KAKO pas stari, mijenja se njegovo tijelo i um. U skladu s tim potrebno je promijeniti i njegov način života. Evo nekoliko savjeta kako bi bili sigurni da će vaš pas i u starosti biti zdrav i sretan.
S godinama vaš pas će biti manje aktivan, ali to ne znači da treba prestati s vježbom. Dnevne šetnje olakšat će mu ukočene artritične zglobove, ali budite spremni na povratak kući kada pas pokaže znakove umora. Održavajte njegove reflekse igrom dodavanja, a razdoblja igre prilagodite njegovoj pokretljivosti.
Dok su neke vrste sklone problemima sa zglobovima, mnogi psi će imati probleme s kretanjem kako stare. Najčešći problem je artritis, koji često uzrokuje da psi padaju na parketu. Redovito šišajte pseće nokte i smanjite broj skliskih površina u kući.
Sa zrekom dobi dolazi do problema s vidom. Najčešći od njih je mrena. Ostavljajte svjetla upaljena u prostorijama u kojima pas najčešće boravi, izbjegavajte mijenjati razmještaj stvari po kući i držite psa podalje od stranaca i djece ako zbog nedostatka vida bude preplašen ili agresivan.
Pripazite na količinu hrane koju vaš pas unosi, jer stariji psi imaju sporiji metabolizam i lako dođu u stanje pretilosti.
Iako će se smanjiti unos hrane s godinama, vaš pas može lako dehidrirati ako nema svakodnevni pristup vodi. Kako stari, sposobnost psa da zadrži tekućinu slabi, pa će biti potrebne češće šetnje kako bi ispraznio mjehur.
Vodite psa na redovite preglede dva puta godišnje i svakako spomenite sve promjene koje su se dogodile u tom periodu. Starost za psa ne znači smanjenje ljubavi i odanosti prema vama. Uzvratite mu istom mjerom i pomozite da proživi zrele godine zdravo i sretno.
Prvi psi pripitomljeni su prije 9.000 i 34.000 godina u vrijeme kad su se ljudi bavili lovom i prikupljanjem hrane i prije razvoja poljoprivrede prije 10 tisuća godina i vjerojatno se nisu razvili od sivih vukova, pokazala je analiza genoma današnjih pasa i sivih vukova
Međunarodni tim znanstvenika s Cornella, prema radu objavljenom u časopisu PLoS Genetics, analizirao je genome pasa te tri siva vuka iz Kine, Hrvatske i Izraela, područja za koja se vjeruje da su prva na kojima je započeo proces pripitomljavanja pasa.
Također su proučavali genome afričkog basendžija i australskog dinga koji su potekli s područja za koja se vjeruje da nisu postojbine vukova i stoga nije moglo doći do njihova genetskog miješanja s vukovima.
Njihovo otkriće pokazalo je da su tri vuka iz raznih krajeva svijeta međusobno genetski srodnija nego bilo kojem psu. Isto tako analizirani pseći genomi pokazuju njihovu veću međusobnu genetsku srodnost nego s bilo kojim vukom.
Taj zaključak sugeria da su se današnji psi i sivi vukovi razvili od zajedničkog pretka kao zasebne grane na evolucijskom stablu.
IAKO su znanstvenici godinama tvrdili da je veza psa i vlasnika svedena na zadovoljavanje njihove potrebe za hranom i sigurnošću, novo američko istraživanje pokazuje ono što vlasnici pasa oduvijek znaju - da psi mogu osjećati ljubav i privrženost.
Znanstvenici sa sveučilišta Emory u Atlanti otkrili su da dio mozga povezan s pozitivnim osjećajima slično reagira kod psa i čovjeka, prenosi britanski list Daily Mail.
