"Dogodilo se na današnji dan"

**Učlanjen** : 18.12.2021

24.10.

69. – Druga bitka kod Bedrijakuma u kojoj pristaše rimskog vojskovođe Vespazijana odnose odlučujuću pobjedu nad pristašama cara Vitelija, okončavši tako period meteža poznat Godina četiri cara.
1601. – Umro je danski astronom Tycho Brahe, koji je podigao čuvenu opservatoriju “Uranijenburg” na ostrvu Hven i gotovo dvije decenije osmatrao planete, posebno Mars. Otkrio je novu zvijezdu u sazvježđu Kasiopeje.
1648. – Vestfalskim mirom, koji su zaključili njemački car i vladari Francuske i Švedske, završen Tridesetogodišnji rat. Francuska je dobila od Njemačke Alzas, Mec i Tul, Švedska gotovo cijelu Pomeraniju, a Njemačka je ostala podijeljena na veliki broj država. Austrijski car je i dalje bio i njemački car, ali s veoma ograničenom vlašću. Priznata je nezavisnost Švajcarske i Holandije i proglašena ravnopravnost rimokatolika i protestanata.
1697. – Austrijski feldmaršal francuskog porijekla Fransoa Eugen Savojski sa 8.500 vojnika prodro dolinom rijeke Bosne u Sarajevo i spalio ga.
1795. – Pruska, Austrija i Rusija izvršile “treću podjelu” Poljske, koja je prestala da postoji kao nezavisna država.
1917. – Nijemci i Austrijanci kod italijanskog gradića Kaporeto (sadašnji Kobarid u Sloveniji) u Prvom svjetskom ratu probili odbranu italijanske vojske i nanijeli joj težak poraz, čije se panično bjekstvo pretvorilo u totalno rasulo do tada naizgled čvrste armije. Za 16 dana napadači su napredovali 110 kilometara, zarobili 293.000 italijanskih vojnika, više od 300 topova i velike zalihe ratnog materijala.
1929. – “Crni Četvrtak” propast tržišta vrijednosnim papirima u New York-u.
1931. – Al Capone je osuđen na 11 godina zatvora i novčanu kaznu u iznosu 50.000 dolara.
1935. – Italija okupirala Etiopiju.
1944. – Američki avioni u Drugom svjetskom ratu tokom velike vazdušno-pomorske bitke u filipinskom zalivu Lejte potopili japanski nosač aviona “Musaši”, jedan od najvećih ikad izgrađenih.
1945. – Stupila na snagu Povelja Ujedinjenih naroda potpisana u San Francisku na Konferenciji Ujedinjenih naroda o međunarodnim organizacijama, koju je u junu 1945. u San Francisku potpisala 51 zemlja osnovač svjetske organizacije, uključujući Jugoslaviju.
1945. – Pogubljen je Vidkun Quisling norveški političar i državnik. Osnovao je 1933. fašističku stranku i tokom agresije nacističke Njemačke na Norvešku u aprilu i maju 1940. aktivno je pomagao okupatore, a marionetsku vladu je predvodio od 1942. do 1945.
1946. – Osnovan FK Sarajevo.
1956. – Sovjetski savez zauzima Mađarsku.
1962. – SAD otpočele blokadu Kube.
1964.- Sjeverna Rodezija stekla neovisnost od Ujedinjenog kraljevstva i postaje Republika Zambija (Južna Rodezija ostaje kolonija).
1991. – U Sarajevu konstituisana prva “Skupština srpskog naroda u BiH”, za prvog predsjednika izabran Momčilo Krajišnik. Skupština usvojila Deklaraciju o pravu srpskog naroda na samopredjeljenje.
1992. – Na sastanku Glavnog odbora HDZ-a BiH u Posušju Milenko Brkić podnio ostavku na mjesto predsjednika ove stranke. Izabran novi predsjednik Mate Boban.
2001. – Kantonalni sud u Sarajevu osudio Dragana Stankovića na deset godina zatvora, proglasivši ga krivim za silovanje bošnjačkih žena u Foči 1992.
2001. – Oba doma Parlamenta FBiH usvojila zakon o Radio-televiziji FBiH, čime je ugašena nekadašnja Radio-televizija BiH.
2003. – Concorde izvršio posljednji komercijalni let.
2005. – Umrla je Rosa Parks, borkinja za građanska prava Afroamerikanaca.
2007. – Počela je gradnja pelješkoga mosta.

**Učlanjen** : 18.12.2021

25.10.

732. - Franački vladar Šarl kod Poatjea nanio težak poraz invazionoj vojsci Saracena pod komandom valije Abd-ar-Rahmana, pripadnika ekstremno fanatične muslimanske sekte, što mu je donijelo nadimak "Šarl Čekić".
1154. - Umro engleski kralj Stiven, unuk Vilijama Osvajača, koji je tokom vladavine ispoljio veliku hrabrost predvodeći vojsku u mnogim bitkama u građanskom ratu, ali i manjak političkog talenta. Dvije godine prije smrti, u vrijeme kad je veći dio Engleske razoren frakcijskim borbama koje su sasvim potkopale uticaj krune, priznao je kao nasljednika prijestola Henrija, kasnije Henrija Drugog, prvog vladara iz kuće Plantageneta.
1400. - Umro engleski pisac Džefri Čoser, začetnik moderne engleske književnosti, jedan od najvećih evropskih pjesnika Srednjeg vijeka. NJegova zbirka "Kenterberijske priče", sastavljena od 24 ciklusne priče, najznačajnije je englesko srednjovjekovno književno djelo i uvod u modernu epohu engleske literature, ali je pisana jezikom koji je tek bio u povoju i znatno se razlikuje od sadašnjeg engleskog. U "Kenterberijskim pričama" prikazao je zanimljivu i realističnu sliku društvenog života Engleske 14. vijeka, obuhvativši sve staleže i mnoga zanimanja. Ostala djela: "Knjiga o vojvotkinji", "Roman o ruži", "Parlament ptica", "Troil i Kresida", "Legende o dobrim ženama".
1415. - Englezi u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija Petog, nanijeli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura na sjeveru Francuske.
1495. - U Portugaliji na prijesto stupio kralj Manuel Prvi, koga su savremenici nazivali "Manuel Veliki" ili "Manuel Srećni", za čije je vladavine do 1521. godine zemlja ekonomski i politički procvjetala i postala svjetska pomorsko-kolonijalna sila prvog reda. Pružao je veliku materijalnu pomoć istraživačkim poduhvatima moreplovaca - Vaska de Game, Dijaša de Noveša Bartolomeja, Dijega Kama, Pedra Alvareša Kabrala - čime je odlučujuće doprinio otkrivanju pomorskog puta za Indiju i otkriću Brazila, poslije čega su i Indija i Brazil postali portugalski kolonijalni posjedi.
1647. - Umro italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti je naslijedio njegovu katedru.
1806. - Rođen njemački filozof Kaspar Šmit, poznat kao Maks Štirner, prvi teoretičar anarhizma. Bio je mladohegelijanac, izraziti individualista. Djela: "Jedini i njegova svojina", "Istorija reakcije".
1815. - Srpski knez Miloš Obrenović postigao sporazum sa vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali-pašom o mješovitoj srpsko-turskoj upravi, čime je završen Drugi srpski ustanak. Otomansko carstvo je fermanom utvrdilo povlastice Srba: da sami skupljaju porez, da imaju narodnu kancelariju, da u suđenju Srbima učestvuju i srpski knezovi, da u svojstvu glavnog kneza Miloš posreduje između naroda i beogradskog vezira, a Turcima je uskraćeno da žive u selima i u njima drže čitluke. To je bio početak kraja otomanske vlasti u Srbiji, a knez Miloš je preuzeo unutrašnju upravu.
1825. - Rođen austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus - Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Studirao je kompoziciju, a zatim bio umjetnički rukovodilac i dirigent bečkih dvorskih balova. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta, uključujući Beograd. Djela: operete "Slijepi miš","Ciganin baron", "Noć u Veneciji", valceri "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pjesme".
1838. - Rođen francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", remek-djela francuskog muzičkog realizma. Jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih francuskih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela, bio je učenik Šarla Gunoa. Završio je konzervatorijum u Parizu. Ostala djela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u ce-duru".
1842. - Rođen srpski sveštenik i istoričar Dimitrije Ruvarac, član Srpske kraljevske akademije, pripadnik kritičkog pravca u srpskoj istoriografiji. Bio je bibliotekar patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima. Proučavao je političku, crkveno-političku i književnu istoriju. Djela: "Postanak i razvitak srpske crkveno-narodne avtonomije", "Srpska mitropolija karlovačka oko polovine Osamnaestog vijeka", "Istorija arh. mitr. patrijarške biblioteke".
1881. - Rođen španski slikar, vajar, keramičar i dekorater Pablo Ruis Pikaso, osnivač kubizma, jedan od najznačajnijih slikara 20. vijeka. Slikarstvo je učio u rodnoj Španiji, a od 1904. je stalno živio u Parizu. Ingeniozni umjetnik za života je postao legenda. Autor je više od 18.000 slika koje su likovni kritičari podijelili na nekoliko faza: plavu, ružičastu, crnu, kubističku i nadrealističku. Revolucionarne kubističke slike, počev od "Gospođica iz Avinjona" iz 1907, donijele su mu svjetsku slavu. Naslikao je "Gerniku", sliku na kojoj je potresno prikazao tragičnu sudbinu svoje otadžbine pod fašizmom i zakleo se da se neće vratiti u Španiju dok je na vlasti diktator Fransisko Franko, koji je umro dvije godine nakon Pikasove smrti.
1909. - Namjesnika Koreje i bivšeg japanskog premijera princa Ita Hirobumija ubili korejski nacionalisti, protivnici protektorata Japana nad njihovom zemljom.
1936. - Nacistička NJemačka i fašistička Italija stvorile osovinu Rim - Berlin, koja će potom, uključenjem Japana, postati međunarodna vojna i politička grupacija velikih agresivnih planova.
1938. - Italijanski fašistički diktator Benito Musolini objavio da je Libija sastavni dio Italije.
1941. - Neuspjehom snaga Adolfa Hitlera završena prva ofanziva njemačkih nacističkih trupa na Moskvu u Drugom svjetskom ratu.
1949. - Vlada SSSR u noti vladi FNRJ otkazala gostoprimstvo jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi, a ubrzo su i vlade zemalja istočne Evrope povukle ambasadore iz Jugoslavije i pod neosnovanim izgovorom otkazale gostoprimstvo diplomatama i drugim predstavnicima Jugoslavije.
1956. - Egipat, Jordan i Sirija osnovali jedinstvenu vojnu komandu.
1971. - Generalna skupština UN odlučila da primi Kinu u svjetsku organizaciju i isključi Tajvan.
1983. - Trupe SAD okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu.
1995. - Na osnovu sporazuma Izraela i PLO o palestinskoj samoupravi izraelske trupe počele povlačenje iz grada DŽenin, prvog na okupiranoj Zapadnoj obali.
1995. - Američki vojni sekretar Voren Kristofer i ukrajinski ministar inostranih poslova Anatolij Zlenko potpisali bilateralni sporazum, kojim se predviđa uništenje nuklearnih raketnih glava stacioniranih na teritoriji Ukrajine.
2000. - Jugoslavija na samitu u Budimpešti primljena u Centralnoevropsku inicijativu.
2001. - NATO zatražio od Evropskog suda za ljudska prava da ne prihvati tužbu koju su protiv ovog saveza podnijele porodice žrtava bombardovanja Radio-televizije Srbije, uz obrazloženje da su je "podnijeli građani zemlje koja nije članica Savjeta Evrope i na koju se ne odnosi Evropska konvencija o ljudskim pravima".
2009. - U dvije eksplozije na parkingu u centru iračke prijestonice Bagdad poginulo je 106, a povrijeđeno više stotina ljudi.

**Učlanjen** : 18.12.2021

26.10.

685. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 550 kompozicija za čembalo, čuvene sonate u jednom stavu, tzv. Skarlatijevog sonatnog oblika, upotrebljavajući novu tehniku s briljantnim rezultatima. Razvio je bogatu čembalističku tehniku i uticao na klavirske kompozitore, posebno u Španiji i Engleskoj.
1759. - Rođen francuski revolucionar Žorž Žak Danton, vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj revoluciji, koji je 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelan protivnik monarhije, ali i revolucionarnog terora, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zauzimao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situcijama je lično vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je 1794. optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.
1826. - Rođen mađarski političar Lajoš Močari, osnivač i predsjednik opozicione Nezavisne stranke Mađarske, dugogodišnji poslanik i borac za ravnopravnost svih narodnosti Ugarske. Bio je poslanički kandidat srpskih radikala, trijumfalno dočekivan u Novom Sadu i drugdje u Vojvodini.
1842. - Rođen ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereščagin, koji je majstorstvo najviše iskazao inspirišući se ratnim motivima. Slikarstvo je učio na Akademiji u Petrogradu, a usavršavao u Parizu. Posebno su zapažene njegove monumentalne kompozicije iz rusko-turskog rata 1877-1878, skice iz vojničkog života i realistične studije tipova i pejzaža.
1863. - U Ženevi počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja, na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.
1896. - U Adis Abebi potpisan mirovni sporazum Italije i Abisinije i priznata abisinijska nezavisnost.
1905. - Tokom neuspjele revolucije u Rusiji radnici su u Petrogradu osnovali prvi sovjet.
1905. - Karlštadskim sporazumom Norveška se odvojila od Švedske i postala nezavisna kraljevina, na čelu sa kraljem Hakonom Sedmim.
1911. - U Kini ukinuta monarhija i proglašena republika na čelu sa doktorom Sun Jat Senom, kao privremenim predsjednikom.
1916. - Rođen francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsjednika Francuske, ostavši na tom položaju 14 godina. U Drugom svjetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vođa Socijalističke partije Francuske.
1917. - Brazil objavio rat Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu.
1919. - Rođen iranski šah Mohamed Reza Pahlavi, monarh Irana od 1941. do 1979, kad je zbačen u pobuni islamista pod vođstvom ajatolaha Ruholaha Homeinija. Vladao je autokratski, što je 1953. izazvalo ustavnu krizu. Tada je emigrirao, ne pristajući na namjeru premijera i vođe Nacionalnog fronta Mohameda Mosadeka da ograničii njegova vladarska prava, ali je poslije samo desetak dana vratio vlast, zahvaljujući intervenciji vojske organizovanoj uz snažnu podršku SAD.
1921. - Na smrt vješanjem osuđen član komunističke terorističke organizacije "Crvena pravda" Alija Alijagić, koji je 21. jula 1921. ubio ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorada Draškovića. Povod za atentat bio je Zakon o zaštiti države usmjeren protiv komunista, poznat kao "Obznana", donesen krajem 1920.
1955. - Parlament Austrije - dan poslije odlaska posljednjih savezničkih okupacionih vojnika - prihvatio zakon o stalnoj neutralnosti zemlje.
1961. - Švedska akademija dodijelila srpskom piscu Ivi Andriću Nobelovu nagradu za književnost, koji je postao prvi Jugosloven dobitnik najprestižnije svjetske nagrade. Bilo je to visoko priznanje piscu koji je romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", pripoviješću "Prokleta avlija" i nizom drugih djela prikazao svijetu do tada manje poznate ljude i sudbine s nemirnog balkanskog područja.
1972. - Umro ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije, koji je helikopter konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio avion s više motora. NJegove velike letjelice proslavile su ga u Prvom svjetskom ratu, posebno avion "ilja muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Poslije emigriranja u SAD nastavio je da konstruiše višemotorne avione za interkontinentalne letove, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svjetskog rata i poslije rata.
1976. - Generalna skupština UN jednoglasno osudila aparthejd i pozvala vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte s Transkejom - vještačkom tvorevinom Južne Afrike.
1979. - Predsjednika Južne Koreje Park Čung Hija ubio šef njegove bezbjednosti Kim Je Kju.
1994. - Izrael i Jordan potpisali sporazum, kojim je poslije 40 godina formalno okončano ratno stanje dviju susjednih zemalja.
1995. - Na Malti ubijen vođa palestinske terorističke islamske organizacije "Islamski džihad" Fati Škaki, koji je planirao mnoštvo napada, u kojima su ubijene desetine Izraelaca.
1998. - Predsjednik Perua i predsjednik Ekvadora potpisali formalnu deklaraciju, kojom je riješen pogranični spor dviju južnoameričkih zemalja, nastao još početkom 19. vijeka, zbog kojeg su više puta ratovale.
2000. - Jugoslavija se pridružila Paktu stabilnosti za Balkan, prvom međunarodnom tijelu kojem se nova demokratska Jugoslavija pridružila poslije odlaska sa vlasti predsjednika Slobodana Miloševića.
2001. - Američki predsjednik DŽordž Buš potpisao Antiteroristički zakon, kojim se proširuju prava službi bezbjednosti u prisluškivanju telefona i praćenju upotrebe interneta.
2007. - Umro Kornberg Artur, američki biohemičar, nobelovac, zaslužan za sintezu DNK.
2015. - Umro doktor Vladan Radoman, anesteziolog, jedan od osnivača organizacije "LJekari bez granica", suosnivač organizacije "LJekari svijeta", oficir Legije časti, književnik.

**Učlanjen** : 18.12.2021

27.10.

