Ovu vest potvrdila je u kratkom telefonskom razgovoru za list "Dnevni avaz" kućna pomoćnica u domu Berberovih. Ona je kazala da su svi u šoku, Mersadova supruga Ada i njegovi sinovi Ensar i Azer, kao i da nisu u stanju da daju bilo kakve izjave za medije.
Mersad Berber diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963. godine u klasi Maksima Sedeja.
Od 1978. do 1982. godine radio je na Katedri za crtež i grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Berber je u sveetu bio jedan od najpoznatijih grafičara. Imao je čitav niz samostalnih i kolektivnih izložbi., a njegova dela uvrštena su u kolekciju čuvene londonske galerije “Tejt”.
Dobitnik je više od pedeset priznanja za svoj rad, među kojima se izdvajaju Zlatnu medalja i počasna diploma na Prvoj međunarodnoj izložbi grafike u Trstu, prvu nagradu na jedanaestom Međunarodnom bijenalu u Sao Paolu, Počasna nagradu na desetom Međunarodnom bijenalu u Tokiju, prvu nagradu na sedmom Mediteranskom bijenalu u Aleksandriji…
Najznačajniji ciklusi njegovih dela su “Sarajevske kronike”, “Put u Skender Vakuf”, “Srebrenica”, “Hommage Vlahi Bukovcu”, “Otomanske kronike”
Svoj posljednji intervju za neki medij slavni Berber je 11. juna ove godine dao za agenciju Anadolija, izjavivši tom prilikom da deli zabrinutost za “ranjenu Bosnu”:
"Bosna je ostala jedna neostvarena utopija! I u ovoj sada formi, u kojoj se ona trza, a ja to gledam svaki dan putem bosanskih televizijskih postaja vidim to jedno kronično stanje. Ako bih mogao upotrijebiti jednu riječ, riječ je o agoničnom stanju, zapravo, političkoj agoniji Bosne i Hercegovine."
"Velika mi je želja da izlažem u Turskoj. No, još nema nekih inicijativa o jednoj takvoj izložbi. Bili su pregovori, ali, nažalost, nisam to doveo do kraja. Volio bih svoju zbirku, svoje integralno djelo pokazati u Turskoj, sa najnovijim istraživanjima i svojim retrospektivama, kao što sam uradio u muzeju u Barseloni prije nekoliko godina. (…)Turska civilizacija, to jest Osmansko carstvo, je, kao kompleksna civilizacija, itekako utjecala na povijest Bosne, od arhitekture do duhovne antropologije.”
( b92.net )
"Treba otimati radost danima koji beze " Majakovski