Tim znanstvenika istrenirao je više od deset pasa da stoički podnesu bučnu nuklearnu magnetsku rezonanciju i da mirno sjede kako bi skener mogao snimiti jasne slike aktivnosti njihova mozga bez upotrebe sedativa. Psi drugačije reagiraju kada im hranu daje vlasnik i kada im je daje nepoznati čovjek ili stroj
"Sada možemo početi razumijevati što pas misli umjesto da to zaključujemo iz njegova ponašanja", kaže voditelj istraživanja Gregory Berns. Koristeći zapovijedi koje najavljuju psima davanje nagradica Berns i njegov tim pokazali su da nucleus caudate - dio mozga povezan s pozitivnim emocijama, slično reagira kod pasa i čovjeka.
Nakon što su hranu psu nudile bliske osobe u drugom dijelu istraživanja, analizirali su snimke mozga pasa kojima su hranu davale nepoznate osobe ili strojevi.
"Kad bi se, kao što su mnogi znanstvenici ranije tvrdili, radilo o pukom davanju hrane, onda bi reakcije njihova mozga bile iste bez obzira na to tko ili što im nudi hranu", kazao je Berns.
On dodaje kako se nada da će znanstvenici dokazati da nas psi vole zbog nečega što prelazi okvire hrane, odnosno zbog istih razloga zbog kojih nas drugi ljudi vole, osjećaja prijateljstva i razumijevanja.
PSEĆI i ljudski mozak u mnogo je čemu sličan, barem kada su u pitanju emocije i komunikacija. Valjda se zato tako dobro slažemo.
Istraživanje objavljeno u časopisu Current Biology otkrilo je da i psi i ljudi imaju sposobnost čitanja emocija tijekom komunikacije. Primjerice, mi možemo zaključiti osjeća li se osoba ili pas sretno ili tužno, a ti mogu i psi.
"Ljudi i psi dijele slično društveno okruženje", objasnio je koautor Attila Andics iz mađarske Akademije znanosti. "Naši rezultati sugeriraju da koriste i slične moždane mehanizme za procesiranje društvenih informacija. To bi moglo doprinijeti uspjehu vokalne komunikacija između te dvije vrste", rekao je.
Odlično čitaju raspoloženja
Naime, ako nešto kažete svom psu i on izgleda kao da vas je razumio, velike su šanse da je zaista bilo tako, barem u pitanju vaših emocija koje prepoznaje. Psi su, dokazano je ovim istraživanjem, vrlo senzibilni kada su u pitanju naše emocije, za razliku od onoga što im govorimo. Ako im i govorimo pozitivne riječi, ali se zapravo osjećamo loše, psi će vjerojatno shvatiti kojega smo raspoloženja. Istraživanje je provedeno tako da su znanstvenici najprije istrenirali 11 pasa da mirno leže na pregledu magnetskom rezonancom. Istom su pregledu podvrgnuti i ljudi, a znanstvenici su promatrali moždane aktivnosti dok su psi i ljudi slušali gotovo 200 zvukova koje su proizveli psi ili ljudi, od zavijanja i plakanja do razigranog lajanja i smijanja. Pokazano je da slušanje zvukova kod jednih i kod drugih aktivira iste dijelove mozga.
"Ova metoda predstavlja potpuno novi način istraživanja neuralnog procesiranja kod pasa. Napokon smo počeli shvaćati što naši najbolji prijatelji misle o nama i kako se snalaze u našem društvenom okruženju", dodaje Andics.
Naslov: Re: Što treba znati o psima? Čet 6 Mar - 17:54
Svi psi plivaju na isti način. Znate li kako? Znanstvenici su upotrijebili osam pasa, videokameru, opremu za ronjenje i bazen. Njihov je cilj bila prva znanstvena analiza psećeg plivanja
U nedavno provedenu eksperimentu znanstvenici su upotrijebili osam pasa, videokameru, opremu za ronjenje i bazen. Njihov je cilj bila prva znanstvena analiza psećeg plivanja. Na kraju eksperimenta zaključili su da svi psi plivaju na isti način. Ljudi katkad opisuju pseće plivanje kao kasanje. Mislili smo da pas pomiče jednu prednju i jednu stražnju šapu gore-dolje, što nije točno. Prava istina je da je pseće plivanje puno kompliciranije od toga. Više sliči neobičnoj vrsti trčanja. Tijekom plivanja psi ispruže šapu i zamahnu njome prema dolje i natrag te tako guraju tijelo naprijed. Nakon te kretnje noga se pomiče bliže tijelu. Na taj se način, dok se noga pomiče prema naprijed radi sljedećeg zamaha, životinja previše ne usporava.