1505. - Umro ruski vladar Ivan Treći Vasiljevič, nazvan Ivan Veliki, koji je učinio Rusiju veoma moćnom, oslobodio je vazalstva, odbivši da Mongolima plaća danak, ojačao monarhiju i okončao "prikupljanje ruskih zemalja". Po dolasku na prijesto 1462. godine, kad je ustoličen za velikog moskovskog kneza, pripojio je kneževine Tver, Rostov i Novgorod, a 1480. je oslobodio Rusiju mongolske vlasti. Nastojao je da ojača centralnu vlast i 1497. izdao je jedinstven "Sudbenik" za cijelu Rusiju. Počeo je zidanje kamenih kula i palata Kremlja u Moskvi.
1553. - Na lomači kao jeretik spaljen španski ljekar i teolog Migel Serveto, koji je otkrio da krv cirkuliše u pluća iz desne srčane komore. Radio je uglavnom u Francuskoj, gdje je objavio spise "Điristianismi restitucio" u kojima je odbacio kao apsurdnu hrišćansku doktrinu o Svetom trojstvu, što je izazvalo gnjev i rimokatolika i protestanata. Na zahtjev vođe švajcarskih protestanata Žana Kalvina uhapšen je u Ženevi, u kojoj se skrivao od rimokatoličke inkvizicije, i potom osuđen na smrt spaljivanjem, jer je njegovo učenje proglašeno jeretičkim.
1662. - Engleski kralj Čarls Drugi za 2,5 miliona livri prodao Francuskoj luku Denkerk na obali La Manša.
1728. - Rođen engleski moreplovac Džejms Kuk, nazvan "kapetan Kuk", najznamenitiji istraživač Tihog okeana. Na prvom putovanju od 1768. do 1771. riješio je tajnu Australije, oplovio Novi Zeland i utvrdio da je Nova Gvineja ostrvo. Od 1772. do 1775. istraživao je ostrva u Tihom okeanu, a od 1776. do 1779. prvi je oplovio obale Aljaske, istražio Beringov moreuz i otkrio Havajska ostrva. Ubijen je 1779. na Havajima u okršaju s ostrvljanima.
1782. - Rođen italijanski muzičar Nikolo Paganini, virtuoz na violini i kompozitor, čijoj su vještini savremenici pridavali magične moći. Obilježio je violinsko majstorstvo i literaturu za taj instrument svih epoha. Vladao je violinom kao niko ni prije ni poslije njega i dosta je komponovao, uključujući pet violinskih koncerata, čuvena 24 kapriča za solo violinu, kamernu muziku.
1806. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta poslije pobjede kod Jene nad Prusima zauzeo Berlin.
1811. - Rođen američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu za masovnu upotrebu.
1843. - Ministarstvo unutrašnjih djela je aktom o "ustrojenju poštanskog zavedenija" osnovalo državnu poštu u Srbiji.
1855. - Rođen ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji se bavio poboljšanjem sorti voćaka, godinama eksperimentišući s aklimatizacijom biljaka na hladne zime. Različitim postupcima - hibridizacijom, selekcijom i kalemljenjem - odgajio je niz otpornih sorti trešanja, kajsija, vinove loze i višanja.
1858. - Rođen američki državnik Teodor Ruzvelt, predsjednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svjetsku silu od do tada izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države je preuzeo kao potpredsjednik SAD, poslije ubistva predsjednika Vilijama Mekinlija 1901. Inicijator je izgradnje Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.
1867. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi počeo marš na Rim, pokušavajući da grad oslobodi papske vlasti.
1884. - Rođen srpski kompozitor, muzikolog, pedagog i kritičar Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije u Beogradu, jedan od začetnika muzikologije u Srbiji. Osnovao je beogradski orkestar "Kolegijum muzikum" kojim je i dirigovao. Stvarao je pod uticajem romantizma, impresionizma i ekspresionizma i inspirisao se narodnom muzikom. Djela: klavirske kompozicije "Četiri komada", "Melodije i ritmovi sa Balkana", horovi "Muva i komarac", "Pir iluzija", ciklus solo pjesama "Pred veličanstvom prirode", muzikološki spisi "Osnovi muzičke umetnosti", "Studije i članci, 1-3".
1914. - Rođen velški pisac Dilen Marle Tomas, pjesnik snažnog retoričkog dara, svježih i preciznih slika i novih i uvjerljivih ritmova. Pisao je i priče i radio-drame. Djela: više zbirki pjesama, uključujući zbirku "Smrt i ulazi", radio-drama "Pod mliječnom šumom", autobiografska skica "Portret umjetnika kao mladog psa".
1915. - NJemački feldmaršal August fon Makenzen u Prvom svjetskom ratu pokušao da kod Kragujevca opkoli i uništi srpsku vojsku. Kad je njemački 22. korpus zauzeo Gornji Milanovac i doveo u pitanje odbranu Kragujevca, načelnik Vrhovne komande srpske vojske vojvoda Radomir Putnik je odustao od protivudara i krenuo je u proboj preko Kačanika i Skopske Crne Gore prema Makedoniji, odakle je očekivan dolazak savezničkih snaga, ali su umjesto toga bugarske trupe mučkim udarom s leđa ugrozile kačanički prolaz, pa je srpska vojska morala da odstupi znatno nepovoljnijim pravcem preko Albanije.
1918. - Britanske, francuske i italijanske snage u Prvom svjetskom ratu poslije trodnevnih borbi slomile habsburšku vojsku na italijanskom frontu. Austrougarska armija se raspala, jer su vojnici pobacali oružje i, siti rata, krenuli u zavičaj. Poslije primirja italijanske trupe se nisu zaustavile i rasulo neprijatelja su pretvorile u "najveću italijansku pobjedu". Za samo nekoliko dana zarobljeno je 427.000 vojnika koji nisu pružali otpor.
1922. - Pod pritiskom fašističkog pokreta Benita Musolinija italijanska vlada podnijela ostavku.
1935. - Predat u saobraćaj željezničko-drumski "Pančevački most kralja Petra Drugog" na Dunavu kod Beograda, iz čijeg je naziva po dolasku komunista na vlast poslije Drugog svjetskog rata izbačeno kraljevo ime.
1956. - Poslije plebiscita na kojem su stanovnici oblasti Sar glasali za priključenje Zapadnoj Njemačkoj, vlade u Bonu i Parizu sporazumom definitivno riješile problem sporne teritorije. Sar je vraćen Njemačkoj, ali je do kraja 1959. ostao u privrednoj uniji sa Francuskom.
1966. - Generalna skupština UN oduzela južnoj Africi starateljski mandat nad jugozapadnom Afrikom.
1971. - Vlada Konga saopštila da je naziv te afričke zemlje promijenjen u Republika Zair.
1973. - Mirovne snage UN stigle u Kairo da bi obezbijedile liniju razdvajanja između egipatskih i izraelskih snaga.
1978. - Egipatski predsjednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menahem Begin dobili Nobelovu nagradu za mir.
1990. - Umro Ugo Tonjaci, italijanski filmski glumac. Igrao je glavnu ulogu u filmu Aleksandra Saše Petrovića "Majstor i Margarita".
1991. - Sovjetska republika Turkmenistan proglasila nezavisnost od Moskve.
1996. - U kairskom predgrađu Heliopolis srušila se stambena zgrada i usmrtila 64-oro ljudi.
1999. - Naoružani napadači upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devetoricu ljudi, uključujući premijera Vazgena Sarksijana, predsjednika parlamenta Karena Demirkijana, dvojicu njegovih zamjenika i jednog ministra.
2002. - Na predsjedničkim izborima u Brazilu pobijedio Luiz Inasio Lula da Silva. Da Silva je prvi brazilski predsjednik ljevičarskog opredjeljenja i predstavnik radničke klase.
2004. - Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca saopštila da je tokom 2003. u prirodnim katastrofama poginulo 76.806 ljudi, što je tri puta više nego u prethodnoj, 2002. godini. Do porasta ljudskih žrtava došlo je zbog ekstremnih klimatskih promjena u svijetu.
2013. - Umro Lu Rid (Luis Alan Rid), američki rok muzičar i pjesnik, osnivač i vođa grupe "Velvet andergraund" (The Velvet Underground).
- Danas je pravoslavni praznik Sveta Petka, jedna od prvih jesenjih srpskih krsnih slava. Paraskeva, kasnije Sveta Petka, Srpkinja je, rođena u bogatoj porodici u romejskom gradu Epivat, koja je svu imovinu razdijelila siromasima i zamonašila se u Carigradu, gdje je i umrla. NJene mošti su potom prenesene u Trnovo, zatim ponovo u Carigrad, pa u Beograd i konačno u rumunski grad Jaši. Smatra se zaštitnicom žena i za pomoć joj se obraćaju naročito nerotkinje.

**Učlanjen** : 18.12.2021

28.10.

1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristifor Kolumbo na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posjedom Španije.
1704. - Umro engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum operiše potiču iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za vjersku toleranciju i poštivanje mišljenja i opredjeljenja drugih, za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih prava i sloboda građana. Snažno je uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države. Djela: "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dvije rasprave o vladi", "Vaspitanje".
1716. - Umro srpski pomorac i matematičar Marko Martinović, ruski knez, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan od najučenijih ljudi svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije u Veneciji podučavao je i mladiće iz Rusije, primljene na molbu cara Petra Velikog. U rodnom Perastu je rukovodio radom jedne od najstarijih pomorskih škola na Jadranu.
1746. - Peruanski gradovi Lima i obližnji Kaljao razoreni u zemljotresu koji je usmrtio najmanje 18.000 ljudi.
1836. - Proglašena federacija Perua i Bolivije.
1886. - Na ostrvu Bidl u Njujorškoj luci predsjednik SAD Grover Klivlend otkrio Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.
1891. - U Japanu u zemljotresu na najvećem ostrvu Nipon poginulo najmanje 10.000 ljudi.
1914. - Rođen američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dječije paralize, epohalno otkriće koje je na minimum smanjilo opasnost od opake bolesti.
1915. - Povlačeći se sa srpskom vojskom u Prvom svjetskom ratu, samoubistvo izvršio srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se djelima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje života i svijeta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Djela: romani "Došljaci", "Čedomir Ilić", zbirka pripovijedaka "Kad ruže cvetaju", crtice "Pod životom", "Vite fragmenta".
1918. - Poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu u Pragu Nacionalni komitet proglasio da preuzima vlast i ubrzo je stvorena Čehoslovačka sa predsjednikom Tomašem Garigom Masarikom.
1919. - U SAD stupio na snagu zakon o prohibiciji, kojim je zabranjena prodaja pića s više od pola procenta alkohola.
1922. - U Napulju počeo "Marš na Rim" oko 40.000 "crnokošuljaša", pripadnika oružanih odreda Benita Musolinija, čime je izvršen fašistički udar u Italiji. Musolini je dva dana kasnije prisilio kralja Vitorija Emanuela Trećeg da mu povjeri mandat za sastav vlade i tako je legalizovan fašistički režim koji je vladao Italijom do jula 1943.
1923. - Umro srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umjesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Djela: "O Makedoniji i Makedoncima", "Srbi i Bugari u Balkanskom ratu", "Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska", "Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske".
1924. - Rođen srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak evropske košarke u 20. vijeku. Košarku je počeo da igra 1946. i nastupao je za više ekipa, uključujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan", za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je donio prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svjetskom prvenstvu i tutule prvaka Evrope 1977. i svijeta 1978. U košarkaškim krugovima najčešće su ga nazivali "Profesor" i bio je učitelj plejade srpskih trenera, čije su ekipe praktično monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za košarku 1998. uvršten je u čuvenu "Kuću slavnih" u američkom gradu Springfild, kolijevci košarkaške igre.
1932. - Rođen kiparski državnik Spiros Kiprijanu, prvi šef diplomatije poslije sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države je postao 1977, poslije smrti predsjednika arhiepiskopa Makariosa Trećeg.
1940. - Fašistička Italija počela napad na Grčku, pod izgovorom da Grčka namjerava da napadne Albaniju, tada pod patronatom Rima. Grci su u protivofanzivi, koja je trajala cijele zime, prodrli duboko u Albaniju i nanijeli fašistima ozbiljne poraze, ali kad je NJemačka napala Grčku poslije okupacije Jugoslavije 1941, Italijani su uz pomoć Nijemaca prinudili Grčku na kapitulaciju.
1962. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov saopštio da je naredio povlačenje raketa s Kube, poslije čega je predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi izjavio da će obustaviti blokadu tog karipskog ostrva, čime je splasnula napetost u odnosima Moskve i Vašingtona i otklonjena opasnost od izbijanja novog svjetskog sukoba.
1992. - Kopredsjednici Ženevske konferencije o prethodnoj Jugoslaviji Sajrus Vens i lord Dejvid Oven objavili prijedlog ustavnog uređenja za bivšu Bosnu i Hercegovinu, prema kojem bi ona bila decentralizovana i podijeljena na deset autonomnih regiona.
1995. - U požaru koji je izbio u metrou glavnog grada Azerbejdžana - Bakuu poginulo je 289 ljudi.
1996. - Iznenađujućim izbornim trijumfom Laburističke partije, vođa te stranke Alfred Sant postao premijer Malte, Maltežani su odbacili članstvo u Evropskoj uniji.
2005. - Umro srpski pozorišni i filmski glumac Ljuba Tadić. Glumio je u više od 60 filmova i u mnogim radio i televizijskim dramama.
2006. - Građani Srbije na referendumu potvrdili novi Ustav.
2008. - Na izborima u Maldivima predsjednik Maumun Abdula Gejum izgubio vlast poslije 30 godina. On je priznao pobjedu opozicionog kandidata Mohameda Našida koji je tokom njegove vladavine više puta bio zatvaran zbog promovisanja demokratije na tom arhipelagu u Indijskom okeanu.
2013. - Umro generalni direktor Radio-televizije Srbije i jedan od najpoznatijih srpskih novinara Aleksandar Tijanić.
2013. - U 86. godini umro Tadeuš Mazovjecki, prvi premijer Poljske nakon pada komunizma. On je jedan od idejnih tvoraca razgovora "Okruglog stola" koji su okupili zajedno predstavnike komunističke vlasti i opozicije, a koji su isposlovali mirnu tranziciju Poljske ka demokratiji 1989. godine. Mazovjecki je bio prvi nekomunistički premijer u zemljama sovjetskog bloka od kraja Drugog svjetskog rata i aktivista pokreta "Solidarnost".

**Učlanjen** : 18.12.2021

29.10.

1321. - Umro srpski kralj Stefan Milutin Nemanjić (na fotografiji), koji je Srbiju učinio najmoćnijom državom na Balkanu, što je njegovom unuku Dušanu omogućilo da stvori carstvo. Na Saboru u Deževu 1282. prijesto mu je na osnovu sporazuma ustupio stariji brat Dragutin, koji je zadržao samo sjeverne krajeve Srbije. Koristeći borbu dinastija Anžujaca i Paleologa, osvojio je znatan dio Makedonije, prenio prijestonicu u Skoplje i namjeravao da srpsku državu širi prema Egejskom moru. Bio je u neprijateljstvu sa Romejom do 1299. godine - kad se oženio maloljetnom romejskom princezom Simonidom. Bogati rudnici srebra donosili su mu obilna sredstva za naoružanje i držanje jake najamne vojske i omogućili da pomaže razvoj umjetnosti i književnosti i zida crkve i manastire širom Srbije.
1507. - Rođen španski vojskovođa Fernando Alvares de Toledo Alba, koji je kao namjesnik Nizozemske inkvizitorskim terorom izazvao 1565. rat za oslobođenje, okončan 1581. njenim otcjepljenjem od Španije. Osvojio je 1581. Portugaliju, u kojoj je počinio krvave pokolje.
1811. - Rođen francuski socijalista-utopista Žan Žozef Šarl Luj Blan, koji je tvrdio da socijalističko društvo može biti stvoreno mirnim putem, uz pomoć države, osnivanjem "zadružnih radionica" i zemljoradničkih komuna. Djela: "Organizacija rada", "Istorija deset godina, 1830-1840.", "Istorija Francuske revolucije".
1814. - Prvi parni ratni brod "Fulton", koji je konstruisao Robert Fulton, isplovio je iz njujorške luke.
1888. - U Carigradu potpisana Konvencija o Sueckom kanalu, prema kojoj "kanal treba da bude slobodan i otvoren za sve trgovačke i ratne brodove bez razlike na zastavu, kako za vrijeme rata tako i u miru". To je poštovano, osim u ratu, kad je kanal zatvaran za neprijatelje Velike Britanije, tada "tutora" Egipta.
1889. - Umro ruski pisac, književni kritičar i estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost u 19. vijeku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog socijalizma prognan je u Sibir. U disertaciji "Estetički odnos umjetnosti prema stvarnosti" insistirao je na društvenoj ulozi književnosti, ne zanemarujući, pri tome, analizu umjetničkih elemenata književnog djela. U romanu "Šta da se radi" vatreno je propagirao socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice, emancipacije žene i društvenih ideala. Ostala djela: "Ogledi o Gogoljevom periodu ruske književnosti", "Književno-kritički članci", "Rus na randevuu".
1897. - Rođen njemački ratni zločinac Jozef Gebels, ministar propagande nacističkog Trećeg rajha.
1910. - Rođen engleski filozof Džuls Alfred Ejer, čija je knjiga "Jezik, istina i logika" svojevrstan manifest logičkog pozitivizma. Ostala djela: "Zasnivanje empirijskog znanja", "Problem saznanja", "Pojam osobe".
1911. - Umro američki novinar mađarskog porijekla Džozef Pulicer, začetnik "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Emigrirao je mlad u SAD, učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova "Vorld" i "Ivning vorld" u NJujorku i "Post-dispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. godine osnovao je prvu novinarsku školu.
1918. - Hrvatski sabor poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu proglasio otcjepljenje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od Habsburške Monarhije radi priključenja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, što je propraćeno velikom manifestacijom ispred zgrade Sabora u Zagrebu.
1923. - Turska proglašena republikom, a general Mustafa Kemal, od 1930. nazvan Ataturk, prvim predsjednikom.
1929. - Krah Njujorške berze, poznat kao "crni utorak", označio je početak velike krize američke privrede, u kojoj su padale pod stečaj krupne banke i najmoćnije kompanije, a hiljade sitnih poslovnih ljudi doslovno dovedeno na prosjački štap. Nastupila je epoha samoubistava, najgorih slutnji i krajnjeg beznađa. Industrijska proizvodnja je pala u razvijenim zemljama na nivo s početka vijeka, a bez posla je ostalo 26 miliona ljudi.
1936. - U prvom vojnom udaru u arapskom svijetu general Bakr Sidki oborio iračku vladu.
1950. - Umro švedski kralj Gustav Peti, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti osigurao neutralni status Švedske u oba svjetska rata.
1956. - Iskoristivši francusko-britanski napad na Egipat, izraelska armija je prodrla na Sinaj i brzo porazila slabe egipatske snage. Rat, koji su dvije zapadne zemlje povele radi zaštite političkih i ekonomskih interesa na Suecu, završen je početkom novembra, poslije intervencije UN i oštrih upozorenja SSSR i SAD.
1957. - Diktator Fulhensio Batista suspendovao kubanski ustav.
1962. - SAD su obustavile pomorsku blokadu Kube na zahtjev generalnog sekretara UN U Tanta. SAD su blokirale Kubu zbog instalisanja sovjetskog raketnog oružja na ostrvu, čime je izazvana Karipska kriza, okončana prethodnog dana sporazumom američkog i sovjetskog lidera - Džona Ficdžeralda Kenedija i Nikite Sergejeviča Hruščova o povlačenju raketa i obustavi blokade.
1964. - Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promijenili naziv u Tanzanija.
1988. - Prvi sovjetski raketoplan "buran" poletio sa Zemlje.
1996. - U Beču održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umjetničkih djela, koja su od austrijskih Jevreja u Drugom svjetskom ratu oteli austrijski i njemački nacisti, a prihod je namijenjen ljudima koji su preživjeli holokaust.
1998. - Veteran američke astronautike Džon Glen je u 77. godini života spejs šatlom "Diskaveri" ponovo poletio u kosmos, 36 godina poslije njegove prve kosmičke misije.
2004. - Lideri EU potpisali novi Ustav Unije na ceremoniji u Rimu.
2006. - Georgi Parvanov ponovo izabran za predsjednika Bugarske.
2015. - Umro Ranko Žeravica (85), košarkaški stručnjak koji je od šezdesetih godina prošlog vijeka sa velikim uspjehom dvadesetak godina vodio mušku košarkašku reprezentaciju Jugoslavije do najsvjetlijih trofeja. Primljen je u Kuću slavnih FIBE 2007. godine.

