Ovo je najveći narandžasti dijamant na svetu koji košta "samo" 20 miliona dolara

Aukcijska kuća Kristi ponudiće na aukciji 12. novembra u Ženevi najveći narandžasti dijamant na svetu, čija je vrednost procenjena na 17 do 20 miliona dolara (između 14 i 16 miliona evra).

[You must be registered and logged in to see this image.]
Foto: Reuters

"Ovo je izvanredan kamen", posebno intenzivne boje, rekao je agenciji
Frans pres stručnjak Kristija Žan-Mark Linel.

Ovaj dijamant će se naći na aukciji dan pre nego što konkurentska kuća Sotbi 13. novembra ponudi na prodaju najveći ružičasti dijamant na svetu čija je vrednost procenjena na 60 miliona dolara, odnosno 48,7 miliona evra.

Narandžasti dijamant ima 14,82 karata, a izgleda poput velikog badema. Ime prodavca nije saopšteno, a kamen je pronađen u Južnoj Africi.

Među raritetima koji će biti ponuđeni na aukciji kuće Kristi biće i flaša viskija starog 45 godina.

Autor: Beta

[You must be registered and logged in to see this image.]

Indija

Do 18. Stoljeća su Indija i Borneo bili jedini dodavatelji dijamanata. Odavde dolaze i neki od velikih i poznatih dijamanata kao što su Koh-i-Noor, Veliki Mogul, Orlov ili plavi Hope. Današnje značenje indijskih nalazišta je zanemarivo.

Australija

Australija je zemka sa vjerojatno nejvećom produkcijom dijamanata. Trenutni iskopi se provode u primarnom nalazištu Argyle ,koji se zove AKl u zapadnom djelu Australije u oblasti Kimberley ( nije to Kimberley u Južnoj Africi) i na osnovu dostupnih informacija je to za sada najproduktivniji iskop u svijetu. U 1998 godini je bio najveći iskop do sada –preko 43 miliona karata dijamanata za godinu dana. Pretpostavlja se da će biti iscrpljen do 2018 godine. Koncentracija dijamanata u australskim lamproitima je nekoliko puta veća, nego prosječna koncentracija svjetskih depozita dijamanata u kimberlitu. AKl sadrži dijamante u koncentracijama i do 7 ct na tonu mase. Većina kamenova je kvalitete jeftinih kamenova za nakit. Mogu se ali naći i vrlo rijetki roza kameni za kojima je potražnja vrlo velika i koji se najčešće prodaju individualno na aukcijama.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Bocvana

Je susjedna zemlja Južnoafričke republike i ima vlastiti bogati depozit dijamanata odlične kvalitete. Većina površine u Bocvani je pustinja. Pronalazak nekoliko dijamanata u riječnim sedimentima potaknuo je inicijativu za geološkog istraživanje na osnovi kojeg je bio pronađen kimbrlitski „dimnjak“ Orapa (1967 godine) – do danas treći najproduktivniji iskop i slijedio je 1973 g. iskop Jwaneng i 1977 g. Letlhakane, koji je danas već iscrpljen. Kod otvaranja iskopa Jwaneng bilo je potrebno dovesti cijevima vodu iz udaljenosti 50 km. Dalje je trebalo izgraditi elektranu za opskrbu dijamantnog rudnika i grada novo izgrđenog usred pustinje. Grad ima sve potrebne sadržaje i osigurava smještaj osoblja na najvišoj mogućoj razini udobnosti u sredini negostoljubive pustinje. Današnja produkcija iskopa je otprilike četvrtina svjetske proizvodnje dijamanata za nakit i trenutno je to drugi najproduktivniji rudnik. Samo manje od 1% dijamanata iz ovog rudnika je lošije kvalitete od kvalitete za nakit. Sva tri rudnika u Bocvani vodi tvrtka Debswana Diamond Company Ltd. Ova je tvrtka nastala suradnjom tvrtke De Beers i bocvanske vlade kada svaka strana ima isti udio u ovoj tvrtki.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Rusija