Mnogi ljudi misle da psi mogu jednostavno poludjeti i napasti nekoga, no to se događa užasno rijetko. Mnogo češće se radi o tome da ljudi ne razumiju signale koje im psi šalju.
Psi uglavnom napadaju kad su uplašeni, pogotovo ako je u pitanju mala pasmina. Jedna od osnovnih stvari koje vlasnici moraju naučiti u vezi svojih pasa je da ne nagrađuju loše ponašanje. Nagrade mogu biti hrana ili nježnost.
U slučaju da vaš pas gaji nekakav strah, možete pričekati da prođe i da vam sam priđe, ili mu vi smireno priđite i povedite ga.
Najbolji primjer su divlji psi – te životinje rijetko napadaju jedna drugu. Psi međusobno razumiju kad se žele igrati, a kad je u pitanju nešto ozbiljnije.
Psi si nikad neće prilaziti uzbuđeni i lajati. Važno je primijetiti i ispraviti sve znakove nervoze ili uzbuđenja. U slučaju da vlasnik ne ispravlja loše ponašanje svog psa, životinja će pokušati uspostaviti dominaciju nad svojom okolinom (vama i vašoj obitelji) i postati vođa čopora umjesto da je dio njega.
VEĆINA pasa uživa u vožnji automobilom, ali za neke je to pravi stres. Ako vašeg psa muči mučnina tijekom puta, evo kako mu lako možete pomoći.
Đumbir, uz to što je ukusan dodatak mnogim jelima, često se koristi kod želučanih tegoba zbog svog umirujućeg svojstva. Ako vaš pas pati od mučnine, đumbir može biti prava stvar koja bi mu mogla pomoći kako bi ponovno uživao u vožnji.
Jednu žličicu đumbira u prahu možete otopiti u čaju i dati psu da popije prije puta. Također, možete ispeći i keks za psa, a u sastojke dodati istu količinu začina. Dodajte žlicu mljevenog đumbira u smjesu za omiljenu poslasticu i samo nekoliko kolačića može riješiti ovaj problem.
Isto tako, psu možete dati i kupovni keks s đumbirom, ali pazite da ne sadrži mnogo šećera.
Kako biste pomogli psu da prebrodi mučninu i da navikne se na automobil, pokušajte ga postupno navikavati na vožnju automobilom. Odvedite psa na kraću vožnju i dajte mu keksić od đumbira.
Svako putovanje sa psom je prava avantura, a uz pomoć ovog kućnog i prirodnog lijeka vaš će ljubimac ponovno uživati u vožnji automobilom te olakšati vožnju i vama.
NAKON što je završio u kanalu u Rumunjskoj, više je prolaznika ovoga psa izvuklo iz ledene vode. Prekrasna gesta, ali ono što ovaj video čini još posebnijim jest pseća reakcija na spašavanje.
Pas je mokar, ali presretan, trči, skače i mazi se o očito pokazuje zahvalnost svojim spasiteljima.
Pitanje psećih emocija tema je znanstvenih studija, a posljednje su dokazale da psi pokazuju niz osjećaja, iako vlasnicima pasa ta tema uopće nije upitna. U prilog tome ide i ova snimka zahvalnog i sretnog psa.
Naslov: Re: Što treba znati o psima? Uto 1 Apr - 11:48
Usporena video snimka otkriva kako psi piju vodu! Pogledajte
Svaki dan po nekoliko puta gledamo pse kako to rade. Na prvu čini nam se da to rade kao i mi ljudi. No, psi vodu piju drugačije. Razotkrila ih je ova usporena video snimka
Na prvi pogled u psećem pijenju vode nema ništa zanimljivo. Većina vlasnika misli da oni to rade vrlo slično nama ljudima. Međutim, usporena snimka otkriva fascinantnu tehniku - tijekom pijenja vode pseći jezik pretvara se u 'šeflju' kojom grabi vodu ubacujući je u svoja usta. Pas težak 15 kilograma, a hrani se dehidriranom (suhom) hranom prosječno svaki dan popije četiri decilitra vode.