**Učlanjen** : 18.12.2021

30.10.
1735. - Rođen američki državnik Džon Adams, prvi potpredsjednik SAD i predsjednik od 1797. do 1801, jedan od autora Deklaracije nezavisnosti 1776.
1751. - Rođen engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan, čije se komedije naravi odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".
1762. - Rođen francuski pisac Andre de Šenije, jedan od najvećih pjesnika 18. vijeka, ali su ga zbog snage osjećanja i povremeno ličnog tona mnogi romantičari smatrali svojom pretečom. Bio je sjajno obrazovan, a u salonu svoje majke rano je došao u dodir s najboljim helenistima tog doba. U uvjerenju da se nove misli najbolje mogu iskazati u formi antičkih rodova, pisao je nadahnute elegije, himne, ode, pjesme. Pozdravio je početak Francuske revolucije, ali se kao legalista odupro teroru, pišući oštre satirične stihove. Pogubljen je na giljotini 1794, dan prije pada jakobinskog vođe Maksimilijana Robespjera. Djela: pjesme "Poslanica o mojim djelima", "Hermes", "Amerika", "Mlada Tarantinka", "Nera", "Slijepac", "Mlada zatočenica", "Jambi".
1864. - Potpisan Bečki mir, kojim je Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.
1869. - Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića "Posmrtna slava kneza Mihaila" u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta. Gradnja je početa 1851. na Zelenom Vencu, ali su radovi obustavljeni zbog nepogodnog terena i novčanih poteškoća. Tek 1868, poslije gostovanja novosadskog pozorišta, knez Mihailo Obrenović je donio odluku o podizanju zgrade pozorišta na placu kod Stambol-kapije, koja je, prema projektu Aleksandra Bugarskog, završena za godinu i po dana.
1871. - Rođen francuski pisac Pol Valeri, izuzetan stilista, jedan od najvećih evropskih liričara 20. vijeka, član Francuske akademije, Međunarodnog instituta intelektualne saradnje pri Društvu naroda u Ženevi i počasni doktor mnogih univerziteta. Nastavio je poeziju simbolista, dajući joj nove misaone tonove i strožu formu, a pisao je stilski briljantno uglačanu prozu. Djela: poeme "Mornarsko groblje", "Mlada Parka", eseji "Uvod u metod Leonarda da Vinčija", "O plesu".
1874. - Rođen srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Sprske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja plemenskog života u Crnoj Gori. Djela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O porijeklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vjere i drugim etnološkim problemima".
1905. - Ruski car Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov "Oktobarskim manifestom" ponudio šire biračko pravo, izabrani parlament /Duma/ sa zakonodavnom vlašću i garanciju građanskih sloboda.
1905. - U Beogradu osnovano Kulturno-umetničko društvo "Abrašević", nazvano po srpskom piscu Kosti Abraševiću. Istoimena društva su osnovana i u nizu drugih gradova, ali je njihov rad zabranjen u vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. Mnoga su obnovljena poslije Drugog svjetskog rata.
1910. - Umro švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti je doživio priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena medalja "Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".
1918. - Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala je da postoji Otomanska imperija. Na osnovu akta o kapitulaciji Turska je morala da raspusti vojsku, otvori pobjednicima prolaz kroz Crno more, pristane na okupaciju Carigrada i Bosforskog moreuza, povuče se iz Arabije, Mesopotamije, Sirije, Jermenije i dijela Kilikije.
1918. - Slovačka proglasila otcjepljenje od Mađarske i ujedinjenjem sa Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu.
1922. - Poslije "Marša na Rim", kojim su fašisti zaplašili režim i dvor, Benito Musolini je formirao vladu.
1932. - Rođen francuski filmski režiser Luj Mal, koji je posebno insistirao na intelektualizmu. Filmovi: "Lift za gubilište", "LJubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mjesec", "Atlantik siti".
1938. - Orson Vels objavio na njujorškom radiju CBS radio-igru "Rat svjetova" na osnovu teksta Herberta Džordža Velsa. Napad Marsovaca na Zemlju prikazan je tako uvjerljivo da su milioni Amerikanaca pomislili da je riječ o stvarnom događaju, što je izazvalo nevjerovatan haos i paniku u tom dijelu SAD.
1944. - Njemački vojnici su u Risnu u Drugom svjetskom ratu ubili 42 civila. Najstarija žrtva u tom gradu u Boki Kotorskoj je imala 80, a najmlađa godinu dana.
1967. - Prvi put u istoriji kosmonautike sovjetski naučnici su letjelicama "Kosmos 186" i "Kosmos 188" izveli spajanje i razdvajanje vještačkih satelita.
1973. - Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.
1975. - Teško bolesnog diktatora Fransiska Franka na čelu Španije zamijenio princ Huan Karlos.
1975. - Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije "Ineks-Adria", u kojem je poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su ljetovali na Jadranu.
1983. - Na prvim izborima poslije deset godina vojne diktature Argentinci su glasali za nacionalne, oblasne i opštinske organe vlasti.
1995. - Na referendumu o nezavisnosti kanadske provincije Kvebek minimalnom većinom pobijedili protivnici otcjepljenja.
1998. - U požaru u makedonskom klubu - iznajmljenom za tu priliku kurdskoj omladini - u švedskom gradu Geteborg poginulo 63 ljudi.
2000. - Na gradskom banjalučkom groblju privremeno sahranjeni posmrtni ostaci 450 neidentifikovanih srpskih boraca i civila.
2001. - Haški istražioci počeli sa iskopavanjem masovnih grobnica u Gračcu u Lici, u kojima je pokopano najmanje stotinu tijela, uglavnom Srba, ubijenih za vrijeme i nakon akcije hrvatske vojske "Oluja".
2003. - Narodna skupština Republike Srpske saglasila se da svoje nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenese na Parlamentarnu skupštinu BiH.
2003. - Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,6 miliona evra, namijenjenih uspostavljanju Vijeća za ratne zločine pri Sudu BiH, što je dovoljno za prve dvije godine rada.
2009. - Eksperti OHR-a označili dio bošnjačkog političkog rukovodstva, vjerske vođe i vodeće biznismene u Sarajevu kao dio političko-kriminalne mreže u Federaciji BiH i o tome obavijestili evropske diplomate.

**Učlanjen** : 18.12.2021

31.10.

12 - Rođen rimski car Gaj Julije Cezar Germanik Kaligula. Tokom vladavine od 37. do 41. ispoljio je krajnju svirepost, neuračunljivost, samovolju i nečuveno rasipništvo. Kad je uveo nepodnošljivo visoke poreze i ostale namete, okrenuo je protiv sebe Senat i vojsku, čak i komandante sopstvene pretorijanske garde i 41. godine je ubijen. Senat je potom za cara proglasio njegovog strica Klaudija Prvog Tiberija Druza.
1290 - Kralj Edvard Prvi izbacio Jevreje iz Engleske.
1354 - Srpski državni sabor u Serezu proglasio Dušanov zakonik u cijelosti, čiji je prvi dio donesen u srpskoj prijestonici Skoplju 1349. Najznačajniji pravni dokument feudalne Srbije - "Zakonik blagovjernago cara Stefana", kako je glasio zvaničan naziv - utvrdio je opšta načela državnog uređenja najmoćnije države na jugoistoku Evrope. Osim ustavnih, sadržao je i kazneno-pravne i procesno-pravne odredbe i odredbe iz porodičnog i nasljednog prava. Rađen je na osnovu običajnog, crkvenog i romejskog /vizantijskog/ prava i odlikuje se humanošću, jer je štitio prava i najnižih staleža. Proklamovao je načelo zakonitosti: zakon je jači i od suprotne volje vladara.
1422 - Umro engleski kralj Henri Peti, koji je tokom vladavine od 1413. do smrti nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom. Pobijedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz. U Francuskoj je i umro od dizenterije, a na prijestolu naslijedio ga je devetomjesečni sin Henri Šesti.
1688 - Umro engleski pisac i baptistički propovjednik DŽon Banjan, koji je 12 godina proveo u zatvoru zbog toga što je držao propovijedi bez dozvole vjerskih vlasti. U tamnici je napisao duhovnu autobiografiju i započeo "Poklonikovo putovanje", svojevremeno najčitaniju knjigu u Engleskoj.
1808 - U Beogradu otvorena Velika škola, prva visokoškolska ustanova u Srbiji. Među dvadesetak studenata bili su i Aleksa, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa i Vuk Stefanović Karadžić. Škola je prestala da radi 1813. poslije propasti ustanka.
1811 - Rođen francuski pisac Teofil Gotje, majstor riječi i oblika, preteča parnasovaca, koji je kultivisao "umjetnost radi umjetnosti". Djela: pjesme - "Emalji i kameje", proza - "Gospođica de Mopen", "Roman jedne mumije", "Kapetan Frakas", kritike - "Istorija dramske umjetnosti u proteklih 25 godina", "Istorija romantizma".
1867 - Umro francuski pisac Šarl Bodler, jedan od najvećih pjesnika 19. vijeka. NJegova poezija - prožeta tananom osjećajnošću, koja je otvorila nove puteve lirike - izrazila je bijedu, očajanje i korupciju civilizacije i progovorila o čovjeku neprekidno raspinjanom između dobra i zla. Buntovnog duha, prevazišao je estetičke norme svog vremena, u poeziju je unio orijentalne boje i egzotiku, zadržao elemente romantizma, klasičnog paganizma i nagovijestio simbolizam. Uz zbirku pjesama "Cvijeće zla", koju mnogi smatraju najvećim lirskim događajem 19. vijeka, objavio je prozno djelo "Vještački raj".
1876 - Zbačen turski sultan Murat Peti, koga je na prijestolu naslijedio brat Abdul Hamid Drugi.
1887 - Osnovan Streljački savez Srbije, 36 godina poslije formiranja prve streljačke družine. Savez je 1909. - kad su djelovale već 843 družine, učlanjen u Međunarodnu streljačku uniju i strijelci iz Srbije su prvi put učestvovali na međunarodnim takmičenjima u Londonu i Hamburgu.
1898 - Rođen srpski pisac Dušan Matić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, pripadnik beogradskog nadrealističkog kruga. Djela: zbirke pjesama "Buđenje materije", "Laža i paralaža noći", "Knjiga rituala", "Pisma - ipak su stigla", "I tako, kad ostanem sam", eseji "Položaj nadrealizma u društvenom procesu", "Jedan vid francuske književnosti", "Anina balska haljina", "Proplanak i um", "Na tapet dana", "Breton iskosa", romani "Gluvo doba", "Kocka je bačena".
1908 - Rođen američki pisac jermenskog porijekla Vilijam Sarojan, koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovijedanja najviše pisao o životu američkih "malih ljudi", često jermenskih i drugih doseljenika. Vjerovao je da su hrabrost i humor najdjelotvornija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča "Zovem se Aram", "Pet zrelih krušaka", "Smjeli mladić na letećem trapezu", "Mama, ja te volim", "Tata, ti si lud", "Jedan dan u popodnevu svijeta", romani "LJudska komedija", "Doživljaji Veslija DŽeksona", "Predmet smijeha", drame "Vrijeme vašeg života", "Moje srce je u gori".
1939 - Propali pokušaji francuskog i britanskog premijera - Eduara Daladjea i Artura Nevila Čemberlena - da pregovaraju sa njemačkim vođom Adolfom Hitlerom. Nacističke trupe su dan kasnije napale Poljsku i počeo je Drugi svjetski rat.
1942 - Njemački general Ervin Romel obnovio ofanzivu protiv Britanaca kod Alam Halfe u Egiptu u Drugom svjetskom ratu s namjerom da izbije na Suecki kanal, ali je pokušaj propao.
1944 - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke trupe iz glavnog grada Rumunije Bukurešta.
1957 - Malaja stekla nezavisnost.
1962 - Umro francuski slikar Žorž Brak, koji je sa Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret. Poslije Prvog svjetskog rata je prolazio kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom originalnošću. Tražeći rješenja između objektivnog i neobjektivnog, slikao je prirodu, aktove i mrtvu prirodu.
1962 - Trinidad i Tobago postali nezavisna država.
1973 - Umro američki filmski režiser irskog porijekla DŽon Ford, autor više od 200 filmova, uključujući vesterne pune lirike, sjete i humora. Filmovi: "Potkazivač", "Poštanska kočija", "Mladi Linkoln", "Plodovi gnjeva", "Dugo putovanje", "Kako je bila zelena moja dolina", "Moja draga Klementina", "Bjegunac", "Cijena slave", "Miran čovjek", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Crni narednik", "Jesen Čejena".
1983 - Sahrani vođe filipinske opozicije Beninja Akina u Manili prisustvovalo više od milion ljudi. Opozicioni lider je ubijen deset dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbjeglištva u SAD, čime je filipinski diktator Ferdinand Markos uklonio najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.
1986 - Preminuo engleski vajar Henri Mur, jedan od najvećih skulptora 20. vijeka, inostrani član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Inspirisao se arhaičnom i primitivnom umjetnošću i vjerovao da umjetničko djelo treba da ima vlastitu vitalnost, bez obzira šta predstavlja. Težio je sintezi apstraktnih oblika i nadrealističkih psiholoških istraživanja.
1986 - Preminuo finski državnik Urho Kekonen, predsjednik Finske od 1956. do 1982, najistaknutiji finski političar poslije Drugog svjetskog rata. Kao šef države i prethodno premijer od 1950. do 1953. i od 1954. do 1956. podržavao je saradnju u vladi partija centra sa radničkim partijama, uključujući Komunističku partiju Finske. Izuzetno je doprinio procesu miroljubive saradnje država, krunisanim 1975. Konferencijom o evropskoj bezbjednosti i saradnji u finskom glavnom gradu Helsinkiju.
1994 - Trupe bivšeg SSSR formalno okončale poluvjekovno vojno prisustvo u bivšoj Istočnoj NJemačkoj i na Baltiku, ceremonijom kojoj su prisustvovali predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin i kancelar NJemačke Helmut Kol.
1996 - U najvećoj vojnoj akciji trupa iračkog predsjednika Sadama Huseina od okončanja Zalivskog rata /1991/ vojska Iraka je pomogla Kurdistanskoj demokratskoj partiji Masuda Barzanija da preotme strateški važan grad Arbil na sjeveru Iraka od rivalske Patriotske unije Kurdistana.
1997 - Poginula britanska princeza Dajana Spenser, bivša supruga britanskog prestolonasljednika princa Čarlsa. U automobilskoj nesreći u Parizu sa njom je poginuo i njen ljubavnik Dodi el Fajed.
2001 - Najmanje 26 ljudi je povrijeđeno, 23 ozbiljno, od eksplozije četvorospratne zgrade u centru Tokija.
2003 - Na grčkom ostrvu Krfu obavljene komemorativne svečanosti u spomen srpskim vojnicima iz Prvog svjetskog rata, najprije u Guviji, mjestu gdje su se 1916. godine iskrcali pripadnici Drinske divizije, a potom u selu Agios Mateos, gdje je podignuto spomen-obilježje stradalim vojnicima i starješinama te proslavljene divizje.
2005 - Poginulo 1.199 Iračana, a više od 460 je povrijeđeno tokom povorke s milion šiitskih vjernika na mostu preko rijeke Tigar, u Bagdadu, u panici zbog glasina da će bombaš-samoubica aktivirati eksploziv.

**Učlanjen** : 18.12.2021

02.11.

1687. - U Otomanskom carstvu u pobuni zbačen sultan Muhamed Četvrti i na prijestolu ga je naslijedio mlađi brat Sulejman Treći.
1721. - Poslije ratova protiv Otomanskog carstva i Švedske, kojima je učvrstio Rusiju na Crnom moru i Baltiku, Petar Veliki proglašen carem cijele Rusije.
1755. - Rođena francuska kraljica Marija Antoaneta, supruga Luja Šesnaestog i kćerka austrijske carice Marije Terezije, krajnje omražena poslije izbijanja Francuske revolucije 1789. Pripisana joj je ironična poruka gladnom narodu: "Ako nemate hljeba, jedite kolače". Pod optužbom da je vezama s bečkim dvorom izdala Francusku, 1793. je pogubljena na giljotini.
1766. - Rođen austrijski vojskovođa mađarskog porijekla feldmaršal Johan Jozef Radecki, vojni reformator i nacionalni heroj koji je više od pola vijeka u bitkama predvodio austrijske trupe. Učestvovao je u bojevima protiv francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte u Italiji i na Rajni i u gušenju italijanskih ustanaka protiv Austrije 1830, 1831, 1848. i 1849. Poslije pobjeda nad Italijanima
1848. kod Kustoce i 1849. kod Navare postao je guverner Lombardijsko-venecijanske oblasti.
1789. - U Francuskoj konfiskovana sva imovina Rimokatoličke crkve.
1815. - Rođen engleski matematičar Džordž Bul, najznačajniji tvorac savremene matematičke logike i "Bulove algebre", ključne za razvoj kompjutera. Zbog siromaštva je završio samo osnovnu školu, ali je kao samouk naučio klasične jezike i francuski, njemački i italijanski. Na osnovu objavljenih matematičkih radova, 1849. je postavljen za profesora matematike na koledžu u Korku, poslije čega je napisao najznačajnije djelo - "Istraživanja zakona mišljenja".
1891. - Rođen srpski klasični filolog Milan Budimir, član Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, koji je proučavo indoevropske dijalekte u Sredozemlju. Objavljivao je i na francuskom jeziku, na kojem je izdavao i časopis "Revue internationale des etudes balkaniques ". Djela: "O Ilijadi i njenom pjesniku", "Iz klasične i savremene aloglotije", "Problem bukve i protoslovenske domovine", "Grci i Pelasti", "Dvije vrste Aristotelove tragedije", "Sa balkanskih istočnika", "Carmen arvale", "Patriculae Pelesticae".
1906. - Rođen italijanski filmski režiser Lukino Viskonti, jedan od začetnika neorealizma. Filmovi: "Opsesija", "Zemlja drhti", "Senso", "Bijele noći", "Roko i njegova braća", "Gepard", "Drage zvijezde Velikog Medvjeda", "Zatvoreni porodični krug", "Sumrak bogova", "Smrt u Veneciji", "Nevino".
1911. - Rođen grčki pisac Odisej Alepudelis, poznat kao Odisej Eliti, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1979, čiju poeziju odlikuju leksičko bogatstvo i čudesne metafore. Djela: zbirke pjesama "Orijentacije", "Klepsidre nepoznatog", "Dostojno jest", "Junačna i tužna pjesma za mlađeg poručnika poginulog u Albaniji", "Šest i jedno kajanje za nebo", "Vrhovno sunce", "Monogram", eseji "Otvorena knjiga".
1913. - Rođen američki glumac Barton Stiven Lankaster, poznat kao Bert Lankaster, koji je kao bivši cirkuski artista počeo ulogama u avanturističkim filmovima, ali je potom potvrdio izrazitu glumačku individualnost. Filmovi: "Odavde do vječnosti", "Zatočenik iz Alkatraza", "Sedam dana u maju", "Voz", "Gepard", "Drage zvijezde Velikog Medvjeda", "Zatvoreni porodični krug", "Tetovirana ruža", "Vrati se, mala Šibo", "Dvadeseti vijek".
1917. - Velika Britanija Balfurovom deklaracijom zauzela se za osnivanje jevrejske države u Palestini.
1923. - Umro srpski slikar Stevan Aleksić, majstor obnove ikonostasa srpskih crkava. Akademiju je završio u Minhenu, a slikarsku radionicu je otvorio u rodnom Aradu, u kojem je renovirao ikone i slike na svodovima crkve. Obnovio je i ikone i slike u crkvama u Temišvaru, Vukovaru, Novom Sadu, Modošu (sada Jaša Tomić), Beneševu i drugim mjestima. Najznačajniji i najobimniji rad obavio je u Preobraženskoj crkvi u Pančevu: 32 ikone velikog formata, tri kompozicije iz istorije srpske crkve i 44 medaljona svetaca.
1930. - Haile Selasije Prvi krunisan za cara Etiopije.
1938. - Mađarska anektirala južnu Slovačku, iskoristivši invaziju svoje saveznice nacističke NJemačke na Čehoslovačku.
1944. - Centralni komitet Bugarske radničke partije u pismu generalnom sekretaru Komunističke partije Jugoslavije Josipu Brozu priznao bugarsku krivicu za fašističke zločine u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu.
1950. - Umro engleski pisac irskog porijekla Džordž Bernard Šo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925, izuzetno smio satiričar i jedan od najduhovitijih ljudi 20. vijeka. U oštrom, ali šaljivom tonu je prikazivao protivrječnosti građanskog društva u Engleskoj. U komedijama "Čovjek i natčovjek " i "Vraćanje Metuzalemu" iznio je zamisao o životnoj sili, snazi koja nastoji da ljudski rod uzdigne u viši i bolji život. Pisao je i političke i ekonomske članke, držao govore i vodio dramsku i muzičku kritiku u dnevnoj štampi. U djelima pisanim za pozorište - koja su mu često služila da iznese sopstvene društvene i političke teorije - razbijao je idole savremenog društva, žestoko im se podsmijevajući, zastarjele i nazadne konvencije i lažan moral srednje klase u religiji, etici, politici i ekonomiji. Ostala djela: komadi "Pigmalion", "Kuće udovičke", "Sveta Ivana", "Major Barbara", "Kandida", "Zanat gospođe Vorn", "LJekar u nedoumici", "Cezar i Kleopatra", zbirka "Tri pozorišna komada za puritance".
1953. - Pakistanski parlament proglasio zemlju "Islamskom republikom Pakistan".
1958. - Posljednji britanski vojnici napustili Jordan.
1962. - Umro srpski pisac i botaničar Stevan Jakovljević, profesor Univerziteta u Beogradu i rektor od 1945. do 1950. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Kao oficir srpske vojske borio se u Prvom svjetskom ratu, a u Drugom svjetskom ratu je bio u italijanskim i njemačkim zarobljeničkim logorima. Književno ime i popularnost je stekao romanom "Srpska trilogija", koji čine "Devetsto četrnaesta", "Pod krstom" i "Kapija slobode". Ostala djela: romani "Smena generacija", "Velika zabuna", "Likovi u senci", djela iz botanike "Studije o biljnom svetu Prespanskog jezera", "Makrofitska vegetacija Ohridskog jezera", "Sistematika lekovitog bilja".
1964. - U Saudijskoj Arabiji sa prijestola svrgnut kralj Saud, a kraljem proglašen princ Fejsal.
1976. - Za predsjednika SAD izabran kandidat Demokratske stranke DŽejms Erl - DŽimi Karter.
1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta s vasionskog broda "Saljut 6" vratila se na Zemlju, postavivši nov rekord boravka u vasioni - 139 dana i 14 časova.
1990. - Parlament Mozambika usvojio novi ustav, kojim je u toj afričkoj zemlji uspostavljena višepartijska demokratija.
1994. - Više od 430 ljudi poginulo na jugu Egipta u požaru poslije eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela.
1995. - Predsjednik Srbije Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, pod pokroviteljstvom američkog državnog sekretara, u Dejtonu potpisali deklaraciju o diplomatskom rješenju statusa Sremsko-baranjske oblasti.
1995. - Bivši ministar odbrane Južne Afrike Magnus Malan i deset penzionisanih viših oficira uhapšeno pod optužbom za ubistva u vrijeme režima aparthejda.
1998. - Uragan "Mič" utihnuo poslije sedmice tokom koje je izazvao ogromna razaranja u centralnoj Americi, posebno u Hondurasu i Gvatemali, i smrt najmanje 9.000 ljudi.
2001. - Njegova svetost patrijarh srpski Pavle održao u Osnovnoj školi "Kralj Petar Prvi Karađorđević" u Beogradu prvi svečani javni čas katihizisa i time označio povratak vjeronauke u osnovne i srednje škole u Srbiji.
2003. - Administracija u Vašingtonu donijela odluku o normalizaciji trgovinskih odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom.
2004. - U SAD održani predsjednički izbori. Džordž Buš dobio drugi mandat, pobijedivši predsjedničkog kandidata Demokratske stranke Džona Kerija.

