratu okončale zauzimanje indonezijskog ostrva Java. Indonezija je tada bila holandska kolonija.

1943. - Rođen američki velemajstor Robert - "Bobi" DŽejms Fišer, 11. prvak svijeta u šahu, prvi Amerikanac koji je osvojio tu titulu. Velemajstor je postao u 15. godini, a svjetski šampion 4. septembra 1972, pobijedivši u meču u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog rezultatom 12,5:8,5. Prethodno je u mečevima kandidata postigao rezultate bez presedana u istoriji šaha: u četvrtfinalu i polufinalu je pobijedio ruskog velemajstora Marka Tajmanova i danskog velemajstora Benta Larsena rezultatom 6:0, a u finalu bivšeg prvaka svijeta jermenskog velemajstora Tigrana Petrosjana sa 6,5:2,5. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila
1975, jer je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka svijeta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov. Poslije skoro dvije decenije odsustvovanja na kratko se vratio šahu 1992. kad je pobijedio Spaskog u meču odigranom u Beogradu i na Svetom Stefanu kod Budve.

1945. - Američke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele Bon.

1956. - Englezi deportovali kiparskog arhiepiskopa Makariosa Trećeg na Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu.

1976. - Kod grada Trento na sjeveru Italije srušila se uspinjača, usmrtivši 42 smučara.

1987. - Teheran optužio Bagdad da upotrebljava hemijsko oružje u iransko-iračkom ratu.

1989. - Vlasti u Varšavi zvanično optužile sovjetske službe bezbjednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proljeće 1940. godine.

1991. - U Beogradu održane demonstracije opozicionih partija u kojima su poginuli učenik Branivoje Milinović i milicionar Nedeljko Kosović. Jedan od zahtjeva demonstranata bio je da rukovodeća ekipa informativnog programa TV Beograd podnese ostavku, što je učinio generalni direktor RTV Beograd Dušan Mitević. Ostavku je podnio i ministar unutrašnjih poslova Srbije Radmilo Bogdanović. Uveče je centar Beograda zaposjela armija sa tenkovima.

1992. - Umro bivši premijer Izraela Menahem Begin, prvi izraelski državnik koji je potpisao ugovor s nekom arapskom zemljom. Poslije razgovora u Kemp Dejvidu s egipatskim predsjednikom Anvarom el Sadatom i predsjednikom SAD DŽimijem Karterom, 1977. u Vašingtonu je potpisao mirovni ugovor s Egiptom i sa Sadatom je 1978. podijelio Nobelovu nagradu za mir. Završio je prava u Varšavi, a 1939. bio je vođa omladinskog cionističkog pokreta "Betar" u rodnoj Poljskoj. Uhapšen je 1940. i dvije godine je proveo u koncentracionom logoru u Sibiru, ali je 1942. uspio da se domogne Palestine, tada pod britanskom upravom, gdje je komandovao ilegalnom cionističkom grupom "Irgun Cevai Leumi" /Narodni vojnički savez/. U tek osnovanoj državi Izrael 1948. je oformio pokret "Herut" /sloboda/, od kojeg je nastala partija "Likud"
/jedinstvo/. Ubrzo je postao član Kneseta /parlament/, u vladu je ušao 1967, a premijer je bio od 1977. do
1983, kad je podnio ostavku. Važio je za "čovjeka najtvrđe linije s vizijom za kompromis". Djela: "Pobuna", "Lična sjećanja komandanta Irgun Cevai Leumija", "Bijele noći", "U podzemlju".

1993. - Srpski neuropsihijatar i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Milan Popović dobio je nagradu "20. vijek" Međunarodnog instituta u Kembridžu za dostignuća u nauci. Prethodno je na kongresu Svjetskog udruženja ljekara za prevenciju u Beču ukazao na moralnu neopravdanost sankcija i to izlaganje je objavio prestižni časopis "Medicina i rat".

1993. - Umro srpski građevinski inženjer Siniša Obradović, projektant pruge Beograd - Bar, brzih pruga u Srbiji i željezničkog čvora u Kosovu Polju.
1994. - Teroristi Irske republikanske armije izveli prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom "Hitrou".

1996. - Islamski teroristi u zapadnom dijelu Alžira ubili deset i ranili 16 ljudi u putničkom vozu.

1999. - Iranski predsjednik Mohamad Hatami doputovao u Italiju, što je bila prva posjeta Zapadu šefa iranske države nakon islamske revolucije 1979. u toj azijskoj zemlji.

2000. - Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i ministar inostranih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula potpisali Zajedničku izjavu o povratku izbjeglih i raseljenih lica svojim domovima. U izjavi se potvrđuje da su pravo na sopstveni dom i zaštitu imovine, kao pravo na povratak, osnovna prava svakog čovjeka.