Jako bogata su i ruska ležišta, od kojih su najveća bila otkrivena između godine 1954 i 1959. Od tada je produkcija ruskih rudnika bila preko150 milijuna karata dijamanata, od toga 20% je kvaliteta za nakit i investicije. Dijamantni krateri se nalaze u Jakutskoj pokrajini na Sibiru. U pokrajini se nalazi nekoliko desetina kimberlitskih kratera, ali dijamantni su samou nekima od njih. Među najpoznatije spada ležište Mir i Udačnyj- četvrti najproduktivniji dijam. rudnik na svijetu. Rudnik Jubilejnyj je na osmoj ljestvici. Kamenovi su u prosjeku veći nego u drugim svjetskim ležištima i njihova kvaliteta je većinom dosta visoka. Oko 37 posto dijamanata su pogodni za korištenje u nakitu. (draguljarstvu). Vađenje dijamanata tamo je naporan posao sa teškim uvijenima rada, temperatura često pada i nekoliko desetaka stupnjeva ispod nule i zemlja je smrznuta i to 300 m dubine. To sve čini ovaj iskop dosta skupim. Dijamante vadi akcionarsko društvo ALROSA, u kojem glavni udio ima ruska država.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Južnoafrička Republika

Jedni od najslavnijih rudnika dijamanata nalaze se u Južnoj Africi, gdje je također pred kraj 19. stoljeća došla dijamantna groznica. Priča o dijamantima u JAR počine u 1866 godini, kada je farmer Schalk van Niekerk primijetio u rukama petnaestogodišnjeg dječaka iz susjedstva svjetlucavi kamenčić. Kamen je dobio ime Eureka i teži preko 21 karat .U godini 1869 došlo je do novog otkrića –prelijepi dijamant težine 83,5 karata koji je dobio ime Zvijezda Južne Afrike i rasplamsao je dijamantnu groznicu. Tijekom nekoliko godina bili su pronađeni važni prvotni dijamantni kimberliti – Jagersfontein u kolovozu 1870, slijedio je Dutoitspen u rujnu 1870, Bulrfontein početkom godine 1871, De Beers u prolječe 1871, Kimberley u srpnju 1871, Wesselton u rujnu 1890, Premier u godini 1896 i kao jedan od posljednjih Finsch u godini 1965. U isto vrijeme je najproduktivniji rudnik u JAR kimberlit nazvan Finsch( deseti najproduktivniji rudnik svijeta), koji je bio otkriven kao posljednji. Neka nalazišta bila su definitivno zatvorena (Jagersfontein, Kimberley), drugi nastavljaju u eksploataciji do danas (Dutoitspan i drugi). Produktivnost kimberlita u JAR kreće se oko 1 ct dijamanata na 1 tonu iskopanog materijala. Mnogi kameni su vrlo kvalitetni. Na primjer u južnoafričkim rudnicima bili su nađeni do sada najveći sirovi dijamanti – Cullinan, koji je težio u sirovom stanju preko 3000 ct.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kanada

Najmlađe veliko ležište dijamanata je rudnik Diavik ( šesti najproduktivniji na svijetu, priprema se na dubinski iskop) iEkati ( sedmi najproduktivniji na svijetu),smješteni su na sjeveru Kanade. Godine 1985 geolozi Chuck Fipke i Stewan Blusson pronašli su u većim dijelom godine smrzloj sjeverno kanadskoj pokrajini Lac de Gras teške minerale, koji indiciraju postojanje dijamantnih kimberlita. Slijedeće detaljno ispitivanje pokazalo je prisutnost kimberlitovih kratera s sadržajem dijamanata jako dobre kvalitete za nakit (draguljarska kvaliteta). Slijedilo je otvaranje rudnika i godine 1999 počela je exploatacija. Većinski vlasnik, firma BHP Diamonds Inc. daje na tržište samo kamene visoke kvalitete brušene direktno u Kanadi. Svaki dijamant iz Ekati mora imati težinu minimalno 0,30 ct i isporučivan je zajedno sa tri certifikata: certifikatom da je pravi i o kvaliteti od American Gem Society Laboratories (AGS), certifikatom vlade kanadskog sjeverozapadnog teritorija koji potvrđuje da je dijamant kanadskog porijekla i na kraju certifikat firme koji garantira da kamen potječe iz rudnika Ekati. Pretpostavlja se da će ovaj rudnik raditi oko 25 godina, to znači do 2023 godine. Interesantno je to što pristup tom rudniku je samo zimi po smrznutom terenu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Angola