**Učlanjen** : 18.12.2021

03.11.

1493. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo otkrio ostrvo Dominika u Malim Antilima, koje je istog dana 1978. postalo nezavisna država.1534. - Engleski parlament priznao crkvenu vlast kralju Henriju Osmom, koji je time poslije raskida sa Rimokatoličkom crkvom postao poglavar Anglikanske crkve. Prethodno je papa odbio da poništi kraljev brak sa Katarinom Aragonskom, što je izazvalo prekid odnosa Rima i Londona.
1706. - Italijanski grad Abruci razoren u zemljotresu u kojem je poginulo 15.000 ljudi.
1801. - Rođen italijanski kompozitor Vinčenco Belini, koji je njegovao stil belkanto u operama raspjevane i izražajne melodike širokog daha i bogatog kolorita. Djela: opere "Norma", "Pirat", "Zaira", "Kapuleti i Monteki", "Mjesečarka", "Puritanci".
1839. - Britanske fregate kod Kantona potopile nekoliko kineskih džunki, čime je Velika Britanija otpočela Prvi opijumski rat protiv Kine, okončan kineskim porazom 1842, poslije čega je Peking prinuđen na velike trgovinske ustupke i potpadanje Hongkonga pod vlast Londona.
1852. - Rođen japanski princ Mucuhito, od 1867. car Meidji, tokom čije je vladavine do 1912. Japan preobražen u moćnu industrijsku, vojnu i imperijalnu silu. Premjestio je prijestonicu iz Kjota u Edo, koji je preimenovan u Tokio.
1883. - Ugušena Timočka buna koju su podigle vođe Narodne radikalne stranke protiv režima kralja Milana Obrenovića zato što im nije dao vlast osvojenu na izborima, već je za premijera postavio Nikolu Hristića, odanog dinastiji Obrenović. Prijeki sud je osudio na smrt 21 vođu ustanka, a mnoge na dugogodišnju robiju. Smrtna kazna je izrečena i radikalskim prvacima Nikoli Pašiću i Aci Stanojeviću, ali su oni pobjegli u inostranstvo.
1901. - Rođen francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije, Španskog građanskog rata, komandanat u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu, član Francuske akademije i ministar kulture od 1959. do 1969. U djelima je u duhu angažovane umjetnosti analizirao idejne, moralne, socijalne i političke dileme i probleme savremenog čovjeka u zaoštrenim situacijama društvenih revolucija i građanskih ratova. Djela: romani "Kraljevski put", "Ljudska sudbina", "Altenburški orasi", "Nada", eseji "Iskušenje Zapada", "Imaginarni muzej", "Umjetničko stvaranje", "Ogled o Goji", "Metamorfoza bogova", "Glasovi tišine", memoarski spisi "Antimemoari" (1 - "Hrastovi koje obaraju", 2 - "Posmrtne besjede").
1903. - Kolumbijska provincija Panama - poslije pobune koju su inscenirale SAD i uplovljavanja u panamske vode američke krstarice "Nešvil" - otcijepila od Kolumbije i proglasila nezavisnost.
1912. - Rođen paragvajski diktator Alfredo Stresner, koji je tokom vladavine obilato koristio teror protiv političkih protivnika. Vlast u Paragvaju je prigrabio vojnim udarom 1954, a zbačen je na isti način 1989.
1918. - Predstavnici austrougarske vojske potpisali kapitulaciju u Prvom svjetskom ratu, što je bio posljednji državni akt 700-godišnje Habsburške Monarhije.
1918. - Na ratnim brodovima u Kilu izbila pobuna njemačkih mornara koji su uhapsili oficire, formirali vojnička vijeća, povezali se s radnicima i vojnicima i stvorili radnička i vojnička vijeća kao organ revolucije i privremene vlasti. Njemački parlament je 6. februara 1919. razvlastio ta vijeća.
1946. - Poslije poraza u Drugom svjetskom ratu u Japanu je vlast prešla sa cara na parlament.
1954. - Umro francuski slikar i vajar Anri Matis, osnivač fovističkog pravca, koji je snažno uticao na evropsko slikarstvo 20. vijeka. U početku je bio pod uticajem Gistava Moroa, kasnije Pola Sezana i Pola Gogena, ali je od 1905. formirao lični izraz. Najviše je slikao ženske figure (odaliske) i mrtvu prirodu, ali i predjele, kompozicije i nacrte za baletske dekore i kostime. Inspirisao se orijentalnim motivima, ćilimima i minijaturama. Radio je i bakroreze, drvoreze i litografije. Često se vraćao skulpturi, u početku pod uticajem Ogista Rodena.
1957. - SSSR lansirao "Sputnjik 2", prvi satelit sa živim bićem, u kojem je bila keruša Lajka.
1961. - Generalna skupština UN jednoglasno izabrala za generalnog sekretara svjetske organizacije burmanskog diplomatu U Tanta, poslije smrti u avionskoj nesreći njegovog prethodnika Šveđanina Daga Hamaršelda.
1964. - Demokrata Lindon Džonson postao predsjednik SAD, nadmoćno pobijedivši kandidata Republikanske stranke Barija Goldvotera.
1970. - Kandidat Fronta narodnog jedinstva Salvador Aljende - kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran na slobodnim izborima - preuzeo dužnost predsjednika Čilea. Ubijen je 1973. u državnom udaru, kojim je uz pomoć SAD vlast prigrabio krajnji desničar general Augusto Pinoče.
1975. - U Bangladešu grupa oficira oborila predsjednika Kandakara Muštaka Ahmeda, koji je i sam prigrabio vlast državnim udarom tri mjeseca prije toga, ali je već 7. novembra izvršen još jedan državni udar i vlast je preuzeo Ziaur Rahman.
1986. - Žoakim Šisano izabran za predsjednika Mozambika poslije smrti, u avionskoj nesreći, Samore Mašela.
1991. - U Grubišnom polju u zapadnoj Slavoniji Hrvatska vojska je razorila, spalila i opljačkala 18 sela i protjerala Srbe.
1992. - Kandidat Demokratske stranke Bil Klinton na izborima za predsjednika SAD pobijedio dotadašnjeg šefa države, republikanca DŽordža Buša.
1996. - Umro nekadašnji samoproglašeni centralnoafrički car Žan Bedel Bokasa, koji je na vlast došao vojnim udarom 1966, proglasio se 1972. doživotnim predsjednikom, a 1976. carem. Vojnim udarom je srušio bliskog rođaka - predsjednika Dejvida Daka, a 1977. je za ceremoniju krunisanja utrošio četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje, promijenivši naziv Centralnoafrička Republika u Centralnoafričko Carstvo. Tokom vladavine - koju je obilježio nevjerovatnim ekstravagantnostima, rasipanjem državne imovine i strašnim zločinima nad sopstvenim narodom - povremeno je bio i premijer, ministar odbrane, pravde, informacija, poljoprivrede i stočarstva, zdravlja, vojne i civilne avijacije, državne uprave, kopnenog,
riječnog i vazdušnog saobraćaja, pošta i telekomunikacija, trgovine, industrije, rudarstva. S vlasti ga je 1979. zbacio bivši predsjednik Dako i vratio zemlju u status republike.
2003. - Republika Srpska dostavila Haškom tužilaštvu nove dokaze o ratnim zločinima koje su nad Srbima počinili mudžahedini.

**Učlanjen** : 18.12.2021

04.11.

1307 - Švajcarska Konfederacija proglasila nezavisnost od Austrije.
1650 - Rođen engleski kralj Vilijam Treći - Oranski, koji je tokom vladavine od 1689. do 1702. učvrstio režim pod dominacijom buržoasko-zemljoposjedničkog parlamenta. Pod njegovom vlašću Engleska je ponovo zauzela Irsku.
1847 - Umro njemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, osnivač konzervatorijuma u Lajpcigu, istaknuti predstavnik romantizma. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko djelo - scensku muziku za "San ljetnje noći". S uspjehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, osim u operi i njegova djela se odlikuju klasičarskim tretmanom oblika i harmonije. Djela: simfonije "Škotska", "Italijanska", uvertira "Hebridi" ili "Fingalova pećina", klavirska kompozicija "Pjesme bez riječi", oratorijumi "Paulus", "Elijas", "Koncert za violinu i orkestar u E-molu", solo pjesme, kamerna muzika.
1890 - U Londonu otvorena prva linija podzemne električne željeznice u svijetu.
1908 - Umro srpski istoričar, pisac, folklorista, pedagog i prevodilac Milan Milićević, član Srpske kraljevske akademije. Djela: istorijska - "Kneževina Srbija", "Knez Miloš u pričama", "Karađorđe u govoru i tvoru", "Pomenik znamenitih ljudi srpskog naroda novijega doba", pripovijetke: "Zimnje večeri", "Letnje večeri", "Međudnevica".
1918 - U Prvom svjetskom ratu poginuo engleski pisac Vilfred Oven, čija je poezija najsnažnija osuda ratnih zvjerstava. Znatno je uticao na moderne engleske pjesnike, posebno na Vistena Hjua Odna i Stivna Spendera.
1918 - Sile Antante se u Prvom svjetskom ratu saglasile sa uslovima kapitulacije NJemačke, zasnovanim na "14 tačaka" predsjednika SAD Vudra Vilsona.
1921 - Japanskog premijera Takašija Haru ubio desničarski fanatik.
1922 - U Dolini kraljeva kod Luksora u Egiptu engleski arheolog Hauard Karter otkrio grob faraona Tutankamona.
1931 - Društvo naroda optužilo Japan zbog agresije na Mandžuriju. Kad ga je osudila svjetska javnost, Japan je napustio Društvo naroda u martu 1933.
1939 - Na traženje predsjednika Frenklina Ruzvelta Kongres je donio zakon o prodaji ratnog materijala na osnovu principa "plati, pa nosi", što je bio prvi korak SAD na putu ulaska u Drugi svjetski rat. U martu 1941. taj zakon je zamijenjen novim - o zajmu i najmu - s još većim povlasticama zemljama koje su se borile protiv fašizma.
1942 - Britanska Osma armija generala Bernarda Lo Montgomerija u egipatskoj pustinji kod gradića El Alamejn u Drugom svjetskom ratu potukla njemačko-italijanski Afrički korpus generala Ervina Romela, gotovo ga uništivši poslije 12 dana ogorčenih borbi. Četiri dana potom je uslijedilo iskrcavanje saveznika u sjevernoj Africi poslije kojeg su u maju 1943. potpuno slomljene snage sila Osovine u Africi.
1946 - Osnovan UNESKO /Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu/ radi rješavanja problema obrazovanja u zemljama pogođenim Drugim svjetskim ratom. Kasnije su zadaci Uneska prošireni, posebno u zaštiti kulturnog i istorijskog blaga i razmjeni naučnih radnika i publikacija.
1952 - Republikanac Dvajt Ajzenhauer pobijedio na izborima za predsjednika SAD, ali se potom nije naročito istakao tokom dva četvorogodišnja mandata. Bivši general je mnogo govorio o miru, ali je znatno više energije uložio u trku u naoružanju u vrijeme hladnoratovskog nadmetanja Zapada i Istoka.
1956 - Umro srpski arheolog Miloje Vasić, jedan od osnivača arheologije u Srbiji, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Njegovo životno djelo je otkopavanje preistorijskog naselja Vinča. Na osnovu toga postavio je tezu da podunavska kultura potiče iz Sredozemlja/egejska kultura/ i prednje Azije, a ne iz nordijskih zemalja. Objavio je više od sto naučnih radova. Djela: "Preistorijska Vinča, 1-2", "Arhitektura i skulptura u Dalmaciji", "Žiča i Lazarica", "Jonska kolonija Vinča".
1956 - Sovjetska armija ugušila pobunu u Mađarskoj, a umjesto Imre Nađa, koji je sklonište potražio u ambasadi Jugoslavije, premijer je postao Janoš Kadar.
1966 - Najveće poplave u istoriji Italije pogodile trećinu njene teritorije, a u Firenci je znatno oštećeno kulturno blago, uključujući mnoge freske na zidovima palata i crkava.
1976 - Velika Britanija predložila nezavisnost Južne Rodezije pod vladavinom crnačke većine od 1. marta 1978.
1979 - Islamski studenti u Teheranu okupirali ambasadu SAD, čija su 52 službenika potom 444 dana držali kao taoce, tražeći izručenje zbačenog šaha Reze Pahlavija.
1980 - Za predsjednika SAD izabran republikanac Ronald Regan, koji je na položaju ostao dva mandata, pošto je dobio i izbore 1984.
1983 - U Libanu poginulo više od 40 izraelskih vojnika od detonacije kamiona punog eksploziva, koju je izazvao islamski terorista-samoubica.
1984 - Prvi slobodni izbori u Nikaragvi završeni pobjedom Sandinistickog fronta, koji je osvojio 68 odsto glasova.
1995 - Ubijen izraelski premijer Jicak Rabin u trenutku kad je napuštao mirovni miting u Tel Avivu. Bio je šef vlade od 1974. do 1977. i od juna 1992. do tog dana - kada ga je revolverskim hicima usmrtio jevrejski student Jigal Amir. Od 1940. se kao član ilegalnog jevrejskog pokreta Palmah borio protiv britanske kolonijalne uprave u Palestini i francuskih kvislinških trupa 1941. u Siriji. Od formiranja Izraela 1948, kad je u ratu protiv Arapa komandovao brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba postao je 1964. i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967, ali je poslije ponovnog preuzimanja vlasti 1992. postao arhitekta mirovnog procesa na Bliskom istoku i izmirenja s Arapima. To je izazvalo gnjev izraelskih nacionalista, a posebno prepuštanje Palestincima teritorija zauzetih u ratu 1967.
2008 - Za predsjednika SAD izabran Barak Obama, kandidat Demokratske partije.

**Učlanjen** : 18.12.2021

06.11.

1632. - Švedski kralj Gustav Drugi Adolf - veliki vojskovođa i vojni reformator - poginuo je u Tridesetogodišnjem ratu u bici kod Licena, u kojoj je njegova protestantska vojska potukla rimokatoličku armiju njemačkog cara Ferdinanda Drugog pod komandom generala Albrehta Vencela fon Valenštajna.
1661. - Rođen španski kralj Karlos Drugi, posljednji monarh iz dinastije španskih Habsburga, koji je na prijesto stupio kao četvorogodišnjak 1665. i vladao Španijom do 1700. Nije imao nasljednika i poslije njegove smrti je počeo rat za špansko nasljeđe u koji su se uključile Francuska, Austrija, Velika Britanija i Savoja.
1771. - Rođen njemački izdavač i štampar Alojz Johan Nepomuk Franc Zenefelder, pronalazač sistema litografske štampe. Napisao je "Udžbenik litografije".
1787. - Rođen srpski jezički i pravopisni reformator Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi, koja je od njegovog vremena dobila izrazito nacionalno obilježje. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i "Pismenicu" (gramatiku), a 1818. "Rječnik". Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom (njegovo djelo je sabrano u 39 tomova), stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija postanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. Njegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su izašle "Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom" mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je djelom "Rat za srpski jezik i pravopis" dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. Poslije 33 godine u tuđini, njegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.
1814. - Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument nazvan njemu u čast saksofon.
1825. - Rođen francuski arhitekta Žan Luj Šarl Garnije, čije je glavno djelo, Opera u Parizu, jedan od najznačajnijih spomenika pariske arhitekture u drugoj polovini 19. vijeka. Projektovao je i Kazino u Monte Karlu i Opservatoriju u Nici.
1860. - Rođen poljski pijanista i kompozitor Ignac Jan Paderevski, profesor Konzervatorijuma u Varšavi, koji je od 1919. do 1921. bio premijer i ministar inostranih poslova Poljske. Djela: opera "Manra", "Poljska fantazija" za klavir i orkestar, jedna simfonija, klavirska djela, solo pjesme.
1860. - Abraham Linkoln izabran za predsjednika SAD.
1861. - Rođen kanadski profesor fizičkog obrazovanja Džejms Nejsmit, koji je 1891. izmislio košarku.
1880. - Francuski mikrobiolog Šarl Luj Alfons Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio je uzročnika malarije, bolesti koja je pustošila močvarnim predjelima širom svijeta. Posmatrajući pod mikroskopom krv čovjeka oboljelog od malarije primijetio je među crvenim krvnim zrncima novu histološku formaciju koje nema u krvi zdravih ljudi. Zaključio je da ti mikroorganizmi (nazvani kasnije Haemamoeba Laverani) izazivaju malariju, ali nije bio u stanju da objasni na koji način prodiru u krv. Engleski ljekar Ronald Ros je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.
1893. - Umro ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, najistaknutiji ruski simfoničar 19. vijeka, koji je ostvario sintezu evropskog artizma i ruske narodne osjećajnosti. Njegova muzika se odlikuje iskrenošću izraza koji razotkriva skrivene psihološke procese i osjećanja i svojevjrsnom ljepotom i snagom muzičke misli. Karakteriše je i široko raspjevana melodika, bogatstvo harmonije i blistav orkestarski kolorit. Inspirisao se narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom. Komponovao je šest simfonija, opere, uvertire, koncerte za klavir, koncerte za violinu, kamernu muziku, balete, solo pjesme, klavirske kompozicije. Djela: opere "Evgenij Onjegin", "Pikova dama", simfonija "Patetična", baleti "Labudovo jezero", "Ščelkunčik", "Uspavana ljepotica", uvertira "Romeo i Julija".
1911. - Predsjednik Meksika postao Fransisko Madero, vođa revolucije protiv diktatora Porfirija Dijasa.
1917. - Poslije pet mjeseci borbi, u Prvom svjetskom ratu je pobjedom zapadnih saveznika nad Nijemcima okončana treća bitka kod belgijskog grada Ipr. Pomjeranje linije fronta za nepunih deset kilometara glavom je platilo najmanje 240.000 vojnika.
1921. - Rođen američki pisac Džejms Džons, čiji su najbolji romani tematski vezani za rat, naturalistički u čestim opisima seksa i nasilja, ali upečatljivi u karakterizaciji likova. Djela: romani "Odavde do vječnosti", "Neki su došli trčeći", "Pištolj", "Tanka crvena linija", "Idite onom ko žene zavija u crno", "Veseli pariski maj", "Zviždaljka", zbirka priča "Sladoledna glavobolja".
1931. - Rođen američki filmski režiser Majk Nikols, koji je njegovao specifičan humor u posmatranju fenomena modernog doba i savremenog američkog života. Filmovi: "Diplomac" (nagrada "Oskar"), "Ko se boji Virdžinije Vulf", "Kvaka 22", "Seksualno vaspitanje", "Lovci na miraz".
1942. - Rukovodilac ustanka u Vojvodini protiv Nijemaca Žarko Zrenjanin, sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu, poginuo je u Drugom svjetskom ratu u neravnopravnoj borbi u obruču okupatorske njemačke policije u selu Pavliš kod Vršca.
1943. - Njemačke okupacione vlasti u Drugom svjetskom ratu stvorile specijalnu jedinicu radi uništavanja tragova zločina u Srbiji, koja je primoravala zatvorenike da spaljuju leševe na stratištu Jajinci kod Beograda. Procijenjeno je da je do aprila 1944. na tom mjestu spaljeno oko 80.000 žrtava.
1943. - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu izbacila Nijemce iz Kijeva, koji su taj grad držali pod okupacijom više od dvije godine.
1962. - Generalna skupština UN pozvala sve članice da primijene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.
1968. - U Parizu počeli mirovni pregovori SAD i Vijetnama, ali je vojna intervencija Amerikanaca u Indokini trajala sve do aprila 1975, kad je okončana porazom SAD.
1970. - Italija priznala Kinu i uspostavila s njom diplomatske odnose.
1993. - Trupe Gruzije zauzele Zugdidi, posljednje uporište pobunjenika lojalnih svrgnutom predsjedniku Gruzije Zvijadu Gamsahurdiji.
1996. - U ciklonu koji je pogodio jugoistočnu indijsku državu Andra Pradeš poginulo više od 2.000 ljudi.
1998. - Prvi razgovori Indije i Pakistana od 1992. o spornom pograničnom glečeru Sijačen okončani su pakistanskim odbijanjem indijskog prijedloga o prekidu vatre.
2001. - Amerika u Avganistanu prvi put upotrijebila najveću i najtežu konvencionalnu bombu, takozvanu "kosačicu krasuljka", čija je težina veća od 50 tona.
2003. - Haški tribunal optužio bivšeg predsjednika nekadašnje Republike Srpske Krajine Milana Babića za ratne zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj.
2006. - Sud u Italiji osudio Egipćanina Rabeija Osmana Sajeda Ahmeda na deset godina zatvora zbog umiješanosti u bombaške napade u Madridu 2004. godine, što je prva presuda za ovaj teroristički čin.