2001. - Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv Ivana /Blaže/ Andabaka /1953/ iz Livna i još šestoro lica zbog osnovane sumnje da su planirali i izvršili ubistvo zamjenika ministra unutrašnjih poslova FBiH Joze Leutara 1999. godine.

2001. - Predsjedištvo Hrvatskog narodnog sabora usvojilo je u Mostaru zaključke kojima odbacuje sankcije visokog predstavnika za BiH Volfganga Petriča kao "definitivno poništenje izborne volje hrvatskog naroda u BiH i izraz političkog prisiljavanja njegovih legitimnih predstavnika".

**Učlanjen** : 18.12.2021

10.03.

1452. - Rođen španski kralj Fernando Drugi i Peti katolički /kao Fernando Drugi vladar Aragonije, a kao Fernando Peti Kastilje/, čiji je dolazak na prijesto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. NJegova žena Isabela Prva je 1474. postala kraljica Kastilje, a on je naslijedio oca Huana Drugog u Aragoniji i tako su sjedinjene glavne pirinejske države. Nastojeći da ojača rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. je utemeljio zloglasni sud inkvizicije /koji je u toj zemlji postojao do 1834/, a 1492. je protjerao Jevreje iz Španije. Borbe s Mavrima je pobjedonosno okončao 1492, protjeravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine je opremio ekspediciju Kristofora Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. je od Francuske preoteo Napuljsku kraljevinu.

1628. - Rođen italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi, tvorac mikroskopske anatomije. Pronašao je veoma konveksna sočiva, jednostavan mikroskop koji uveličava do 180 puta.

1772. - Rođen njemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je i aforizme. Djela: roman "Lucinda", "Istorija stare i nove književnosti" /jedan od prvih pregleda cjelokupne svjetske literature/.

1856. - Umro srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je u djelima ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost. Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu. Kao načelnik Ministarstva prosvjete Srbije je obavio pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog". U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala djela: komedije "Laža i paralaža", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Tvrdica ili Kir-Janja", "Rodoljupci", zbirka pjesama "Davorje".

1861. - Umro ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova djela našla su se na udaru carske cenzure. Djela: zbirka pjesama i poema "Kobzar", poema "Hajdamaki", romani /na ruskom jeziku/ "Najamnica", "Kneginja", "Muzikant", "Blizanci", "Umjetnik".

1872. - Umro italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. vijeku i jedan od tvoraca moderne italijanske države. U Marseju je 1831. osnovao revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista "Mlada Italija" i aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. i 1849. Ostao je do kraja života - 1872. godine - vjeran republikanskim načelima i idejama Francuske revolucije i protivio se 1861. ujedinjenju Italije pod Savojskom dinastijom.

1875. - Umro srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj, gdje je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu "Radenik". Ubrzo je protjeran iz Srbije i godinu dana je živio u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog navodne štamparske krivice odležao je devet mjeseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno rješenje člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost u poeziji" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. vijeka. Političke ideje je razradio u djelu "Srbija na istoku", najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.

1908. - Rođen srpski pravnik Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak za ustavno pravo. Od 1945. je učestvovao u pisanju ustava i zakona u bivšoj SFRJ i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Djela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".

1922. - Na Evropskoj ekonomskoj konferenciji u Đenovi zapadne sile su uslovile priznavanje SSSR-a isplatom 12 milijardi zlatnih franaka carskih državnih zajmova i štete zbog nacionalizacije stranih firmi poslije Oktobarske revolucije. Šef sovjetske diplomatije Georgij Čičerin je predožio da su zapadne sile sovjetskoj Rusiji nanijele štetu vojnom intervencijom od 30 milijardi zlatnih franaka, pa je skup zapao u ćorsokak.

1940. - Umro ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, koji je zbog nepristajanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi kao "inženjer duša" - što se za sovjetske umjetnike podrazumijevalo poslije Oktobarske revolucije - bio u nemilosti čak i decenijama poslije smrti. Zbog romana s fabulom iz građanskog rata "Bijela garda", u kojem je razmatrao istrajnost etičko-estetičkog kodeksa ličnosti u sudbinskim trenucima istorije, bio je "počastvovan" napadom samog sovjetskog vođe Josifa Staljina. Sličan gnjev je izazvao romanom "Majstor i Margarita", štampanom u Moskvi tek 1966. Ostala djela: priče i pripovijetke "Bilješke mladog ljekara", "Đavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce", romani "Život gospodina de Molijera", "Pozorišni roman" /nedovršen/, drame "Bjekstvo", "Zojkin stan", "Purpurno ostrvo", "Adam i Eva", "Blaženstvo", "Ivan Vasiljevič", "Bratstvo licemjera", "Posljednji dani", "Batum", scenariji "Revizor", "Mrtve duše", dramatizacije "Mrtve duše", "Rat i mir".