Deveti najisplativiji dijamantni rudnik je Catoca u Angoli. Osnovan je bio 1997 godine i njegova produkcija još uvijek raste. U 2007 godini je bilo izvađeno 6,1 milijuna karata.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Namibie

Nenastanjenu obalu Namibije od davnine su mornari zvali «Obala kostura». Dugo pak nitko nije slutio da upravo pod pijeskom te obale su skrivene visoke koncentracije kvalitetnih dijamanata.

Vađenje u tom području je vrlo otežano. U prvom redu potrebno je odstraniti nekoliko metara debele sedimente, koji ne sadrže dijamante. Iskopani šljunak koristi se za izgradnju do 20 m visoke obalne brane. Vađenje je spojeno s pažnje vrijednim sigurnosnim mjerama: nikakva oprema (kopači, teretna vozila, radni strojevi), koja je jednom ušla u unutrašnjost dijamantnog prostora, ne smije ju nikada napustiti, jer bi kompletan pregled stroja koji napušta prostor i eventualan gubitak kamena bilo skuplje nego je cijena stroja, koji je ostavljen unutar prostora. Isto tako granica teritorija kako u smjeru prema unutrašnjosti, tako i smjerom do oceana su jako strogo kontrolirane. Činjenica, da dijamanti smješteni u priobalnim sedimentima zahtijevaju ekstremno dugi transport, izrazila se isticanjem klasifikacije kamena. Transport su dočekali samo kameni najveće kvalitete. Ostali su bili putem dugim stotinama milja zbog stalnog trenja s drugim stvarima uništeni. Posljedica je da 95 posto iskopanih kamena je kvalitete za nakit.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Druga svjetska ležišta

U Africi se dijamanti pojavljuju i vađeni su u nizu daljnjih zemalja – u Lesotu, Zairu, Angoli, Tanzaniji, Srednjoafričkoj republici, dalje na sjever u ravničarskoj Africi su Gana, Obala slonovače, Burkina Faso, Gvineja, Liberija i Siera Leone.

Ukupno je na svijetu iskopano preko 100 milijuna karata godišnje. Od toga je 80 posto dijamanata industrijske kvalitete i oko 20 posto draguljarske kvalitete. De Beers dobiva iz 20 rudnika na jugu Afrike ukupno oko 30 milijuna karata, što je oko 40 posto vrijednosti svjetske produkcije.

[You must be registered and logged in to see this image.]

relaxforum

Zimbabve

Na spomen područja Marange na istoku Zimbabvea, trgovcima dijamanata diljem svijeta se zasjaje oči. U ovoj regiji, nešto većoj od Međimurske županije se, prema procjenama, kriju najveće svjetske zalihe dijamanata.

Sada bi napokon Zimbabve mogao i izvoziti u velikom stilu te tako barem malo ublažiti gospodarske nevolje u kojima se zemlja nalazi. Europska unija je nedavno ublažila sankcije uvedene protiv režima predsjednika Roberta Mugabea nakon predsjedničkih izbora 2008. kada je došlo do krvavog gušenja prosvjeda oporbe koja je izbore proglasila manipuliranim.

EU prije svega želi ublažiti situaciju stanovništva. Mnogi građani Zimbabvea su pothranjeni a preko 2 milijuna ovisi o međunarodnim paketima pomoći.