**Učlanjen** : 18.12.2021

7.11.

1598. - Rođen španski slikar Fransisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umjetnika 17. vijeka, koji je snažnim, gotovo brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme. Slikajući u baroknom maniru koristio je oštar kontrast svjetlosti i tame radi postizanja ekstatičnog dramatskog izraza.
1781. - Zločinačka rimokatolička inkvizicija u Sevilji posljednji put u Španiji javno spalila "grešnike" optužene za jeres.
1867. - Rođena Marija Sklodovska, poljski fizičar, poznata kao Marija Kiri, koja je dva puta dobila Nobelovu nagradu. Ona i njen suprug Pjer Kiri iz rude urana izdvojili su nove elemente - radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef Katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. je sama dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Poslije Pjerove smrti 1906. je otkrila radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri, jedna mjerna jedinica u fizici je nazvana "kiri".
1879. - Rođen ruski revolucionar jevrejskog porijekla Lav Davidovič Bronštajn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije 1917. Učestvovao je i u revoluciji 1905. tokom koje je predvodio Petrogradski sovjet. U vrijeme balkanskih ratova 1912. i 1913. dvaput je boravio u Srbiji kao ratni dopisnik "Pravde". U Oktobarskoj revoluciji ponovo je postao predsjednik uticajnog Petrogradskog sovjeta. Bio je i član Politbiroa boljševičke partije, a kao šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi pregovarao je s NJemačkom o zaključenju mira u Prvom svjetskom ratu. Od 1918. do 1924. je kao vojni komesar i predsjednik sovjetskog Vojno-revolucionarnog komiteta udario temelje Crvene armije. Od 1923. je predvodio opoziciju u boljševičkoj partiji i već tada se sukobio s Josifom Visarionovičem DŽugašvilijem /Staljin/, a sukob je pojačan 1926. kad je postao vođa "ujedinjene opozicije". Staljin je 1927. izdejstvovao njegovo isključenje iz partije, 1929. protjerivanje iz SSSR, a 1940. je organizovao ubistvo Trockog u Meksiku.
1913. - Rođen francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957, čiji se književni rad temelji na ideji o apsurdu /simbolika mita o Sizifu/ i revoltu /simbolika mita o Prometeju/. Apsurdnosti svijeta je suprotstavio stvaralaštvo, jer, kako je napisao, "stvarati znači dvaput živjeti". Poginuo je 1960. u saobraćajnoj nesreći. Djela: romani "Stranac", "Kuga", "Pad", pozorišni komadi "Kaligula", "Pravednici", "Opsadno stanje", "Nesporazum", eseji "Svadba", "Mit o Sizifu", "Pisma njemačkom prijatelju", "Pobunjeni čovjek".
1917. - U Petrogradu pod vođstvom lidera boljševika Vladimira Iljiča Uljanova /Lenjin/ počela Oktobarska revolucija i srušena privremena ruska vlada Aleksandra Fjodoroviča Kerenskog. U rano jutro "Crvena garda" i revolucionarne jedinice zaposjele su važne objekte u gradu, a zatim je Vojno-revolucionarni komitet objavio proglas o padu privremene vlade i vlast je preuzeo Petrogradski sovjet radničkih i vojnih deputata. Dok su ustanici jurišali na Zimski dvorac, u Smoljnom je Drugi kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata izabrao prvu revolucionarnu radničko-seljačku vladu s Lenjinom na čelu.
1937. - U Beogradu, na uglu ulica Grobljanske /Ruzveltova/ i Kralja Aleksandra, postavljen spomenik Vuku Stefanoviću - Karadžiću. Inicijator je bila Srpska književna zadruga, a spomenik je izradio vajar Đorđe Jovanović. Spomenik je izliven u bronzi i na njemu piše "Vuku - srpski narod".
1944. - Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt četvrti put izabran za šefa države, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji.
1946. - Završena prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije na željezničkoj pruzi Brčko - Banovići. Oko 70.000 mladih iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva za 190 dana izgradilo je prugu dugu 90 kilometara.
1956. - Generalna skupština UN izglasala rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naređeno da odmah povuku trupe iz Egipta.
1973. - SAD i Egipat uspostavili pune diplomatske odnose, prekinute poslije šestodnevnog rata 1967. u kojem je izraelska armija do nogu potukla egipatske snage.
1980. - Umro američki filmski glumac Stiv Mekvin, koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima, obilježivši ih snažnim temperamentom i ličnim šarmom. Filmovi: "Sedmorica veličanstvenih", "Sinsinati Kid", "Šampion rodea", "Bjeg", "Leptir", "Tom Horn", "Lovac".
1987. - Predsjednika Habiba Burgibu, na vlasti od sticanja nezavisnosti Tunisa 1956, u udaru bez prolivanja krvi oborio je njegov premijer Zin el Abidin Bin Ali, koji je rekao da je 84-godišnji lider isuviše senilan da bi vladao. Burgiba je 1974. proglašen doživotnim predsjednikom Tunisa.
1990. - Meri Robinson postala prva žena predsjednik Irske.
1992. - Umro slovački državnik Aleksander Dubček, vođa pokreta reformi u Čehoslovačkoj krajem šezdesetih godina 20. vijeka, nazvanih "Praško proljeće". Bio je najistaknutiji protagonista demokratizacije i preporoda društva i Komunističke partije Čehoslovačke /KPČ/ i izgradnje "socijalizma s ljudskim likom". U Drugom svjetskom ratu je učestvovao 1944. u slovačkom narodnom ustanku. Od 1963. bio je na čelu Komunističke partije Slovačke, a u januara 1968. je izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPČ umjesto Antonjina Novotnog. Svrgnut je poslije vojne intervencije pet zemalja Varšavskog pakta u avgustu 1968. U decembru 1969. je naimenovan za ambasadora u Turskoj, ali je već 1970. opozvan i potom je proveo skoro dvije decenije u potpunoj političkoj izolaciji. Poslije pada komunističkog režima 1989. je izabran za predsjednika čehoslovačkog parlamenta.
1996. - Pad nigerijskog putničkog aviona "boing 727" oko 40 kilometara istočno od Lagosa nije preživio niko od 142 putnika i članova posade.
1998. - Na Zemlju sletio spejs šatl "Diskaveri", u čijoj je posadi bio i 77-godišnji veteran američke astronautike DŽon Glen, poslije desetodnevne nostalgične misije, 36 godina nakon Glenovog prvog kosmičkog leta.
2000. - Održani predsjednički izbori u SAD. Zbog neizvjesnog rezultata između republikanca DŽordža Buša - Mlađeg i demokrate Al Gora na Floridi preduzeto ručno prebrojavanje glasova, koje je trajalo više od mjesec dana.
2000. - U bolnici Sent Meri u Mančesteru britanski hirurzi uspjeli razdvojiti sijamske blizance u javnosti poznate kao DŽodi i Meri, okončavajući tokom operacije život jedne bebe. Djevojčice su rođene 8. avgusta sa spojenim donjim dijelom tijela, sa jednim srcem i plućima.

**Učlanjen** : 18.12.2021

08.11.

1520. - Danski kralj Kristijan Drugi naredio pokolj više od 80 švedskih sveštenika i plemića, nazvan "stokholmsko krvoproliće", čime je podstakao ustanak Šveđana za oslobođenje od vladavine Danske.
1576. - Prema sporazumu sklopljenom u Ganu, svih 17 nizozemskih provincija se ujedinilo u ratu protiv Španije za oslobađanje Holandije.
1656. - Rođen engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, koji je već u 19. godini objavio raspravu o putanjama planeta. Bio je direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom. Izradio je prvi katalog sjajnih zvijezda južnog neba i utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo ista kometa koja se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona ponovo pojaviti krajem 1758, što se i dogodilo s malim zakašnjenjem. Njemu u čast to svemirsko tijelo je nazvano Halejeva kometa. Prvi je otkrio da se i zvijezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše Sunce kao zvijezdu i izradio je prvu meteorološku kartu. Djela: "Katalog južnih zvijezda", "Pregled astronomije kometa", "Teorija magnetskog kompasa".
1674. - Umro engleski pisac Džon Milton, jedan od najvećih pjesnika u svjetskoj literaturi, izuzetno obrazovan, snažna ličnost visokog morala i značajan mislilac. Poslije pogubljenja kralja Čarlsa Prvog Stjuarta 1649. sasvim se posvetio politici i sem nekoliko soneta pisao je samo prozu, raspravljajući o različitim političkim i vjerskim pitanjima. Do obnove monarhije 1660. bio je latinski sekretar Državnog savjeta. Oslijepio je 1652, a kad je monarhija obnovljena dopao je zatvora i izgubio veći dio imanja i od tada do smrti se vratio poeziji. Slijep, siromašan i razočaran spjevao je najveća djela: "Izgubljeni raj" - religiozni ep u 12 pjevanja o pobuni Satane i njegovih anđela protiv nebeskog Samodršca, o padu Čovjeka i obećanju spasenja, "Vraćeni raj" - ep u četiri pjevanja o spasenju i Hristovoj pobjedi nad Satanom i "Samson Agonistes" - tragediju inspirisanu biblijskom pričom o Samsonu koju je napisao po ugledu na grčke tragedije. Ostala djela: poeme "L' alegro", "Il penseroso", maskerata "Komus", elegija "Lisidas", prozna djela "Areopagitika", posvećena slobodi štampe, "Odbrana engleskog naroda", u dva toma, u kojoj je opravdavao pogubljenje Čarlsa Prvog.
1793. - Na giljotini pogubljena Žana Mari "Manon Flipon" Rolan, poznata kao madam Rolan, koja je u vrijeme Francuske revolucije okupljala u svom salonu u Parizu pisce i ostale umjetnike i političare. Na njih je znatno uticala, posebno na žirondince koje je predvodio njen suprug Žan Mari Rolan de la Platijer, ministar unutrašnjih poslova Francuske 1792. Pogubljena je tokom jakobinske diktature, poslije čega je njen muž izvršio samoubistvo.
1793. - Prvi put za javnost otvoren "Luvr" - dvorac francuskih kraljeva od 1204, na osnovu odluke vlade revolucije iz 1791. o njegovom pretvaranju u muzej.
1858. - Poslije pobjede nad turskom vojskom na Grahovu Crna Gora dobila međunarodno utvrđene granice prema Otomanskom carstvu, ali još nije priznata kao nezavisna država. Garanti državnih granica bile su velike sile - Rusija, Austrija, Francuska i Pruska.
1895. - Njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen na univerzitetu u Virtsburgu otkrio novu vrstu zraka koji prodiru kroz meke dijelove tijela i djeluju na fotografsku ploču. Nazvao ih je "iks zracima", koji su kasnije njemu u čast nazvani Rendgenovi zraci. Za epohalni izum 1901. je dobio Nobelovu nagradu za fiziku.
1900. - Rođen srpski kompozitor, dirigent, muzički pedagog i kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Djela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Srbija", "Svetli grobovi", "Vezilja slobode", solo pjesme, gudački kvarteti, filmska i scenska muzika.
1917. - Umro srpski pisac Milutin Bojić, autor "Plave grobnice" - poeme o masovnom sahranjivanju srpskih vojnika u more, trajnog poetskog spomenika tragedije srpske vojske u Prvom svjetskom ratu poslije povlačenja preko Albanije. Studirao je filozofiju i pedagogiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Poslije povlačenja preko Albanije radio je kao državni službenik na Krfu i u Solunu. Umro je od tuberkuloze u 25. godini i sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Napisao je četiri knjige pjesama i više drama, uključujući "Kraljevu jesen" i "Uroševu ženidbu".
1917. - Savjet narodnih komesara uspostavljen kao nova vlada Rusije, s Vladimirom Iljičem Uljanovom /Lenjin/ kao predsjednikom, Lavom Davidovičem Bronštejnom /Trocki/ kao komesarom za inostrane poslove i Josifom Visarionovičem Džugašvilijem /Staljin/ kao komesarom za narodnosti.
1922. - Rođen južnoafrički hirurg Kristijan Barnard, koji je 1967. obavio prvo presađivanje ljudskog srca.
1923. - Spriječen pokušaj Adolfa Hitlera u Minhenu da izvede puč, a vođa nacista uhapšen je četiri dana kasnije.
1931. - Održani parlamentarni izbori u Jugoslaviji, na koje je od 3,5 miliona izašlo 2,3 miliona birača. Bilo je predviđeno isključivo isticanje zemaljskih lista, što je značilo da nosilac liste mora da obezbijedi 60 potpisa iz svakog izbornog sreza, pa je građanska opozicija bojkotovala izbore. Nosilac vladine, jedine izborne liste, premijer Petar Živković poslije izbora dobio je novi mandat.
1932. - Za predsjednika SAD izabran kandidat Demokratske stranke Frenklin Ruzvelt, koji je potom biran još triput za šefa države, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji. Na vlasti je ostao do smrti 1945.
1942. - Savezničke snage se iskrcale u sjevernu Afriku, u prvoj većoj savezničkoj kombinovanoj operaciji u Drugom svjetskom ratu. U pomorskom desantu "Baklja" pod komandom generala Dvajta Ajzenhauera saveznici su se iskrcali kod gradova Oran i Alžir u istoimenoj državi i kod Kazablanke u Maroku. Borbe protiv njemačko-italijanskih grupa završene su 13. maja 1943. slomom snaga sila Osovine i trupa francuskog izdajnika Anrija Filipa Petena, čime je okončan rat u Africi.
1959. - Ujedinjena Arapska Republika /Egipat, Sirija i Libija/ i Sudan potpisali sporazum o podjeli voda Nila poslije izgradnje Asuanske brane.
1960. - Kandidat Demokratske stranke Džon Kenedi u 43. godini izabran za predsjednika SAD, postavši najmlađi šef države u američkoj istoriji.
1972. - Zapadna i Istočna Njemačka okončale 23-godišnji hladnoratovski antagonizam iniciranjem sporazuma o dobrosusjedstvu i obostranim poštovanjem postojanja dviju suverenih njemačkih država.
1986. - Umro ruski političar Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. Bio je glavni pregovarač s nacističkom Njemačkom u pripremi sovjetsko-njemačkog desetogodišnjeg pakta o nenapadanju, potpisanog 1939, devet dana prije napada Njemačke na Poljsku, što je izazvalo veliko iznenađenje u svijetu i zbunjenost i pometnju u komunističkim partijama. Jedan je od osnivača lista "Pravda". Održao se u vrhu vlasti tokom skoro tri decenije Staljinove strahovlade, ali je u junu 1957, pod optužbom za "antipartijski stav", isključen iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smijenjen sa svih funkcija.
1988. - Republikanac Džordž Buš izabran za predsjednika SAD pobjedom nad demokratom Majklom Dukakisom, što je bila treća uzastopna pobjeda republikanaca. Buš je preuzeo vlast poslije dva mandata Ronalda Regana, u čije je vrijeme bio potpredsjednik.
1989. - Amerikanac afričkog porijekla Daglas Vajlder izabran za guvernera Virdžinije, kao prvi crnac u istoriji SAD koji je postao guverner neke savezne države. Istog dana Dejvid Dinkins je izabran za prvog crnog gradonačelnika Njujorka.
1991. - Evropska zajednica zavela sankcije protiv Jugoslavije, kojima je predviđen prekid sporazuma o trgovini i saradnji, brisanje Jugoslavije sa spiska korisnika opšteg sistema preferencijala i ukidanje finansijske pomoći u okviru programa pomoći zemljama istočne Evrope. Sankcije su potom ukinute za četiri jugoslovenske republike i zadržane samo protiv Srbije i Crne Gore, pod izgovorom da one ne sarađuju na miroljubiv način u rješavanju jugoslovenske krize.
1997. - U Kini zatvoren najveći rukavac rijeke Jangcekjang, čime je otpočeta gradnja hidroelektrane "Tri klisure", najveće električne centrale na planeti.
1998. - Sud u Bangladešu osudio na smrt 15 bivših oficira, optuženih za ubistvo bangladeškog predsjednika šeika Mudžibura Rahmana u vojnom udaru u avgustu 1975.
1999. - U 101. godini umro slovenački i jugoslovenski gimnastičar Leon Štukelj, najstariji olimpijski šampion i prvi olimpijski pobjednik sa prostora bivše Jugoslavije. Osvojiošest olimpijskih medalja, među kojima tri zlatne, dvije u Parizu 1924. i jednu u Amsterdamu 1928.
2001. - Ministarstvo pravde RS dostavilo Haškom tribunalu proširenu optužnicu protiv Alije Izetbegovića, u kojoj su mu stavljena na teret djela koja je počinila Armija BiH u periodu dok je bio predsjednik Predsjedništva BiH, od 1. maja 1992. do 14. decembra 1995. godine.
2001. - U oluji koja je pogodila centralne i južne regione Filipina poginulo oko 350 ljudi.
2011. - U rad pušten gasovod "Sjeverni tok" između ruskog grada Viborga i njemačkog grada Grajfsvalda kojim se ruski gas transportuje u zapadnu Evropu. Gasovod je dugačak 1.224 kilometra.

**Učlanjen** : 18.12.2021

09.11.