Naslov: Re: Što treba znati o psima? Sub 5 Jul - 18:16
Pseći glavni osjet - njuh: Što sve psi saznaju njuškanjem?
Miris se zadržava neko vrijeme na ljudima i mjestima pa je njuškanje psima - kao gledanje snimke onoga što se dogodilo. • Psima je to glavni način upoznavanja svijeta, kao što mi to radim našim glavnim osjetilom - vidom.
PSEĆI glavni osjet je njuh, koji je toliko razvijen da samo pomoću njega mogu otkriti niz brojnih informacija o osobi ili mjestu na kojemu se nalaze, za razliku od nas ljudi.
Miris se zadržava neko vrijeme na ljudima i mjestima pa je njuškanje psima - kao gledanje snimke onoga što se dogodilo. Nekim vlasnicima smeta kada im se psi "zanjuškaju" pa zaborave na sve drugo oko sebe, čak i dozivanje od strane vlasnika. Međutim, psima je to glavni način upoznavanja svijeta, kao što mi to radim našim glavnim osjetilom - vidom. Njuškanje urina i izmeta
Pas može mnogo toga doznati njuškajući urin ili izmet nekog drugog psa. Nama je to vrlo odbojno, ali psi tako saznaju je li na tom mjestu nedavno prošla kuja ili mužjak, kada je taj pas prošao i je li dobroćudan ili ne, koje je dobi i rasplodnog ciklusa. Prikupljanje informacija njuškanjem psima je toliko važno da se može činiti kako su neki zaokupljeni samo time. Njuškanje prepona
U nedostatku drugih zanimljivih stvari, psi mogu čak pomalo nametljivo krenuti u njuškanje čovjekovih prepona, što može biti poprilično neugodno vlasniku i posjetiteljima. To ponašanje nije škodljivo, ali je nelagodno pa možete psu skrenuti pozornost na neku igračku ili poslasticu kako bi prepone vašeg gosta ostavio na miru. Zanimljivosti
Dio nosa koji je zadužen za otkrivanje mirisa kod pasa je 37 puta veći nego kod ljudi.
Dio mozga koji prerađuje podražaje koji dolaze iz nosa kod pasa je mnogo veće i složenije od istog područja ljudskog mozga.
Naslov: Re: Što treba znati o psima? Ned 28 Sep - 23:45
Stvari koje psi ne vole: Sigurni ste da razumijete vaše pse?
Volite razgovarati sa psom? Sigurni smo da vas pas voli slušati, ali gotovo ništa vas ne razumije jer psi s ljudima komuniciraju govorom tijela kako svog, tako i vašeg
Kako bi pridobili pažnju vlasnika psi često rade stvari koje baš i ne vole. Nesvjesno, misleći da im čine ugodu vlasnici ih uporno ponavljaju.
Kako bi bolje razumjeli vašeg psa donosimo 10 stvari/radnje koje psi ne vole, a svejedno ih rade kako bi se svidjeli vlasnicima ili pak nažicali nešto što vole.
Volite razgovarati sa psom?
Sigurni smo da vas pas voli slušati, ali gotovo ništa vas ne razumije jer psi s ljudima komuniciraju govorom tijela kako svog, tako i vašeg. Riječi koje često koristite a njima su važne ( osnovne naredbe, poziv u šetnju, vrijeme za dobivanje hrane) pokušat će razumjeti, ali čitati će vaš govor tijela.
Govorite li psu primjerice da idete u šetnju, a dajete mu uobičajene znakove da je vrijeme za klopu vrlo vjerojatno ćete ga zbuniti. I naravno, neće se spremiti za šetnju već će odjuriti do posudice za hranu.
Naučite čitati govor tijela vašeg psa i život će vam bit lakši.