Sada Zimbabve smije prodavati i u Europi a u Bruxellesu se nadaju da će nešto od te trgovine doći i do širih masa. I nešto sjevernije od Bruxellesa, u Antwerpenu, središtu najveće svjetske industrije prerade i prodaje dijamanata, se također nadaju ali bujanju posla s dragocjenim kamenjem. ''Zimbabve će sljedećih godina pokrivati 25 posto svjetske trgovine dijamantima'', kaže Caroline De Wolf, glasnogovornica "Antwerp World Diamond Centra", središnje interesne organizacije dijamantske industrije u belgijskoj metropoli.

''Tijekom izbora je bilo vijesti o manipulacijama i o tome da se građane sprječavalo da glasuju. I najmanje jedna tvrtka koja djeluje u sklopu ZMDC-a je u to bila umiješana.", izjavila je Emily Armistead, koja je pri "Global Witnessu" zadužena za Zimbabve.

(Republika.eu)

Dijamant ''Zlatni jubilej''

[You must be registered and logged in to see this image.]

"Neimenovani Braon", kako se prvenstveno zvao Zlatni jubilej, se smatra za jedan od najružnijih dijamanta na svetu. Takođe je i najveći brušeni dijamant na svetu sa težinom od 109.13g (545.67 karata).
Od 1908, Kuliniam I, poznatiji kao Velika zvezda Afrike, je držao titulu najvećeg sve dok 1985. godine nije otkriven najveći braon dijamant od neverovatnih 151g (755.5 karata) u bogatom plavom tlu Premijer rudnika u Južnoj Africi. U ovom rudniku je pronađen i pomenuti prethodnik, odnosno Velika zvezda Afrike. Kamen je dizajniran od strane Gabija Tolkovskog, koji je dizajnirao i Dijamant veka, koji je najveći D-Flawless (dijamant bez greške) na svetu.

Zlatni jubilej je dobio svoje ime kada je predstavljen Tajlandskom Kralju 1997. godine, za vreme njegovog zlatnog jubileja, 50-to godišnjice od njegovog krunisanja. Pre ovog događaja su ga zvali jednostavno Neimenovani Braon.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Dijamant je donet Popi Džon Polu II u Vatikan da bi bio blagosiljan. Takođe je blagosloven od strane Vrhovnog Budističkog Sveštenika i Vrhovnog Imama u Tajlandu.

Po otkrivanju, čuveni dijamant Zlatni jubilej je dat Gabrijelu Arelanu od strane De Birs grupacije. Dijamant je dat s'ciljem da se testiraju specijalne metode i oprema za sečenje koja je kasnije korišćenja pri sofisticranoj izradi Dijamanta veka - odnosno, dijamanta bez ijedne greške. Ovakvo oruđe i tehnike obrade nikada bre Zlatnog jubileja nisu korišćene, tako da ispada da je ovaj dijamant neka vrsta "zamorca", pionir ovoj vrsti eksperimentisanja.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Trenutno se nalazi u Tajlandskoj Kraljevskoj palati kao deo krunskog nakita.

Začuđujuće lepote, procenjuje se da je prosečna vrednost Zlatnog jubileja $4-$12 miliona, odnosno između 4 i 12 milona dolara.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Biseri - mineral koji se stvara u tijelu mekušaca. Područje: Crveno more, Perzijski zaljev, Kina, Rusija, SAD, Japan.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Rubin - mineralna crveno. Područje: Kenija, Mianmar, Tajland, Tanzanija, Šri Lanka.
[You must be registered and logged in to see this image.]


Smaragd - mineral od žuto-zelene do plavo-zelene boje. Depoziti: Austrija, Brazil, Zambija, Irska, Egipat, Kanada, Kolumbija, Madagaskar, Norveška, Rusija, Tanzanija, Somalija, Sjedinjene Američke Države.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Sapphire - plavi mineral. Tu su i žute, zelene, ružičaste i narančaste nijanse. Depoziti u Australiji, Vijetnamu, Indiju, Kinu, Mianmar, Tajland i Sjedinjenim Američkim Državama.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Crvena Beryl, ili Bixby - vrlo rijedak. Proizveden je samo u američkim državama Utah i New Mexico.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Benitoite - rijedak mineral plave ili zelenkasto-plave nijanse. Mjesto: San Benito (CA) i Japan
[You must be registered and logged in to see this image.]