1799. - Napoleon Bonaparta zbacio Direktorijum i kao prvi konzul postao stvarni vladar Francuske.
1818. - Rođen ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma, čija djela karakteriše izuzetna liričnost i stilsko majstorstvo. Prvi je ruski pisac čija su djela prodrla na Zapad, gdje je čitan s divljenjem i za života je uživao mnogo veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Zanimao ga je tip "suvišnog čovjeka" - plemića-intelektualca i tip "nihiliste" - građanskog intelektualca, sukobljenog s konzervativizmom plemićke kulture. Predskazivao je revolucionarnu epohu u Rusiji. Djela: romani "Očevi i djeca", "Plemićko gnijezdo", "Rudin", "Dim", "Novina", "Uoči novih dana", pripovijetke "Proljećne vode", "Asja", "Lovčevi zapisi", drama "Mjesec dana na selu".
1835. - Rođen srpski kompozitor slovenačkog porijekla Davorin Jenko, autor srpske himne "Bože, pravde", jedan od utemeljivača srpske muzičke kulture, član Srpske kraljevske akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Komponovao je muziku za oko 90 "komada s pjevanjem". Djela: opereta "Vračara", uvertire "Kosovo", "Srpkinja", "Aleksandar", "Đido", "Milan", fantazija "Prvo doba Srbije", muzika za komade "Blago cara Radovana", "Dobrila i Milenko", "Dušan Silni", "Miloš Obrenović", "Seoba Srbalja", "Pribisav i Božana", "Za veru i slobodu", "Mladost Dositejeva", "Markova sablja", "Proslavljanje kneza Mihaila", "Knez Dobroslav", "Izbiračica", "Krvni mir", "Merima", "Divlji lovac", "LJubavno pismo", "Četiri miliona rubalja", "Čestitam", "Potera", "Saćurica i šubara", "Vuk Branković", 110 horskih kompozicija, 15 crkvenih kompozicija, solo pjesme.
1841. - Umro Milovan Vidaković, prvi srpski pisac romana u novoj srpskoj književnosti, čija su djela bez veće književne vrijednosti, ali su imala široku čitalačku publiku, jer su budila nacionalno osjećanje i ljubav prema narodnoj prošlosti. Školovao se u Irigu, Segedinu, Novom Sadu i Temišvaru i bio profesor u Novom Sadu. Djela: romani "Velimir i Bosiljka", "Usamljeni junoša", "Kasija carica", "LJubomir u Jelisiumu", "Siloan i Milena".
1887. - Osnovano prvo zanatlijsko društvo u Srbiji, a dva mjeseca potom je počeo da izlazi sedmičnik "Srpski zanatlija".
1913. - Rođena američka filmska glumica austrijskog porijekla Hedvig Kisler, poznata kao Hedi Lamar, koja je u holivudskim filmovima, kao što su "Samson i Dalila" i "Alžir", igrala uloge fatalnih žena. Izazvala je 1933. senzaciju svlačenjem u filmu "Ekstaza". Napisala je autobiografsku knjigu "Ekstaza i ja".
1918. - U Berlinu su poslije generalnog štrajka radnici izašli na ulice, a vojnici poslati da ih zaustave pridružili su se pobuni protiv monarhije, dok je car Vilhelm Drugi abdicirao i pobjegao u Holandiju.
1937. - Umro britanski državnik DŽejms Remzi Mekdonald, jedan od osnivača Laburističke partije. Kao prvi laburista na tom položaju 1924. je postao premijer Velike Britanije, a vladu je potom predvodio i od 1929. do 1935.
1938. - NJemački nacisti su u "Kristalnoj noći" otpočeli pogrom Jevreja, ubivši neutvrđen broj djece, žena i muškaraca i spalivši stotine sinagoga, više od 7.000 jevrejskih prodavnica i kuća. Iste večeri vođe Trećeg rajha su odlučile da u NJemačkoj istrijebe sve Jevreje.
1940. - Umro britanski državnik Artur Nevil Čembrlen, vođa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbjegne vojni sukob s NJemačkom, potpisao je krajem 1938. kapitulantski Minhenski pakt s vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, što je omogućilo nacistima da 1939. raskomadaju Čehoslovačku.
1952. - Umro izraelski državnik i hemičar Haim Azrijel Vajcman, pronalazač sintetičkog acetona, prvi predsjednik Izraela od 1948. do smrti. Bio je direktor hemijske laboratorije Britanskog admiraliteta od 1916. do 1919, predsjednik Svjetske cionističke organizacije od 1920. do 1931. i Jevrejske agencije od 1929. do 1931. i od 1935. do 1946.
1953. - Umro velški pisac Dilen Marle Tomas, pjesnik snažnog retoričkog dara, svježih i preciznih slika i novih i uvjerljivih ritmova. Pisao je i priče i radio-drame. Djela: više zbirki pjesama, uključujući zbirku "Smrt i ulazi", radio-dramu "Pod mliječnom šumom", autobiografsku skicu "Portret umjetnika kao mladog psa".
1963. - U japanskom rudniku uglja "Omuta" od eksplozije gasa poginula 452 rudara, a istog dana je poginuo 161 putnik u sudaru teretnog voza s putničkim vozom koji je saobraćao prema Tokiju.
1970. - Umro francuski državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsjednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svjetskom ratu simbolizovao francuski otpor nacistima. Kad je maršal Anri Filip Peten formirao marionetsku vladu, De Gol je otišao u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Poslije rata je rukovodio privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsjednik Francuske. Poslije alžirskog puča 1958. postao je premijer, a 1959. predsjednik Pete republike. Ograničio je vlast parlamenta, ojačao izvršnu vlast i prerogative šefa države. Uspio je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO paktu, posebno sa SAD, u težnji da vrati uticaj Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju senata, 1969. se povukao s položaja. Djela: "Ratni memoari" /tri toma/, "Memoari nade" /dva toma/.
1971. - Predstavnici Kine prvi put se pojavili u UN.
1985. - Ruski velemajstor Gari Kasparov s 23 godine postao najmlađi svjetski prvak u istoriji šaha. U meču za titulu pobijedio je ruskog velemajstora Anatolija Karpova rezultatom 13:11.
1991. - Održan plebiscit srpskog naroda u BiH, na kojem se za ostajanje u Jugoslaviji izjasnila ogromna većina Srba - gotovo svi od 1,3 miliona.
1991. - Umro francuski pjevač i glumac italijanskog porijekla Iv Montan /Ivo Livi/, koji je svjetsku slavu postigao filmom "Nadnica za strah". Ostali filmovi: "Vrata noći", "Heroji su umorni", "Vještice iz Salema", "Veliki plavi put", "Volite li Bramsa", "Hajde da se volimo", "Z", "Priznanje".
1993. - Hrvati su salvama topovskih granata oborili u Neretvu Stari most u Mostaru, sagrađen 1566. godine.
1995. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin stavio veto na zakon o jednostranom ukidanju sankcija Jugoslaviji, izglasan prethodnog mjeseca u oba doma ruskog parlamenta.
1995. - Predsjednik PLO Jaser Arafat prvi put posjetio Izrael, otišavši u porodičnu kuću četiri dana ranije ubijenog izraelskog premijera Jicaka Rabina, čijoj je udovici izrazio saučešće.
2004. - Američke snage prodrle u centar Faludže, poslije žestokih sukoba sa pobunjenicima u najnemirnijem iračkom gradu.
2007. - U višednevnim vremenskim nepogodama na Filipinima poginulo više od 800 osoba, a preko 750 vodi se kao nestalo.
2009. - Umro ruski fizičar i nobelovac Vitalij Ginzburg, koji je pedesetih godina 20. vijeka učestvovao u izradi sovjetske hidrogenske bombe, zbog čega je dobio Staljinovu nagradu.

**Učlanjen** : 18.12.2021

Na današnji dan 1989. godine nakon višednevnih protesta pao je Berlinski zid, što je bio prvi korak ka ponovnom ujedinjenju dve Nemačke.⁠

Nakon kapitulacije Nemačke u Drugom svetskom ratu, države Saveznice (Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Francuska i Sovjetski Savez) su odlučile da podele između sebe kontrolu nad Nemačkom, i da zemlju podele na Zapadnu i Istočnu, prilikom čega je Berlin bio podeljen na četiri oblasti, kako bi svaka od Saveznica mogla kontrolisati po jedan deo.
Formirane su četiri okupacione zone, a 1949. godine došlo je do zvanične podele Nemačke na dve odvojene države.

Prvobitno je na zapadu došlo do ujedinjenja američke, britanske i francuske zone i nastala je Savezna Republika Nemačka, a iste godine je na području sovjetske okupacione zone osnovana Nemačka Demokratska Republika.
Istočna Nemačka, pod patronatom Moskve, postala je komunistička država koja se veoma sporo razvijala, bez ikakvih mogućnosti koje bi mogla da pruži svojim stanovnicima.
Pre nego što je Berlinski zid izgrađen svakodnevno je preko 50.000 ljudi prelazilo ovu granicu u oba smera, ali problem je bio što se mnogo ljudi koji su prešli iz Istočne u Zapadnu Nemačku nije vraćalo u svoju zemlju.
Samo nekoliko nedelja pre 13. avgusta, vođa Istočne Nemačke Valter Ulbriht izjavio je: „Niko nema nameru da izgradi zid”.

Nikita Hruščov je ipak naredio da se između Istočnog i Zapadnog Berlina izgradi zid koji će sprečiti ljude da odlaze iz Istočne Nemačke.
Građani iz oba dela grada 13. avgusta 1961. godine sa užasom su posmatrali vojnike i radnike kako donose bodljikavu žicu i počinju višegodišnju izgradnju stamene strukture koja je u potpunosti prekinula njihove odnose za narednih 30 godina.

Vlasti Istočne Nemačke zatvorile su granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije i počele izgradnju dugačkog zida prema granici sa Zapadnom Nemačkom.
Berlinski zid je građen duže od 15 godina, a na kraju izgradnje bio je dugačak 155 kilometara.
Konačna verzija zida izgrađena je od betonskog dela visine 3,6 metara i imala je 302 osmatračnice sa stražarima.

Narednih godina bio je simbol podeljene Nemačke i hladnoratovski simbol podeljenog sveta.

Ulica Bernauer smatra se simbolom nemačke podele. Kada je zid podignut, ulazi u kuće u ovoj ulici pripadali su Istočnom, dok je trotoar pripadao Zapadnom Berlinu.
Građani Berlina su u početku mogli da se slobodno kreću među sektorima, ali kako je Hladni rat napredovao, tako je slobodno kretanje bilo restriktivnije.
Zid je služio za to da građani Istočnog Berlina ne bi mogli da pređu u Zapadni Berlin, koji se sve vreme razvijao, nudio bolje poslove i bolje uslove za život.
Gotovo 30 godina zid je postojano branio Nemcima sa istočne strane da putuju ili emigriraju u Zapadnu Nemačku, zbog čega su mnoge porodice bile podeljene.
Tokom svih tih godina postojalo je nekoliko graničnih prelaza, ali njih su mogli da prelaze samo oni koji su imali posebne dozvole države. Svaki od prelaza bio je obeležen u skladu sa nacionalnošću ljudi koji su mogli da ga koriste, a najpoznatiji od njih nazvan je „Tačka Čarli“ i na njemu je bio zabranjen prelazak savezničkom osoblju i ne-nemačkom stanovništvu.

Osim toga, stanovnici su mnogo puta pokušali da pobegnu preko zida, što im je veoma retko polazilo za rukom zbog mnogobrojnih stražara koji su neprestano patrolirali. Ovakvi pokušaji najčešće su se završavali fatalno.

U jesen 1989. godine počele su demonstracije protiv Vlade Istočne Nemačke, koje su uzrokovale promenu vođe, a Egon Krenc, novi vođa, dozvolio je građanima Istočnog Berlina da traže vize da prelaze u Zapadnu Nemačku.
Kada je na konferenciji za medije ministar propagande Demokratske Republike Nemačke Šabovski rekao da ove mere odmah stupaju na snagu, stanovnici Istočnog Berlina su pohrlili ka zidu. Stražari nisu dugo izdržali pritisak i pustili su ih, nakon čega je i počelo rušenje ovog ogromnog bedema.
Zid je srušen novembra 1989. godine, a godinu dana nakon toga došlo je i do konačnog ujedinjenja dve Nemačke.

**Učlanjen** : 18.12.2021

10.11.

1444. U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata II pobijedile poljsko-ugarsku vojsku kralja Vladislava III Jagjeloviča i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija. Poljski kralj Vladislav je u toj bici poginuo. To je bio posljednji pokušaj evropskih sila da odbrane Konstantinopolj od turskog osvajanja.
1759. Rođen njemački pisac Johann Christoph Friedrich von Schiller, u čijem djelu se sa poezijom prožimaju filozofija i historija.
1796. Umrla ruska carica Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Na prijesto je došla 1762. poslije dvorskog udara u kojem je svrgnut, a potom ubijen njen muž Petar III. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije.
1919. Rođen ruski inženjer Mihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor automatske puške AK-47.
1938. U Istanbulu umro državnik i prvi predsjednik Republike Turske Mustafa Kemal-paša, poznat kao Ataturk. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je posljednji sultan Muhamed VI, a 1923. Turska je proglašena republikom.
1963. U epidemiji kolere u Indiji i Pakistanu za nekoliko sedmica umrlo više od 1.500 ljudi.
1975. Vlade SFR Jugoslavije i Italije potpisale Osimski sporazum kojim je regulisana granica između dvije zemlje. Ugovorom je regulisan i dio sporne granice od Međe Vasi do zaliva Sveti Jernej, kao i granica u vodama Tršćanskog zaliva.
1982. Umro Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a od 1964, kada je smijenjen Nikita Hruščov. Zamijenio ga je Jurij Andropov.
1991. Snage JNA i srpski dobrovoljci zauzeli selo Bogdanovce i tako presjekli tzv. kukuruzni put, jedinu komunikaciju Vukovara sa slobodnim dijelom Hrvatske.
1993. U Ulici žrtava fašizma kod broja 12 u sarajevskoj općini Novi Grad od eksplozije granate koja je ispaljena sa položaja Vojske RS-a poginulo devet, a ranjena 32 civila.
1995. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju kojom se osuđuje ratni zločin u Srebrenici koji su počinile snage bosanskih Srba.
1995. Vojne vlasti u Nigeriji su, pod optužbom za ubistvo, objesile aktivistu za prava manjina Kena Saro Vivu i osam njegovih saradnika.
1997. Bh. režiser Ademir Kenović proglašen za najboljeg režisera na 10. međunarodnom filmskom festivalu u Tokiju, a njegovi filmovi “Savršeni krug” i “Nakon tišine Karoline Link” dobili glavne nagrade.
1997. Predsjednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dviju zemalja.
2001. Umro američki pisac Ken Kesey, koji je 1962. objavio čuveni roman “Let iznad kukavičijeg gnijezda”, koji je podržavao pobunu protiv rigidnih autoriteta i inspirisao hipi pokret 1960-ih godina.
2004. Vlada Republike Srpske uputila javno izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalih u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine, konstatujući da se u Srebrenici desio “zločin velikog obima”.
2008.
Umrla južnoafrička pjevačica i svjetski simbol borbe protiv aparthejda Miriam Makeba. Nagradu Grammy dobila je 1966. za album “An Evening with Belafonte and Makeba”, koji je snimila sa Harryjem Belafonteom.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Miriam Makeba
2007. Umro američki pisac Norman Mailer, dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je gotovo sedam decenija dominirao američkom literarnom scenom.
2011. U Beogradu umro Petar Kralj, pozorišni i filmski glumac.
2013. Nakon kratke bolesti u Beogradu umro Dragomir Čumić, poznati glumac.

**Učlanjen** : 18.12.2021

11.11.

1444. U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata II pobijedile poljsko-ugarsku vojsku kralja Vladislava III Jagjeloviča i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija. Poljski kralj Vladislav je u toj bici poginuo. To je bio posljednji pokušaj evropskih sila da odbrane Konstantinopolj od turskog osvajanja.
1759. Rođen njemački pisac Johann Christoph Friedrich von Schiller, u čijem djelu se sa poezijom prožimaju filozofija i historija.
1796. Umrla ruska carica Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Na prijesto je došla 1762. poslije dvorskog udara u kojem je svrgnut, a potom ubijen njen muž Petar III. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije.
1919. Rođen ruski inženjer Mihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor automatske puške AK-47.
1938. U Istanbulu umro državnik i prvi predsjednik Republike Turske Mustafa Kemal-paša, poznat kao Ataturk. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je posljednji sultan Muhamed VI, a 1923. Turska je proglašena republikom.
1963. U epidemiji kolere u Indiji i Pakistanu za nekoliko sedmica umrlo više od 1.500 ljudi.
1975. Vlade SFR Jugoslavije i Italije potpisale Osimski sporazum kojim je regulisana granica između dvije zemlje. Ugovorom je regulisan i dio sporne granice od Međe Vasi do zaliva Sveti Jernej, kao i granica u vodama Tršćanskog zaliva.
1982. Umro Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a od 1964, kada je smijenjen Nikita Hruščov. Zamijenio ga je Jurij Andropov.
1991. Snage JNA i srpski dobrovoljci zauzeli selo Bogdanovce i tako presjekli tzv. kukuruzni put, jedinu komunikaciju Vukovara sa slobodnim dijelom Hrvatske.
1993. U Ulici žrtava fašizma kod broja 12 u sarajevskoj općini Novi Grad od eksplozije granate koja je ispaljena sa položaja Vojske RS-a poginulo devet, a ranjena 32 civila.
1995. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju kojom se osuđuje ratni zločin u Srebrenici koji su počinile snage bosanskih Srba.
1995. Vojne vlasti u Nigeriji su, pod optužbom za ubistvo, objesile aktivistu za prava manjina Kena Saro Vivu i osam njegovih saradnika.
1997. Bh. režiser Ademir Kenović proglašen za najboljeg režisera na 10. međunarodnom filmskom festivalu u Tokiju, a njegovi filmovi “Savršeni krug” i “Nakon tišine Karoline Link” dobili glavne nagrade.
1997. Predsjednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dviju zemalja.
2001. Umro američki pisac Ken Kesey, koji je 1962. objavio čuveni roman “Let iznad kukavičijeg gnijezda”, koji je podržavao pobunu protiv rigidnih autoriteta i inspirisao hipi pokret 1960-ih godina.
2004. Vlada Republike Srpske uputila javno izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalih u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine, konstatujući da se u Srebrenici desio “zločin velikog obima”.
2008. Umrla južnoafrička pjevačica i svjetski simbol borbe protiv aparthejda Miriam Makeba. Nagradu Grammy dobila je 1966. za album “An Evening with Belafonte and Makeba”, koji je snimila sa Harryjem Belafonteom.
2007. Umro američki pisac Norman Mailer, dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je gotovo sedam decenija dominirao američkom literarnom scenom.
2011. U Beogradu umro Petar Kralj, pozorišni i filmski glumac.
2013. Nakon kratke bolesti u Beogradu umro Dragomir Čumić, poznati glumac.

**Učlanjen** : 18.12.2021

12.11.

1554. - Parlament Engleske ponovo odobrio rimokatoličku vjeru.
1812. - Na zaleđenoj rijeci Berezini od ruske topovske paljbe i u jurišima Kozaka poginulo oko 25.000 vojnika razbijene armije francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte, koja se povlačila iz Moskve. Poslije debakla na Berezini Napoleon je pobjegao s malom pratnjom u Pariz i rekao da će podići novu armiju od 300.000 ljudi, ali je poraz u Rusiji za njega bio početak kraja.
1833. - Rođen ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica", utemeljivač ruske simfonije i kamerne muzike. Od djetinjstva je pokazivao i sjajan umjetnički talenat i interesovanje za prirodne nauke. Kao dječak je svirao flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama i istočnjačkim folklorom. Djela: opera "Knez Igor", simfonija br. 2, simfonijska slika "U srednjoj Aziji".
1840. - Rođen francuski vajar Ogist Roden, jedan od najvećih umjetnika krajem 19. i početkom 20. vijeka, čije je djelo objedinilo romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo. Skulpture: "Mislilac", "Poljubac", "Balzak", "Građani Kalea", "Vrata pakla", "Vječni idol", "Proljeće", "Čovjek slomljenog nosa", biste, aktovi.
1859. - Rođen srpski arhitekta Andra Stevanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je više monumentalnih građevina, uključujući zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu. Proučavao je staro srpsko crkveno građevinarstvo i skupio građu za monografije manastira Gračanica, Kalenić i Dečani.
1866. - Rođen kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, prvi predsjednik Kine. Borbu za stvaranje republike počeo je 1894, a 1905. je osnovao Saveznu ligu /Tun-men-hoj/ iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Savezna liga je 1911. povela revoluciju u kojoj je zbačena dinastija Mandžu i proglašena republika, čiji je je predsjednik postao Sun. Prvi kongres Kuomintanga 1924. je prihvatio njegova programska načela: za nacionalno oslobođenje Kine potreban je savez sa SSSR-om, demokratija nije moguća bez saradnje s komunistima, a blagostanje naroda bez poboljšanja života najbrojnijih slojeva - radnika i seljaka. Poslije njegove smrti 1925. tu politiku je napustilo vođstvo stranke koje je preuzelo desno krilo Čang Kaj Šeka.
1912. - Španskog premijera Hosea Kanalehasa ubio anarhista Manuel Pardinas, koji je potom izvršio samoubistvo.
1912. - Spasilačka ekipa na Antarktiku pronašla posmrtne ostatke engleskog polarnog istraživača kapetana Roberta Folkona Skota i njegovih pratilaca. Pretpostavlja se da su on i članovi njegove ekspedicije umrli u martu 1912. pri povratku s Južnog pola.
1918. - Proglašena prva austrijska republika, dan poslije kapitulacije Njemačke u Prvom svjetskom ratu i abdikacije cara Karla Prvog.
1919. - Engleski piloti Ros i Kejt Smit poletjeli iz Haunsloua kod Londona na prvi let od Velike Britanije do Australije. U australijski grad Darvin sletjeli su 13. decembra 1919.
1920. - Pod pritiskom Velike Britanije i Francuske Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je Rapalskim ugovorom ustupila Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, kasnije i Rijeku.
1927. - Lav Bronštejn, pod optužbom da se borio za vlast poslije smrti Vladimira Uljanova, isključen iz vladajuće boljševičke partije, a Josif Džugašvili postao je neprikosnoveni lider SSSR. Iz zemlje je protjeran 1929, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku.
1929. - Rođena američka filmska glumica Grejs Keli, koja je poslije udaje 1956. za princa od Monaka Renijea Trećeg postala princeza Grejs od Monaka. Filmovi: "Tačno u podne", "Provincijalka" /nagrada "Oskar"/, "Pozovi M radi ubistva", "Visoko društvo", "Dvorišni prozor".
1933. - Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila izbore i preuzela vlast u Njemačkoj.
1937. - Japanci su okupirali kineski grad Šangaj.
1941. - Crvena armija u Drugom svjetskom ratu zaustavila nadiranje nacističkih snaga prema Moskvi.
1942. - Britanska Osma armija generala Bernarda Lo Montgomerija u Drugom svjetskom ratu ponovo zauzela Tobruk u Libiji, zarobivši najmanje 30.000 njemačkih i italijanskih vojnika, i nastavila da preko Sahare goni razbijeni Afrički korpus njemačkog generala Ervina Romela.
1944. - U fjordu Tromzo na sjeveru Norveške saveznici u Drugom svjetskom ratu potopili "Tirpic", posljednji veliki ratni brod nacističke Njemačke.
1948. - Na smrt zbog ratnih zločina osuđeni bivši premijer general Hideki Tođo i još šest japanskih vođa u Drugom svjetskom ratu.
1956. - Beogradsko pozorište "Atelje 212" u adaptiranom dijelu zgrade "Borbe" izvelo prvu predstavu - "Faust" Johana Volfganga Getea.
1956. - Novi mađarski lider Janoš Kadar odbio ulazak posmatrača UN u Mađarsku.
1961. - Rođena rumunska gimnastičarka Nađa Komaneči, koja je za jednu vježbu na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976, prva u istoriji gimnastike, dobila najvišu moguću ocjenu /10/.
1969. - Ruski pisac Aleksandar Solženjicin izbačen iz Saveza sovjetskih pisaca s obrazloženjem da je njegovo ponašanje "antidruštveno".
1970. - Snažan ciklon i visoki talasi usmrtili najmanje 200.000 ljudi u Istočnom Pakistanu.
1974. - Zbog politike aparthejda Južna Afrika je suspendovana iz Generalne skupštine UN.
1977. - U zatvorskoj ćeliji - prema zvaničnoj verziji koja je izazvala dosta sumnji - izvršila samoubistvo Ingrid Šubert, koja je učestvovala u osnivanju zapadnonjemačke ljevičarske terorističke grupe "Bader-Majnhof".
1981. - Američki spejs-šatl "Kolumbija" drugi put poletio u orbitu oko Zemlje, postavši prvo svemirsko vozilo koje je upotrijebljeno više od jednog puta.
1982. - Jurij Andropov izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR, dan poslije smrti Leonida Brežnjeva.
1989. - Umrla španska revolucionarka Dolores Ibaruri, nazvana La Pasionarija, predsjednik Komunističke partije Španije, jedno od najslavnijih imena Španskog građanskog rata. Pripisane su joj riječi "No pasaran", parola pod kojom su republikanci branili Madrid od fašista. Poslije pada Republike provela je 38 godina u inostranstvu, najviše u SSSR. Vratila se u Španiju 1977. i postala član parlamenta.
1990. - Princ Akihito krunisan za cara Japana.
1991. - Stupile na snagu ekonomske sankcije Evropske zajednice protiv Srbije i Crne Gore.
1991. - Indonezijske trupe u Istočnom Timoru ubile desetine demonstranata koji su tražili nezavisnost. Do 1951. Istočni Timor je bio portugalska kolonija, potom prekomorska provincija kojoj je bivša metropola 1973. dala autonomiju, a 1974. pravo na samoopredjeljenje, što je potvrdila i Generalna skupština UN, ali ga je Indonezija okupirala u decembru 1975.
1995. - U Erdutu i Zagrebu potpisan sporazum o Sremsko-baranjskoj oblasti, kojim je predviđen jednogodišnji prelazni period pod međunarodnom upravom, s mogućnošću produženja za još 12 mjeseci.
1996. - U sudaru iznad Indije saudiarabijskog i kazahstanskog putničkog aviona poginulo je 349 ljudi.
1999. - U zemljotresu u Turskoj, sa epicentrom kod grada Dušče, 170 kilometara istočno od Istambula, poginulo najmanje 550 ljudi.
1999. - Na području planine Bajgora, 12 kilometara sjeveroistočno od Kosovske Mitrovice, srušio se avion Svjetskog programa UN za hranu tipa "ATR-42" i nesreću nije preživio niko od 21 putnika i tri člana posade.

