Henri Matisse

Anri Matis u istoriji umjetnosti zapamćen je kao jedan od najuticajnih slikara 20.vijeka - proglašen za "kralja boje". Ponavljo je da djela najbolje govore o nekom umjetniku. Dok je 1908. godine živio u hotelu "Birion" napisao je "Bilješke jednog umjetnika" jedno od najupečatljivijih svjedočanstva 20.vijeka. Jedna od ključnih rečenica glasi:" Osnovna namjena boje trebalo bi da, koliko god je to moguće, naglasi umjetnikova htjenja. Na platno nabacujem tonove bez prethodnog plana. Da bih naslikao jesenji prizor podstaknut sam osjećanjima koje to godišnje doba budi u meni...". Glavna djela: "Otvoren prozor u Koliuru", "Igra", "Kupačica pokraj reke". Često je govorio: "Sliku završavam onoga trenutka kada postignem ono osjećanje koje me je i podstaklo na rad".

Prvi put Matis je počeo da slika bojama 1905.godine kada je boravio u Koliuru, francuskom gradiću nadomak španske granice. Zbog izuzetno smjelih boja, slobodnog izraza jedan kritičar na izložbi održanoj u Parizu izjavio je da su te slike kao "fauves" (divlje zveri). Otada pravac favizam koji je Matis započeo zajedno sa nekolicinom sljedbenika. Bio je podjednako darovit i kao slikar i kao vajar. Jednom je rekao da je za njega isijecanje hartije u boji slično kao oblikovanje gromade. U poznim godinama zbog ozbiljne bolesti Matis je bio vezan za postelju. Kolaži koje je pravio sam islikavajući hartiju, omogućavali su mu da, sa pomoćnicima, stvara djela ne ustajući iz kreveta.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jedna od najpoznatijih slika Matisa je "Puž", nastala 1953. godine. Ovdje ćemo opisati neke karakteristike slike. Matis je pokušao da izrazi svoja osjećanja trudeći se da pronikne u sklad koji stvraju boje. Nastala pred sam kraj života, ova slika u potpunosti odslikava Matisovu žeđ za životom. Treperi blistavim bojama i svijetlom Sredozemlja, koje je za Matisa bilo neiscrpan izvor radosti i nadahnuća.. Iako ne postoji prepoznatljiv oblik puža, hartije u boji postavljene su u krug, oko plavog polja, tako da nagovještavaju oblik puževe kućice. Boje koje trepere rezultat su Matisovih misaonih pokušaja koje je uložio u mnogobrojna istraživanja. "Puž" je djelo koje je uslijedilo poslije dugog puta koji je  Matis započeo pola vijeka kasnije.

Matis je isjecao hartiju i promišljeno je islikao bojama, a potom je te isječke postavio na bijelu pozadinu. Ovaj svojevrsni kolaž na pojedinim mjestima ima rupice od čioda, a vidi se i gdje je hartija pocijepana i gdje su "skliznule makaze". On koristi boje koje zajedno čine sklad (boja sleza i zelena) ili one koje to naizgled ne čine (narandžasta i plava). Te boje, usklađene sa oblicima, posmarača podstiču na veselje i stvaraju osjećaj prijatnosti. Boje su, istovremeno, i podsjećanje na more, nebo, voće, lišće, borove koje blistaju na jugu Francuske. Crna hartija daje neophodan pečat opštem utisku i raspoloženju. Ukoliko ga ne bi bilo snaga boja bi se izgubila i nestao bi željeni oblik.

U 19.vijeku naučnici su uspijeli da stvore mnogobrojne blistave pigmente i boje. Matisova generacija bila je prva koja je koristila boje iz tube i uvrstila ih u svoj slikarski pribor. Ta nova paleta Matisu je omogućila prve smjele umjetničke oglede. U mnogim svojim djelima on namjerno ostavlja neislikane površine platna da bi dao bojama "da dišu" i da bi tako postigao vizuelni doživljaj. Oko središnjeg oblika nalazi se isprekidani krug narandžaste boje. Kao da uokviruje čitavu sliku i poziva se na jednu od ranih Matisovih preokupacija: pogled kroz prozor na Suncem obasjanu prirodu.


Pregled poznatih Matisovih djela, snimak praćen muzikom Miles-a Davis-a:

Velika izložba Matisovih kolaža u Londonu


Izložba kolaža francuskog slikara Anrija Matisa, koja obuhvata 130 dela iz poslednje faze
njegovog stvaralaštva, otvara se ove nedelje u londonskom muzeju "Tejt Modern".



[You must be registered and logged in to see this image.]

Tokom više od pola veka Anri Matis stvorio je impresivan opus, a ova izložba posvećena
 je poslednjem poglavlju njegovog umetničkog rada kada se okreće kolažu. Posle operacije
 kojoj je podvrgnut 1941. njegovo zdravlje se značajno pogoršalo do te mere da više nije
 mogao da slika pa su mu kolaži postali glavni umetnički izraz.

Ova izložba obuhvata djela nastala u razdoblju od 1936. do 1954. - od suncokreta, plesača,
 prizora iz cirkusa pa sve do slavnog "Puža" iz 1953. Među izlošenim radovima su i "Sećanje
 na Okeaniju", kao i deset metara dugačka "Velika kompozicija sa maskama" takođe iz 1953.
 Prvi put su zajedno izložena i četiri "Plava akta" nastala početkom pedesetih godina
 prošlog veka.

Izložba u Londonu ostaje do 7. septembra, a posle toga seli se u njujorški MoMA.

Anri Matis (Henri Matisse) (rođen 1869 - umro 1954) počeo je kao postimpresionista na
 tragu Sezana i Gogena, a od 1905. glavni je predstavnik fovizma. Slikao je ženske likove,
 aktove, mrtve prirode, enterijere, krajolike sa juga Francuske i portrete. Radio je i grafičke
 listove, keramiku, nacrte za vitraže i scenografiju, kao i kostime za balet. Ilustrovao je
 mnogobrojna književna djela, među kojima i knjige Šarla Bodleraa i Stefana Malarmea.

b92.net