Opal - mineraloid, što je karakteristično za opalescencije. 97% od ukupne svjetske proizvodnje iznosi u Australiji.  Također ih ima u Brazilu, Honduras, Gvatemala, Meksiko, SAD-u i Japanu.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Tanzanit - mineralno plava i žuto-smeđe. Pronadjen samo na sjeveru Tanzanije (pokrajina Arusha).
[You must be registered and logged in to see this image.]

Diamond - najskuplji mineral u svijetu. Obrađeni kamen - dijamanti - procijenjene od strane "4 C» (rez, jasnoća, boja i karat težine). Područje: Angola, Australija, Bocvana, Kanada, Rusija i Južna Afrika.
[You must be registered and logged in to see this image.]

 

„Plavi mesec“ prvi put pred publikom!

Prirodnjački muzej u Los Anđelesu izložio je veoma redak plavi dijamant od 12 karata. „Plavi mesec“ je izuzetnog kvaliteta, pronađen je ove godine u Južnoj Africi, a stručnjaci predviđaju da će ući u istoriju.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Stručanjci tvrde da je kamen „Blu mun“ (Blue Moon), u prevodu „Plavi mesec“, izuzetnog kvaliteta i da će otkriće ovog dijamanta ući u istoriju, prenosi Beta.

U svetu postoji samo nekoliko plavih dijamanata koji su veći od ovog, kao što je „Houp“ (Hope), dijamant od 45 karata pronađen u Indiji u 17. veku.

„Houp“ je, prema legendi, uklet, jer su svi njegovi vlasnici preminuli nasilnom smrću i boja mu je sivoplava, za razliku od „Plavog meseca“ koji je intenzivno plave boje.

Vrednost novootkrivenog dijamanta, za čije brušenje je bilo potrebno šest meseci, nije poznata.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Plavi dijamanti upola manji prodavali su se do sada za oko dva miliona dolara po karatu, s tim što cena po karatu raste ako je kamen veći.


rts

On svetluca zelenkasto-crveno, i samo je 30 milimetara veliki, ali sadrži u sebi čak 30.000 hiljada dijamanata!

[You must be registered and logged in to see this image.]

U Rusiji pronađen čudan kamen koji sadrži 30.000 dijamanata!

Jedan neobični kamen, pronađen u Rusiji, uzbudio je istraživače širom sveta. Njegova posebna priroda bi mogla konačno da objasni način stvaranja vrlo popularnog dragog kamenja – dijamanata.

Ovaj jedinstveni primerak pronađen je u Rusiji, u rudniku dijamanata Udačnaja. Samo 30 milimetara u prečniku, taj crvenkasto-zelenkasti sjajni kamen ima u sebi 30.000 dijamanata, izveštava „Live Science“ na svojoj internet stranici.

„To je veoma uzbudljivo, on sadrži 30.000 sitnih, perfektnih oktahedrona, a ne samo jedan veliki dijamant“, objašnjava Leri Tejlor, geolog na Univerzitetu Tenesi, uzbuđenje oko tog spektakularnog pronalaska.

Ovaj kamen je zaista poseban. Koncentracija dijamanata u kamenu je milion puta veća nego što je uobičajeno. Zbog toga su istraživači tako uzbuđeni. Taj čudesni kamen daje informacije o, i do danas nejasnom, načinu stvaranja dijamanata, kaže Live Science.

Sigurno je da su veliki pritisak i ogromna toplota neophodni da bi ugljenik bio tako sabijen, duboko ispod zemljine površine, da bi toliko cenjeni dijamantski kristali mogli da nastanu. Hemijske reakcije iz kojih nastaju dijamanti su još uvek tajanstvene, kaže Leri Tejlor.

I upravo zbog toga bi pronađeni kamen mogao da donese nova otkrića. Dijamanti često budu izbačeni na površinu Zemlje nekom vulkanskom erupcijom. Tamo dolaze, najčešće, kao pojedini kristali.