Ah ta dosada
Psi su društvene životinje. Većinu stvari koje se vlasnicima ne sviđaju poput lajanja, grickanja odjeće, obuće, namještaja i ostalih pas radi jer mu je dosadno. Nažalost, mnogi vlasnici tada pribjegavaju kažnjavanju psa za što nema razloga.
Umjesto batina psu dajte svoje slobodno vrijeme i zajedno se zabavite. Psa birajte prema karakteru, a ne prema izgledu.
Zabrana njuškanja tijekom šetnje
Pseći njuh razvijeniji je od ljudskog. Tijekom šetnje iz okoliša psi dobivaju niz njima korisnih informacija. Vrlo često iz stvari koje su nama ljudima neprihvatljive - primjerice mokraće drugog psa koje psi s guštom njuškaju, a učini li mi se dovoljno 'informativna' i ližu.
Šetnje u kojima ih vlasnici natežu i zabranjuju njuškanje psima su iritantne. Zapamtite da cilj pseće šetnje nije isključivo obavljanje nužde.
Zabrana lajanja
Koliko god bilo logično da psi lajanjem komuniciraju vlasnici im često to zabranjuju. To je isto kao da čovjeku netko zabrani razgovarati. Bez laveža pas vas ne može upozoriti da dolazi opasnost, pozivati vas na igru ili primjerice upozoriti vas da ga nešto boli.
Grljenje
Iako mi ljudi grljenjem iskazujemo ljubav većina pasa ga ne voli. Kad im to rade vlasnici psi ne reagiraju jer grljenje povezuju s nečim ugodnim. Primjerice, uz zagrljaj pas često dobije poslasticu što mu stvara ugodu.
Međutim, kad ih pokušaju zagrliti nepoznati ljudi psi takvo ponašanje mogu shvatiti kao dominaciju i česti uzroci napada psa su pokušaji da ih netko nepoznat zagrli.
Da se pas ne želi grliti pokazat će vam ukočenim tijelom, micanjem glave, izbjegavanjem očnog kontakta, spuštanjem ušiju i mnogim drugim signalima. Tada umjesto poljupca možete dobiti ugriz.
Davanje poljubaca
Kad ih već spominjemo recimo da psi ljudima ne vole davati puse odnosno poljupcima ne iskazuju ljubav već najčešće dobivaju poslasticu i/ili pažnju.
Maženje po glavi, licu i tapkanje po glavi
Većina pasa maženje po glavi i tapkanje po glavi NE VOLI. S druge strane obožavaju maženje po leđima, a o stražnjici da ne pričamo. Ako psa želite nagraditi ne tapkajte ga po glavi, već pomilujte po leđima i iznad stražnjice ( kod repa).
Psi i nervozni ljudi
Psi osjećaju kad je vlasnik ili drugi čovjek nervozan. Osjete li nervozu kod ljudi vrlo vjerojatno će i sam postati nervozni. Primjerice ako vam prilazi drugi pas kojeg se bojite i osjećate se nelagodno i vaš pas će se tako osjećati te naravno reagirati što može rezultirati sukobom.
Prisiljavanje na druženje sa psima i ljudima koje ne vole
Pas je društvena životinja koja poput nas ljudi ima svoje prijatelje, poznanike i neprijatelje. Odnosi se to na ljude i životinje. Inzistiranje na druženju pasa koji se međusobno ne vole vrlo lagano može prerasti u sukob. Uostalom, niti vi niste dobri sa svakim. Zašto bi to trebao bit vaš pas?!
Psi ne vole izazivanje
Većina ljudi barem jednom u životu zalajala je na psa. Kako vam je pas s druge strane ograde odgovorio? Vjerojatno oštrim lajanjem i pokušajima da dođe do vas. Nitko ne voli da ga se provocira, pa niti psi. Iako vam je to možda zabavno ne provocirajte druge pse.
Napomena:
Cilj ovog članka je upoznati vas s općenitim ponašanjima psa kao vrste, a ne natjerati vas da mijenjate pravila koja ste svog ljubimca učili od malena.
Jer vi najbolje znate (bar se nadamo) kako vaš ljubimac funkcionira.
Uto 10 Dec - 18:56