**Učlanjen** : 18.12.2021

13.11.

354. - Rođen hrišćanski sveštenik Sveti Aurelije Avgustin, episkop u rimskoj sjevernoj Africi, najznamenitiji predstavnik rane hrišćanske filozofije, takozvane patristike. U najvažnijem djelu "O državi Božijoj" istoriju čovječanstva objašnjavao je Božijim namjerama. Pri tome je pravio razliku između idealne, vječne "države Božije" i privremenih, prolaznih oblika zemaljske države. To djelo dugo je bilo doktrinarni osnov crkvene kritike svjetovnih ustanova.
1093. - Umro škotski kralj Malkolm Treći, tokom petog bezuspješnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast je došao 1057. pošto je u bici potukao i ubio kralja Magbeta, osvetivši mu se tako za ubistvo svog oca kralja Dankana Prvog 1040.
1312. - Rođen engleski kralj Edvard Treći, koji je tokom vladavine od 1327. do 1377. osvojio Škotsku. Izazvao je Stogodišnji rat sa Francuskom kad se 1340. proglasio i kraljem te zemlje.
1782. - Rođen švedski pisac Esajas Tegner, jedan od najistaknutijih pjesnika romantičara. Djela: ciklus pjesama "Saga o Fritjofu", pjesme "Vječitost", "Švedska", "Ptice selice", "Skidbladner".
1813. - Rođen srpski pisac Petar Drugi Petrović - NJegoš, crnogorski vladar i vladika, prema većini književnih kritičara najveći srpski pjesnik, čija je kruna stvaralaštva nenadmašni dramski spjev "Gorski vijenac". U osnovi je refleksivno-lirski pjesnik, što je uočljivo i u njegovim najvažnijim djelima, iako ona imaju epsko-dramski oblik, a njegov jezgroviti stil obojen je snažnim elementima mirnog klasičnog stiha i svježinom narodne pjesme. Glorifikovao je heroizam i osjećanje za slobodu Crnogoraca, koje je u nacionalnom pogledu posmatrao isključivo kao dio srpskog naroda. Rade Tomov Petrović - iz porodice koja je Crnoj Gori više od sto godina davala vladike - monaško ime je dobio po stricu, vladici i vladaru Crne Gore Petru Prvom, poznatom i kao Sveti Petar Cetinjski, koji ga je odredio za nasljednika. Školovao se u Cetinjskom manastiru i u Toploj kod Herceg Novog, a učitelj mu je bio i Sima Milutinović - Sarajlija koji ga je uputio u istoriju, filozofiju i književnost. Kao državnik položio je temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i senat, organizovao sudove, uveo poreze i izdejstvovao veću pomoć Rusije, ali nije ostvario san da zajedno sa Srbijom oslobodi Bosnu i Hercegovinu. Takođe je podigao prvu osnovnu školu, a 1834. je osnovao štampariju. Pritisnut bolešću, umro je 1851. u 38. godini života. Ostala djela: filozofski ep "Luča mikrokozma", spjev "Lažni car Šćepan Mali", misaone i lirske pjesme.
1831. - Rođen škotski fizičar DŽejms Klerk Maksvel, najveći teorijski fizičar 19. vijeka. U oblasti elektromagnetizma formulisao je Maksvelove jednačine, stvorio elektromagnetsku teoriju svjetlosti, dao teorijski osnov radio-talasa i radio-tehnike, matematički formulisao mnoge pronalaske Majkla Faradeja, razvio talasnu teoriju svjetlosti i elektromagnetsku teoriju etera.
1850. - Rođen škotski pisac Robert Luis Balfur Stivenson, izvrstan stilista, neobično prisan i topao, koji je u djelima hrabrost i optimizam suprotstavljao sumnjama i kolebanju. Pokušao je da obnovi duh romantike. Djela: romani "Ostrvo s blagom", "Oteti", "Čudni slučaj doktora DŽekila i gospodina Hajda", "Gospodar Balantrea", pripovijetke "Nove priče iz 1001. noći", putopis "Putovanje s magarcem".
1868. - Umro italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, autor 39 opera. Komponovao je u romantičarskom stilu, duhovito, spontano i originalno, s dopadljivom melodijom pokretljivog ritma i izražajnog orkestra. Djela: opere "Seviljski berberin", "Viljem Tel", "Tankredi", "Otelo", "Semiramida" "Bračna mjenica", crkvena muzika "Stabat Mater".
1871. - Rođen srpski izdavač slovenačkog porijekla Vladislav Ribnikar, osnivač lista "Politika", njen prvi direktor i glavni urednik. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu, u Parizu i Berlinu je radio kao dopisnik jednog francuskog lista, a po povratku u Srbiju je pokrenuo "Politiku", čiji se prvi broj pojavio 25. januara 1904. Hroničari su zabilježili da je list "mirnim, ozbiljnim i odmjerenim tonom" odudarao od tadašnje štampe.
1899. - Umro srpski fotograf, grafičar i litograf Anastas Jovanović, prvi srpski fotograf, koji je 1846. postao vlasnik treće foto-kamere u svijetu. Kao darovitog crtača knez Miloš Obrenović ga je poslao da studira drvorez i bakrorez u Beču, gdje se upoznao i s fotografijom. Zahvaljujući njemu, sačuvani su likovi mnogih istaknutih ličnosti tog doba, ali i običnih građana i njihovih porodica. Dio njegove zaostavštine je i izvanredna "Panorama Beograda".
1903. - Umro francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od glavnih predstavnika impresionizma. Slikao je jednostavne pejzaže, mrtvu prirodu i figure, oprobao se i u grafičkim tehnikama, posebno u bakrorezu. Znatno je uticao na evropsko slikarstvo.
1912. - Rođen francuski pisac rumunskog porijekla Ežen Jonesko, član Francuske akademije, čije su tzv. antidrame preobrazile pozorište 20. vijeka. NJegova djela, na granici tragedije i komedije, prožete satiričnim duhom, razotkrivaju apsurdnost zapadnoevropske civilizacije i toj antidramaturgiji sve je drukčije od zašećerenog sklada bulevarskog pozorišta, pa i klasike. Djela: drame "Ćelava pjevačica", "Žak ili pokornost", "Lekcija", "Stolice", "Žrtve dužnosti", "Pastirov kameleon ili pariska improvizacija", "Makbet", "Novi stanar", "Nosorog", "Ubica bez plate", "Kralj umire", "Leteći pješak", "Igra pokolja", "Žeđ i glad", "Kuga", "Čovjek s koferima", "Crno i bijelo", radio drama "Salon automobila", roman "Usamljenik".
1913. - Grčka i Turska potpisale sporazum o miru.
1941. - Prvi britanski nosač aviona "Ark rojal" u Drugom svjetskom ratu pogođen njemačkim torpedom u blizini Gibraltara i potonuo je sljedećeg dana.
1942. - Kod Gvadalkanala u Tihom okeanu u Drugom svjetskom ratu počela trodnevna bitka japanske i američke flote i avijacije, koja je označila preokret u ratu na Pacifiku. Japanci su pretrpjeli manje gubitke u brodovima, ali je strateški uspjeh pripao Amerikancima, koji su osim brodova uništili gotovo kompletnu japansku diviziju.
1944. - Partizanske jedinice oslobodile Skoplje u Drugom svjetskom ratu.
1945. - Francuski general Šarl de Gol glasovima svih 555 poslanika izabran za predsjednika privremene vlade, poslije čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.
1945. - Ahmed Sukarno postao predsjednik Indonezije.
1956. - Vrhovni sud SAD presudio da je neustavna rasna segregacija u javnim autobusima.
1965. - Umro srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak za srpsku srednjovjekovnu umjetnost. Bio je urednik specijalizovanog časopisa "Starinar" i prvi direktor Arheološkog instituta SANU. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i Caričinog Grada. Djela: "Pregled crkvenih spomenika kroz povjesnicu srpskog naroda", "Srpsko slikarstvo u Srednjem vijeku", monografije o manastirima Žiča, Ravanica, Studenica, Kalenić i Dečani.
1970. - Hafez al Asad vojnim udarom bez prolivanja krvi uzeo vlast u Siriji.
1974. - Umro italijanski filmski režiser i glumac Vitorio de Sika, jedan od tvoraca neorealizma. Filmovi: "Čistači obuće", "Kradljivci bicikala", "Stanica Termini", "Ćoćara", "Umberto D.", "Vrt Finci Kontinijevih".
1975. - Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su velike boginje prvi put u istoriji iskorijenjene u Aziji.
1977. - Kao znak protesta zbog podrške Moskve Etiopiji u ratu za teritorije, Somalija naredila sovjetskim savjetnicima da napuste zemlju i zabranila da SSSR koristi pomorske baze.
1980. - Američki svemirski brod "Vojadžer 1" poslao je prve snimke Saturna, napravljene iz blizine.
1985. - Od erupcije vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren grad Armero i poginulo je oko 25.000 ljudi.
1989. - Istočnonjemački parlament za premijera izabrao komunističkog reformistu Egona Krenca.
1991. - Fudbalska reprezentacija Jugoslavije pobijedila u Beču Austriju rezultatom 2:0 i postala finalista Evropskog prvenstva u Švedskoj, ali joj je zbog sankcija protiv Savezne Republike Jugoslavije kasnije uskraćeno pravo da se bori za titulu evropskog prvaka.
1994. - Referendumom 52,2 odsto Šveđana izglasalo pristupanje njihove zemlje Evropskoj uniji.
1995. - U bombaškom napadu islamskih terorista američki vojni centar u Rijadu u Saudijskoj Arabiji poginulo sedam ljudi, uključujući pet Amerikanaca.
1995. - Izraelske trupe poslije 28 godina okupacije napustile DŽenin, prvi grad na Zapadnoj obali predat Palestincima u skladu s mirovnim sporazumom Izraela i PLO.
2001. - Vrhovni sud Hrvatske poništio odluku donesenu za vrijeme režima bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o oduzimanju stanarskog prava Srbima koji su za vrijeme rata izbjegli iz Hrvatske.
2003. - Vojna lica koja su napustila stanove u Federaciji BiH i dobila stan u nekoj drugoj državi ne mogu vratiti stan u FBiH, odlučio Parlament FBiH.
2003. - BiH, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunija i Srbija i Crna Gora potpisale u Rimu niz sporazuma, ustanovljavajući slobodnu trgovinsku zonu za 55 miliona ljudi.
2007. - Generalni sekretar UN Ban Ki Mun imenovao za glavnog tužioca Haškog tribunala belgijskog sudiju Serža Bramerca, koji je na toj funkciji zamijenio Karlu del Ponte.
2009. - Američka agencija za istraživanje svemira NASA saopštila da je na Mjesecu pronađena značajna količina vode u zaleđenom stanju.
2015. - U terorističkim napadima u Parizu na šest lokacija ubijeno je 130 osoba, a povrijeđeno 350.
2018. - Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije objavilo je međunarodnu potjernicu za bivšim premijerom Nikolom Gruevskim, koji je pobjegao u Mađarsku da bi izbjegao izdržavanje zatvorske kazne.

**Učlanjen** : 18.12.2021

14.11.

565. - Umro romejski /vizantijski/ car Flavije Anikije Justinijan Prvi, nazvan Justinijan Veliki /Magnus/, koji se proslavio kodifikacijom rimskog prava, velikom graditeljskom aktivnošću i osvajanjima. Težeći obnovi Rimskog carstva, taj vladar - rođen u jednom selu kod Naisusa /Niš/ pod imenom Upravda, što na staroslovenskom znači pravo, pravda - pokorio je 534. Vandale u sjevernoj Africi, a 555. godine Ostrogote u Italiji i osvojio dio Španije. Ratovao je i protiv Persijanaca, koji su ugrožavali azijske provincije, ali nije uspio da spriječi upade Slovena na Balkan. Prema njegovom nalogu, najbolji pravnici su pripremili "Korpus juris civilis", sastavljen od prečišćenih zakona rimskih careva /"Kodeks Justinijanus"/, raznih pravnih spisa /"Digesta"/ i izvoda za školovanje pravnika /"Instituciones"/. Time je sačuvao norme rimskog prava, što je imalo izuzetan značaj za razvoj pravne teorije u Evropi. Sazidao je 537. crkvu Sv. Sofija, najveću u Carigradu, koju su poslije osvajanja grada
1453. Turci oskrnavili pretvaranjem u džamiju i nagrdili njenu arhitekturu doziđivanjem četiri minareta.
1533. - Španski osvajači pod komandom Fransiska Pisara zauzeli grad Kusko, prijestonicu carstva Inka.
1770. - Škotski istraživač DŽejms Brus otkrio da Plavi Nil izvire iz jezera Tana u sjeverozapadnoj Etiopiji.
1811. - Rođen srpski istoričar slovačkog porijekla Janko Šafarik, osnivač Beogradskog muzeja, profesor Liceja u Beogradu. Bavio se i arheologijom i numizmatikom, posebno skupljanjem starog srpskog novca. Djela: "Opisanije sviju dosad poznatih srpskih novaca", "O priloženim grbovima srpskih zemalja i vladatelja", "Srpski spomenici mletačkog arhiva", "Hrisovulja cara Stefana Dušana", "Žitije Stefana Uroša Trećeg", "Život despota Stefana Lazarevića".
1831. - Umro njemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel, najistaknutiji predstavnik klasične njemačke idealističke filozofije, čiji je gigantski rad sinteza njemačke filozofske misli i obuhvata gotovo sve znanje onog vremena. NJegov filozofski stav je da svijet postoji objektivno, ali ne sasvim nezavisno od ljudske svijesti. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja - priroda - duh. Osnova svijeta je apsolutna ideja, a ljudski svijet je njen najviši stepen i izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i razvoju, a svijet je proces samorazvitka i samospoznaje - Ideje. Priroda u njegovom sistemu ima status "drugobivstvene ideje", ona je opredmećena Ideja. Djela: "Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije", "Enciklopedija filozofskih nauka", "Filozofska propedevtika", "Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama".
1840. - Rođen francuski slikar Klod Mone, jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici "Impresija, izlazak sunca", izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio cio slikarski pravac, čiji je on najdosljedniji i najuticajniji predstavnik. Mahom je slikao prizore iz Pariza i okoline, pri čemu su ga najviše interesovali efekti svjetlosti na vodi. Izvršio je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo.
1847. - U Švajcarskoj izbio građanski rat između snaga Švajcarske konfederacije i sedam rimokatoličkih kantona /Zonderbund/, koji je okončan krajem istog mjeseca porazom Zonderbunda.
1863. - Rođen belgijski hemičar Leo Bakeland, koji je postupkom kondenzacije formaldehida i fenola pronašao čvrstu plastičnu masu bakelit, savršen izolator, što je omogućilo razvoj industrije plastike.
1872. - Rođena srpska glumica slovenačkog porijekla Augusta Vela Nigrinova, prvakinja Narodnog pozorišta u Beogradu. Bila je idol pozorišne publike krajem 19. vijeka, koju nije zanosila ženstvenošću već unutrašnjom snagom, dostojanstvenom pojavom i snažnim, sugestivnim glasom. Ostvarila je niz velikih kreacija, poput uloga Julije, Ofelije, Nore, Marije Stjuart, Mona Vane, Debore.
1884. - Umro njemački prirodnjak i zoolog Alfred Edmind Brem, direktor zoološkog vrta u Hamburgu i Berlinskog akvarijuma. Mada arhitekta po profesiji, pridružio se grupi prirodnjaka i sakupio je ogroman naučni materijal na putovanjimau Evropi, Africi i Aziji. U Baranji i na Fruškoj gori je proučavao do tada nepoznatu vrstu - orlove bjelorepane. Djela: "Životinjsko carstvo", "Život životinja", "Život ptica", "Šumske životinje".
1889. - Rođen indijski državnik DŽavaharlal Nehru, jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Po povratku sa studija u Engleskoj postao je advokat, ali se ubrzo posvetio politici i borbi za nezavisnost Indije, postavši sljedbenik arhitekte indijske nezavisnosti Mohandasa Gandija. Po sticanju nezavisnosti Indije 1947. postao je prvi premijer i šef diplomatije. U spoljnoj politici je nastojao da očuva neutralnost Indije, zauzimajući se za aktivnu miroljubivu koegzistenciju.
1891. - Rođen kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao inzulin, što je omogućilo liječenje do tada smrtonosne šećerne bolesti. Za to epohalno otkriće 1923. je s DŽonom Meklaudom, s kojim je takođe sarađivao, dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Smatrajući da je Best neuporedivo zaslužniji od Meklauda, svoju nagradu je podijelio s njim.
1918. - Srpska vojska je u Prvom svjetskom ratu oslobodila Baranju, oblast s većinskim srpskim stanovništvom. Drugi put su je, u Drugom svjetskom ratu, poslije bitaka na Batini i Bolmanu krajem 1944. oslobodili Rusi i Srbi, u novembru 1991. je ušla u sastav Republike Srpske Krajine, ali je Erdutskim sporazumom, potpisanim u novembru 1995. godine, stavljena pod dvogodišnju međunarodnu prelaznu upravu poslije čega je pripojena Hrvatskoj.
1918. - Tomaš Masarik izabran za prvog predsjednika Čehoslovačke.
1922. - Rođen egipatski diplomata Butros Butros Gali, generalni sekretar UN od 1992. do 1996.
1935. - Predsjednik SAD Frenklin Rozevelt objavio da će Filipini 1946. steći nezavisnost.
1935. - Rođen jordanski kralj Husein, vladar s "najdužim stažom" u arapskom svijetu. Na prijesto Jordana je stupio 1952, s nepunih 17 godina.
1940. - U napadu njemačke avijacije u Drugom svijetskom ratu na britanski grad Koventri poginulo je više od hiljadu ljudi i razorena srednjovjekovna katedrala.
1941. - U blizini Gibraltara u Drugom svjetskom ratu potonuo britanski nosač aviona "Ark rojal", kojeg je prethodnog dana gađala torpedima njemačka podmornica.
1946. - Umro španski kompozitor i pijanista Manuel de Falja, čija su djela sinteza andaluzijske narodne muzike i francuskog impresionizma, koji je nastojao da oslobodi špansku muziku vjekovnog italijanskog uticaja. U Francuskoj je komponovao popularna djela "Noći u španskim vrtovima" i "Sedam španskih narodnih pjesama", a po povratku u otadžbinu izvedeni su baleti "LJubav čarobnica" i "Trorogi šešir". Razočaran diktaturom generala Fransiska Franka, uspostavljenom u Španiji poslije građanskog rata, 1939. je otišao u Argentinu u kojoj je ostao do smrti.
1948. - Rođen engleski princ Čarls, nasljednik britanskog prijestola.
1955. - Umro američki pisac Robert Eme Šervud, koji je u dramama, pisanim poslije Prvog svjetskog rata, prikazao s gledišta pacifiste poslijeratno razočarenje i zalagao se za mir u svijetu. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubijeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svijet oslobodi nacističke tiranije. Djela: drame "Okamenjena šuma", "Idiotova radost", "Neće biti noći", scenariji za filmove "Duh putuje na zapad", "Najbolje godine našeg života".
1960. - U sudaru dva putnička voza u Čehoslovačkoj poginulo 110 ljudi.
1979. - U provinciji Korasan na istoku Irana u zemljotresu poginulo najmanje 385 ljudi.
1984. - U Los Anđelesu uhapšen hrvatski ratni zločinac Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova fašističke Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Živio od 1948. u SAD, gdje je dospio pod lažnim imenom. Američke vlasti su se uporno oglušivale o zahtjeve Jugoslavije za ekstradiciju. Artuković je izručen tek 12. februara 1986. Poslije suđenja u Zagrebu - koje je voljom tadašnjeg jugoslovenskog i hrvatskog komunističkog rukovodstva bilo farsa, jer je optužen samo za neka pojedinačna zlodjela, ali ne i za zločin genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima - 14. maja 1986. je osuđen na smrt, ali kazna nije izvršena i umro je u zatvoru nepune tri godine kasnije.
1988. - Palestinski parlament u izbjeglištvu prihvatio rezoluciju 242 UN, čime je posredno priznao državu Izrael i odrekao se terorizma.
1989. - Crnački pokret SWAPO izvojevao ubjedljivu pobjedu na prvim izborima u Namibiji.
1991. - Princ Norodom Sihanuk vratio se u Kambodžu poslije 13 godina života u izbjeglištvu.
1994. - Tropska oluja "Gordon" usmrtila najmanje 829 ljudi na Haitiju.
2000. - Na konferenciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, koja je prvi put održana u Beogradu, SR Jugoslaviji obećana je pomoć od pola milijarde evra.
2001. - Pet država nasljednica bivše SFRJ postigle su dogovor o početku priprema za preraspodelu 74,5 miliona dolara u zlatu, što bi bila prva tranša ukupne zaostavštine od oko dve milijarde dolara.
2003. - Delegacija Saveza logoraša Republike Srpske u Hagu predala istražiocima novu dokumentaciju o zločinima nad Srbima u BiH.
2003. - Kralj Svazilenda Msvati Treći prihvatio je formalno novi Ustav po kojem se sva vlast nalazi u rukama kralja.
2007. - Umro je Ajra Levin, autor bestselera "Rozmarina beba" i "Momci iz Brazila", po kojima su snimljeni uspješni filmovi. Tokom duge karijere Levin je pisao i za televiziju i za Brodvej.
2011. - Na prvim slobodnim parlamentarnim izborima u Tunisu islamisti Enahde osvojili su 89, partija desnice Kongres za republiku 29, pokret Narodna peticija 26, Stranka ljevice Etakatol 20, Napredna demokratska stranka 16, Moderni demokratski blok pet poslanika od 217 poslaničkih mijesta.