Kod ovog primerka je to potpuno drugačije.

(Skandalozno)

Lepi Sansi na prodaji

„Član“ četiri kraljevske porodice - francuske, engleske, holandske i pruske, svedok 400 godina evropske istorije - Lepi Sansi -pedigrirani kruškoliki dijamant od 35 karata završiće, posle aukcije zakazane za 14. maj u Ženevi, a u rukama nekog ko najverovatnije nema plavu krv, ali ima puno zelenih novčanica.

Dijamant Lepi Sansi (Beau Sancy), star 400 godina, jedan od najstarijih dijamanata na svetu, novog vlasnika će potražiti na aukciji u Sodbiju, prenosi AP.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Lepi Sansi

Kruškoliki beli dijamant od 34,98 karata, koji se do sada nalazio u privatnom vlasništvu. Vrednost Lepog Sansija procenjena je na sumu između dva miliona i četiri miliona dolara (1,5 miliona i tri miliona evra). Dijamant je visok 2,3, a širok 1,9 centimetara.

„Ovde je reč o jedinstvenoj prodaji dijamanta sa fascinantnom istorijom", rekao je Dejvid Benet iz Sodbija.

„Kada je u 16. veku isečen u obliku kruške, to je bio nov i smeo način sečenja dijamanata i tako je on postao najtraženiji dragulj svog doba. Pre Lepog Sansija svi dijamanti bili su rudimentarni", objasnio je Benet.

Veruje se da dijamant potiče iz oblasti Golkonda u centralnoj Indiji. Iz tamošnjih rudnika potiču i čuveni dijamati Kohinoor i Regent.

Dijamant je u Carigradu, današnjem Istanbulu, kupio Nikola de Arle, poznat i kao gospodar od Sansija (1546-1629). De Arle je u svom posedu imao još jedan dijamant, poznat kao Sansi ili Veliki Sansi. Taj dijamant, koji se danas čuva u pariskom Luvru, ima 55,23 karata.


Mariji de Mediči sa krunom u koju je ugrađen Lepi Sansi

Gospodar od Sansija je dijamant Lepi Sansi 1604. prodao francuskom kralju Anriju Četvrtom, koji ga je poklonio svojoj supruzi Mariji de Mediči, jednoj od najbogatijih žena Evrope. Lepi Sansi bio je najveći dijamant u kolekciji Marije de Mediči, koja je bila strasna ljubiteljka dragog kamenja i krasio je njenu krunu. Nosila ga je dan pred ubistvo njenog supruga, kralja Anrija Četvrtog, kada je krunisana za kraljicu Francuske 13. maja 1610. godine. Posle ubistva kralja, kraljica je osiromašila i bila je prinuđena da proda dijamant.

Dijamant je prošao kroz ruke četiri evropske kraljevske porodice, francuske, engleske, holandske i pruske. Nosila ga je engleska princeza Marija Stjuart a njime se kitio i prvi pruski kralj Fridrih Prvi.


Pruski kralj Fridrih I, prvi Hoencolern koji je nosio Lepog Sansija

Kada je 1918. godine poslednji nemački car i kralj Pruske pobegao u izgnanstvo u Holandiju, kraljevski dragulji, među kojima i Lepi Sansi, ostali su u kajzerovoj palati u Berlinu. Po završetku Drugog svetskog rata kolekcija je prebačena u kriptu u Bikeburgu, gde su je pronašli britanski vojnici. Kasnije je vraćena porodici Hoencolern (Pruska kraljevska kuća) koja je, u saradnji sa aukcijom kućom Sotbi, dijamant stavila na aukcijsku prodaju.


Lepi Sansi je u poslednjih 40 godina samo četiri puta bio javno izložen, a poslednji put 2004. u Minhenu. Pre nego što bude ponuđen na aukciji, 14. maja u Ženevi, dijamant će obići svet. Biće izložen u Hong Kongu, Njujorku, Rimu, Parizu, Londonu i Cirihu, piše Tanjug.


balkan magazin