1945. - Tokio u Drugom svjetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29, u kojem je ubijeno oko 100.000 stanovnika japanske prijestonice.

1948. - Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik, sin prvog predsjednika čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio je samoubistvo - kako je zvanično saopšteno. Motivi tog čina predratnog ambasadora Čehoslovačke u SAD i Velikoj Britaniji i ministra inostranih poslova od 1940. nisu rasvijetljeni, ali se znalo da nije bio naklonjen totalitarnom komunističkom režimu koji je preuzimao vlast.

1952. - Kubansku vladu zbacio bivši predsjednik Fulhensio Batista i potom je kao diktator vladao Kubom do 1959. godine.

1968. - U feribotu koji se prevrnuo u luci novozelanđanskog grada Velington poginulo najmanje 200 ljudi.

1969. - DŽejms Erl Rej pod optužbom za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968. osuđen na 99 godina robije. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je vjerodostojnost "dokaza" FBI veoma nepouzdana i da nije sasvim sigurno da je Rej atentator na Kinga.

1974. - Japanski poručnik Hiro Onade, poslije 29 godina skrivanja u džungli, predao se filipinskim vlastima, objasnivši da nije dobio naređenje o povlačenju i da nije znao da je prestao rat SAD i Japana.

1982. - Jugoslavija osvojila prvo mjesto u evropskoj stonoteniskoj superligi.

1985. - Umro ruski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko, samo 13 mjeseci pošto je postao lider SSSR. Na najmoćniji položaj u državi, mjesto generalnog sekretara sovjetske Komunističke partije, dospio je poslije smrti Jurija Andropova u februaru 1984. NJegovu vladavinu nije obilježilo ništa značajno, ne samo zbog činjenice da je na vlast došao već sasvim zdravstveno onemoćao već i zato što je dotadašnja karijera nosila neizbrisiv pečat tipičnog aparatčika nenaviklog na autonomne odluke - godinama je bio šef kabineta sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva, u periodu najveće stagnacije i okoštalosti sovjetskog društva.

1990. - Britanskom novinaru Farzadu Bazoftu irački sud je, zbog navodne špijunaže, izrekao smrtnu kaznu izvršenu pet dana kasnije, uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela Bagdadu da mu poštedi život.

1993. - Suharto šesti put izabran za predsjednika Indonezije.

1995. - Od eksplozije ispred jedne džamije u najvećem pakistanskom gradu Karačiju i pucnjavi teroriste na ljude koji su pohitali u pomoć povrijeđenima, poginulo je 12 ljudi, uključujući petoro djece.

1997. - Vatikan uspostavio diplomatske odnose sa Libijom.

2002. - Ubijen Risto Jugović, generalni direktor SOD "Jahorina" ispred porodične kuće na Palama. Prije rata u BiH, bio je zaposlen u RO "Famos" Koran, "Crvena zastava" Kragujevac i Narodnoj banci BiH. Funkciju generalnog direktora SOD "Jahorina" obavljao je od 1992. godine. Bio je nosilac Ordena Nemanjića i Ordena Svetog Save prvog reda.

2003. - Muhamed Topalović priznao pred Kantonalnim sudom u Mostaru ubistvo tri člana porodice Anđelić i pokušaj ubistva četvrtog člana, na katoličko Badnje veče.

2004. - Kantonalno tužilaštvo u Mostaru podiglo optužnicu protiv sedmorice Bošnjaka koji su počinili ratne zločine nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti u Konjicu početkom 1992. godine.

2004. - Ambasador Rusije u UN Sergej Lavrov imenovan za novog ministra inostranih poslova Ruske Federacije.

2006. - Bivši komandant Kosovskog zaštitnog korpusa /KZK/ Agim Čeku izabran za novog premijera Kosova na vanrednoj sjednici parlamenta.

2006. - Žalbeno vijeće Haškog tribunala odlučilo da bivši komandant OVK Ramuš Haradinaj, optužen za zločine nad nealbancima na Kosovu, može javno politički djelovati dok na slobodi čeka početak suđenja.

» Vaš današnji outfit
» Velika geografska otkrića i priče o istraživačima
» U eksperimentu koji traje čak 84 godine konačno se nešto dogodilo - evo što!
» Ovo priželjkuje svaki student! Mirisali su ruzmarin i dogodilo se čudo!
» Dirljiva životna priča