**Učlanjen** : 18.12.2021

15.11.

1492. Španski moreplovac Kristofer Kolumbo napravio je bilješku o upotrebi duhana među američkim Indijancima, što je prvi pisani dokument o toj biljci koja je kasnije osvojila svijet.
1630. Umro njemački astronom, matematičar i fizičar Johannes Kepler, koji je sa tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovu hipotezu o heliocentričnom sistemu.
1889. Pobornici republike kojima su se nakon ukidanja ropstva pridružili veleposjednici svrgnuli su drugog i posljednjeg brazilskog cara Pedra II i proglasili Brazil republikom s predsjednikom Manuelom Deodorom.
1916. Umro poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905, koji je svjetsku slavu stekao historijskim romanima (“Quo vadis”, “Ognjem i mačem”, “Kroz pustinju i prašumu”).
1920. U Genevi održana prva skupština Lige naroda.
1923. Galopirajuća inflacija u Njemačkoj je dostigla vrhunac - osam milijardi maraka za jedan američki dolar.
1971. Delegacija Narodne Republike Kine učestvovala je prvi put na zasjedanju Generalne skupštine UN-a.
1976. Umro francuski filmski i pozorišni glumac Jean Gabin, jedan od najpopularnijih i najdarovitijih francuskih filmskih i pozorišnih glumaca. Snimio je 90-ak filmova.
1976. Sirijska armija preuzela punu kontrolu nad Bejrutom u pokušaju da okonča 18-mjesečni građanski rat u Libanu.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Rauf Denktaš
1983. Lider kiparskih Turaka Rauf Denktaš proglasio je Republiku Sjeverni Kipar. Turske regularne trupe u julu 1974. godine izvršile su invaziju na sjeverni dio ovog ostrva. Samo je Ankara priznala nezavisnost.
1988. Na skupu u Alžiru Nacionalno vijeće Palestinske oslobodilačke organizacije proglasilo je nezavisnost Palestine na Zapadnoj obali i u Gazi, a za glavni grad proglašen je Jerusalem.
1994. Predsjednik Austrije Thomas Klestil priznao je, prilikom obraćanja članovima izraelskog parlamenta, da je njegova zemlja propustila da u prošlosti prizna sopstvenu ulogu u nacističkom holokaustu.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Atif Dudaković
1995. U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu održana je svečanost na kojoj su uručene nagrade Bosanski gazija. Titulu Bosanski gazija za najboljeg gaziju dobio je general Armije RBiH Atif Dudaković.
2000. Evropski parlament usvojio je rezoluciju kojom od Turske traži da javno prizna da je 1915. počinila genocid nad Jermenima i povuče svoje trupe sa sjevernog Kipra. Turska odbacila rezoluciju.
2003. U bombaškim napadima na dvije sinagoge u centru Istanbula poginulo je 25 ljudi, a oko 300 osoba je povrijeđeno. Turske vlasti su saopštile da su napad izvršili turski državljani.
2004. Pred Tribunalom u Haagu počelo je prvo suđenje kosovskim Albancima za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu. Fatmir Ljimaj, Haradin Baljaj i Isak Musliju optuženi su za nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva albanskih i srpskih zarobljenika u logoru Lapušnik kod Glogovca u ljeto 1998. godine. U novembru 2005. Ljimaj i Musliju oslobođeni su krivice, a Baljaj je proglašen krivim i osuđen na 13 godina zatvora.
2009. Umro patrijarh srpski Pavle. Sahranjen je u manastiru Rakovica u prisustvu najviših državnih funkcionera, crkvenih velikodostojnika i više desetina hiljada građana. Za novog poglavara SPC-a izabran je 22. januara 2010. vladika niški Irinej.

**Učlanjen** : 18.12.2021

16.11.

Španski osvajač Francisco Pizarro zauzeo je 1532. sa samo 200 vojnika grad Kahemarku u Peruu i pogubio cara Inka Atahualpu iako je za njega bila isplaćena velika otkupnina
1095. Na crkvenom saboru u Clermontu, u Francuskoj, papa Urban II pozvao je crkvene velikodostojnike i svjetovne vladare na vjerski rat protiv turskog plemena Seldžuka, koje je zauzelo svetu zemlju u Palestini. Time je počela epoha krstaških ratova.
1831. Umro pruski general Carl Maria von Clausewitz, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. vijeka. U djelu “O ratu” teoretski je uobličio iskustva nove strategije primijenjene u Napoleonovim ratovima. Prema Clausewitzu, rat je sastavni dio općih političkih odnosa i nastavak je politike uz primjenu drugih sredstava.
1918. Poslije propasti Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, Mađarska je proglašena nezavisnom republikom.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Clark Gable
1960. Umro američki filmski glumac Clark Gable. Igrao je u više od 70 filmova, a veliku popularnost je stekao kao Rhett Butler u filmu “Prohujalo s vihorom”. Dobitnik je Oscara za film “Dogodilo se jedne noći”.
1965. SSSR lansirao svemirski brod Venera III, koji je u martu 1966. stigao na Veneru, kao prvi svemirski brod koji se spustio na neku drugu planetu.
1970. Pakistan je zvanično saopštio da je broj mrtvih u ciklonu i ogromnim talasima koji su zapljusnuli obale Istočnog Pakistana i ostrva u Bengalskom zalivu dostigao pola miliona.
1991. Ruski predsjednik Boris Jeljcin potpisao je seriju dekreta kojima je prenio vlast nad privredom sa sovjetske centralne vlade na vladu Rusije.
1992. Savjet bezbjednosti UN-a pooštrio je sankcije protiv SR Jugoslavije uvođenjem riječne i pomorske blokade.
1995. Haški tribunal optužio je lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića za genocid nad bošnjačkim civilima počinjen tokom zauzimanja Srebrenice u julu 1995, kada je više hiljada Bošnjaka ubijeno i raseljeno. Karadžić i Mladić osuđeni su na kaznu doživotnog zatvora.
1998. Haški tribunal proglasio je krivim Zdravka Mucića, Hazima Delića i Esada Landžu za ubijanje i zlostavljanje srpskih zatvorenika 1992. u logoru Čelebići. To je bilo prvo suđenje za ratne zločine počinjene nad Srbima tokom rata u BiH. Delić je osuđen na 18, Landžo na 15, a Mucić na devet godina zatvora.
2000. Predsjednik SAD-a Bill Clinton doputovao je u Vijetnam, u prvu posjetu jednog američkog predsjednika toj zemlji od završetka Vijetnamskog rata 1975.
2003. U blizini Kabula ubijena je radnica UN-a, Francuskinja Bettina Goislard i ona je prva žrtva među zaposlenima u UN-u od kada je, dvije godine ranije, svrgnuta talibanska vlast u Afganistanu.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Sefer Halilović
2005. Haški tribunal oslobodio je penzionisanog generala Armije BiH Sefera Halilovića krivice za zločine koje su nad hrvatskim civilima u Hercegovini u jesen 1993. počinile trupe ARBiH. On je pravosnažno oslobođen svih optužbi.
2007. Više od 3.500 ljudi je stradalo, preko 3.000 povrijeđeno, a oko hiljadu osoba se vode kao nestale u snažnom ciklonu koji je pogodio Bangladeš.
2012. Apelaciono vijeće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, poništivši prvostepenu presudu kojom je Gotovina bio osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora.
2014. U Beogradu umro Jovan Ćirilov, dramaturg, književnik i pozorišni kritičar, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta, umjetnički direktor i selektor BITEF-a.

**Učlanjen** : 18.12.2021

17.11.

Škotski istraživač David Livingstone otkrio je 1855. vodopade na rijeci Zambezi, nazvane po engleskoj kraljici Viktorijini vodopadi. Predstavljaju jednu od najvećih turističkih atrakcija na jugu Afrike
1800. Kongres SAD-a sastao se prvi put u novoj prijestonici Washingtonu, a američki predsjednik John Adams je postao prvi stanar zgrade kasnije nazvane Bijela kuća.
1869. Poslije više od deset godina rada pod rukovodstvom Francuza Ferdinanda de Lessepsa, otvoren Suecki kanal kojim je Sredozemno more povezano s Indijskim okeanom.
1882. U Zagrebu umro Đuro Daničić, srpski filolog, branilac Vukovih reformi i jedan od najznačajnijih radnika na proučavanju srpskog i hrvatskog jezika.
1913. Prvi brodovi prošli kroz Panamski kanal, koji je zvanično otvoren godinu kasnije.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Ante Trumbić
1938. U Zagrebu umro hrvatski političar Ante Trumbić, koji je uz Franu Supila i Ivana Meštrovića bio glavni zastupnik ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom u zajedničku državu. Bio je predsjednik Jugoslovenskog odbora.
1947. Puštena u saobraćaj željeznička pruga Šamac - Sarajevo duga 242 kilometra.
1954. Egipatski general Gamal Abdel Naser postao šef države poslije pada predsjednika Mohameda Nagiba.
1974. Na prvim parlamentarnim izborima u Grčkoj poslije više od deset godina i nakon sedmogodišnje vojne diktature ubjedljivo pobijedila Nova demokratija Konstantina Karamanlisa.
1988. Smjenjivanje visokih funkcionera u Pokrajinskom komitetu Saveza komunista Kaćuše Jašari i Azema Vlasija izazvalo masovne demonstracije Albanaca na Kosovu, uključujući i štrajk oko 1.000 rudara u rudniku Stari trg koji je počeo u februaru 1989.
1989. Demonstracije u Pragu u znak sjećanja na dan kada su Nijemci 1939. pogubili devet čeških studenata i zatvorili češke univerzitete pretvorile se u protestni marš protiv komunističkog režima. Policija je grubo reagovala, mnogi su uhapšeni, a 71 osoba je povrijeđena.
1989. U jednoj od najvećih rudarskih nesreća u Srbiji, u jami Morava Aleksinačkih rudnika uglja, poginulo 90 rudara.
1993. Počeo raditi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji sa sjedištem u Haagu. Sudije iz 11 zemalja položile su zakletvu na inauguralnom zasjedanju Suda UN-a za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji, prvog takvog suda poslije Nirnberškog i Tokijskog, koji su osnovani nakon Drugog svjetskog rata.
1997. Pripadnici egipatske militantne organizacije Al-Gama al-Islamiya ubili u blizini hramova u Luxoru 58 stranih turista i četvoricu Egipćana.
1998. Izraelski Kneset (parlament) ratifikovao je većinom glasova Vaj sporazum, kojim je predviđeno ustupanje dijela okupirane teritorije palestinskoj samoupravi.
2001. Na Kosovu održani prvi parlamentarni izbori od dolaska međunarodnih snaga u tu pokrajinu u junu 1999. Ubjedljivu pobjedu odnio je Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove, osvojivši 45,6 posto glasova. Srpska koalicija Povratak osvojila je 11,34 posto glasova.
2003. Poznati glumac i republikanski kandidat Arnold Schwarzenegger postao guverner Kalifornije.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Richard Holbrooke
2005. Na svečanosti u Daytonu bivšem američkom izaslaniku za Balkan Richardu Holbrookeu uručena Dejtonska nagrada za mir u znak priznanja za postizanje sporazuma kojim je 10 godina ranije okončan rat u BiH.
2006. U Budimpešti umro Ferenc Puskas, legendarni mađarski fudbaler.

#

**Učlanjen** : 18.12.2021

18.11.

9. Rođen rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavija. Tokom vladavine od 69. do smrti 79. pokorio je Galileju i zauzeo krajeve oko Jerusalema. U Rimu je podigao veličanstvene građevine poput Koloseuma, Kapitola i Amfiteatra.
1477. Engleski štampar William Caxton izdao u Westminsteru prvu knjigu štampanu u Engleskoj na engleskom jeziku “The Dictes and Sayings of the Philosophers”.
1910. U Meksiku izbila seljačka revolucija čije su vođe bili Pancho Villa i Emilio Zapata.
1928. U filmu “Parobrod Willie” prikazanom u New Yorku prvi put se pojavio Mickey Mouse, popularni junak crtanih filmova Walta Disneyja.
1969. Modul američkog vasionskog broda Apolo 12 sa astronautima Charlesom Conradom i Alanom Beanom spustio se na Mjesec. Bio je to drugi svemirski brod koji je dotakao Mjesečevo tlo.
1978. U Jonestownu u Gijani 914 Amerikanaca, pripadnika sekte Hram naroda, izvršilo kolektivno samoubistvo. Oni su zajedno sa vođom Jimom Jonesom popili cijanid izmiješan s voćnim sokom. Članovi sekte koji su odbili da ispiju otrov su ubijeni.
1991. Mate Boban proglasio u zapadnoj Hercegovini hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna, koja je kasnije, 28. augusta 1993, preimenovana u hrvatsku republiku Herceg-Bosna. Devetog marta 1996. zastupnički dom hrvatske republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prenosu funkcije civilne vlasti hrvatske republike Herceg-Bosna na tijela vlasti Federacije BiH.
1991. Umro čehoslovački državnik slovačkog porijekla Gustav Husak, predsjednik Čehoslovačke od 1975. Na čelo Komunističke partije došao je poslije vojne intervencije Varšavskog pakta 1968, zamijenivši Alexandera Dubceka. Pod pritiskom javnosti 1989. podnio je ostavku.
1993. Lideri Južne Afrike, crnci i bijelci, odobrili ustav kojim je označen kraj politike aparthejda u toj zemlji.
1999. Na samitu OSCE-a u Istanbulu usvojena Povelja o evropskoj bezbjednosti kojom se sukobi unutar država smatraju legitimnim predmetom brige međunarodne zajednice.
2002. Na Beverly Hillsu umro američki glumac James Coburn, koji je najzapaženije uloge ostvario u filmovima “Naš čovjek Flint” i “Sedam veličanstvenih”. U karijeri je ostvario ukupno 80 filmskih uloga. Godine 1998. je dobio Oscar.
2003. Haški tribunal objelodanio optužnicu protiv bivšeg lidera samoproklamovane republike srpske Krajine Milana Babića za zločine protiv čovječnosti nad hrvatskim civilima 1991-1992. godine. Babić je priznao krivicu i 29. juna 2004. osuđen je na 13 godina zatvora. Ubio se u zatvorskoj ćeliji Haškog tribunala 6. februara 2006.
2004. Rusija formalno ratifikovala Kyoto protokol o globalnom zagrijavanju, čime je omogućeno da taj međunarodni sporazum o zaštiti prirodne sredine stupi na snagu u februaru 2005. godine.
2004. Češki predsjednik Vaclav Klaus potpisao zakon kojim se nakon 140 godina ukida vojni rok, a od januara 2005. uvodi potpuno profesionalna vojska.
2005. Dvojica bombaša samoubica aktivirala bombe unutar šiitskih džamija u istočnom iračkom gradu Kanaginu i usmrtila 74 osobe.
2015. Pripadnik vehabijskog pokreta Enes Omeragić iz automatske puške ubio dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH u kladionici ispred ulaza u kasarnu Rajlovac kod Sarajeva. Ubijeni su Nedjeljko Radić (34) iz Nevesinja i Armin Salkić (26) iz Viteza. Nakon što je ubio vojnike, pucao je u autobus i ranio tri putnika. Terorista je potom pobjegao u obiteljsku kuću na Sokolju, gdje ga je locirala i opkolila policija. Tamo je počinio samoubistvo.

» Vaš današnji outfit
» Velika geografska otkrića i priče o istraživačima
» U eksperimentu koji traje čak 84 godine konačno se nešto dogodilo - evo što!
» Ovo priželjkuje svaki student! Mirisali su ruzmarin i dogodilo se čudo!
» Dirljiva životna priča