Plavi gušter

[You must be registered and logged in to see this image.]

Crvena panda

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jeti kraba

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovo je i zvanično najružnija životinja na svetu
| BBC

Riba namćorastog izgleda po imenu blobfish, dobila je podršku javnosti i postala oficijelna maskota „Društva za zaštitu ružnih životinja“.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Greenpeace.org

Ova pozicija znači da je blobfish nezvanično i najružnija životinja na svetu sa preko 10.000 glasova.

Udružene je započelo ovu kampanju kako bi skrenula pažnju na „ružne životinje koje potpadaju pod ugrožene vrste“. Pobednik ove akcije proglašen je na Britanskom naučnom festivalu u Njukaslu.

Biolog i televizijski voditelj, Sajmon Vat, koji je takođe i predsednik ovog udruženja, izjavio je da se nada da će kampanja privući pažnju kada su u pitanju pretnje sa kojima se ova divna i prelepa stvorenja suočavaju.

„Naš tradicionalni pristup zaštiti je egoističan. Čuvamo samo one životinje sa kojima se povezujemo jer su lepe, kao što su to pande. Ukoliko su pretnje od izumiranja loše kao što se čini, onda je fokusiranje na samo lepe životinje poptuno pogrešno. Nemam ništa protiv pandi, ali one već imaju svoju podršku. I drugim životinjama je potrebna pomoć“, izjavio je Sajmon za BBC.

Vat se takođe nada da će ovo glasanje malo razvedriti ljude koji se bave očuvanjem životne sredine.

„U pitanju je najdepresivnija nauka kojom se danas možete baviti. U osnovi mi se pitamo - ko je danas umro?“.

Ovo neobično stvorenje živi od obala južno-istočne Australije i Tasmanije na dubinama između 600 i 1.200 metara gde je atmosferski pritisak nekoliko desetina puta veći nego na nivou mora, a želatinasto telo ove vrste malo je gušće od vode.

Trnoviti mravojedi su jedna od posljednjih vrsta sisavaca koja polažu jaja

[You must be registered and logged in to see this image.]

Monotremata – sisari koji polažu jaja mogu se pronaći još samo u Australiji i Novoj Gvineji. Tačnije, danas možemo pronaći samo nekoliko vrsta ovih životinja od kojih su najpoznatije Trnoviti mravojed i Čudnovati kljunaš (Ornithorhynchus anatinus).

Echidna (Trnoviti mravojed) je direktni potomak prvih sisavaca koji su se odvojili od reptila. Prema analizama stučnjaka, trnoviti mravojed se odvojio od Čudnovatog kljunaša prije 112,5 miliona godina, kada je i postao kopnena životinja

Anableps (Četverooka riba)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Četverooka riba ima podijeljene oči, prilagođene gledanju iznad i ispod vodene površine (u isto vrijeme)

Ove neobične ribe mogu preživjeti izvan vode, također su ljevo’ruke’ ili desno’ruke’ a ljevo’ruki’ mužijak će se pariti samo sa desno’rukom’ ženkom (i obratno). Nastanjuju slatke vode i jako rijetko se mogu pronaći i u moru blizu obale.

Najfascinantnija stvar kod ovih riba su njihove oči. One su se prilagodile za gledanje iznad i ispod vodene površine – u isto vrijeme. Oči su smještene na vrhu glave, tako da gornja polovica očiju gleda iznad, a donja ispod površine vode. Dvije polovice su podijeljenje trakom tkiva, zbog čega ove ribe imaju dvije zjenice u samo jednom oku.

Limulidae (rak-potkovica)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovi rakovi su živi fosili, direktni predak pauka i škorpija

Limulidae (horseshoe crab / rak-potkovica) zapravo i nisu rakovi, oni su kliještari (Chelicerata) – živi preci prvih pauka na Zemlji! Njihovi najstariji pronađeni fosili stari su oko 450 miliona godina, a od tada, Limulidae se gotovo i nisu promjenili – zbog čega su i proglašeni živim fosilima.

Sa svojih 9 očiju i 5 pari nogu, Limulidae su usko vezani za prve pauke i škorpije koje su kročile kopnom. S obzirom da za 450 miliona godina nisu imali potrebu da napuste svoje prirodno stanište i da se prilagođavaju novim sredinama, ovi kliještari se nisu ni promijenili.

Oxudercinae

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ove ribe mogu hodati i živjeti na kopnu

Oxudercinae je podporodica velike riblje skupine glavoča (lat. Gobiidae) koje se mogu pronaći u oceanima širom svijeta.

Oni su u potpunosti amfibijske ribe, odnosno ribe koje mogu boraviti i na kopnu i pod vodom. Prsne peraje koriste za kretanje na kopnu, a također mogu i skočiti do 60 cm u zrak. One udahnu kisik na kožu a izdahnu na usta, žive uglavnom u blatu (zbog čega se i zovu Mudskippers na engleskom), a lako se prilagođavaju svim sredinama.

Caerostris darwini (Darwinov pauk)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Darwinov pauk može isplesti jednu od najvećih – i najsnažniju mrežu na svijetu

Darwinov pauk je tek nedavno otkriven (2001) a naučnici širom svijeta su odmah pali u njegovu mrežu – najjači biološki materijal na svijetu – 10 puta jači od kevlara, materijala od kojeg se prave pancirne veste!

Pored toga što može napraviti nevjerovatno snažnu mrežu, ovaj pauk pravi i najveću kružnu mrežu na svijetu – mrežu koja može imati površinu i do 2.8 metara kvadratnih. Svoje mreže pletu uglavnom preko rijeka ili manjih jezera koja mogu biti široka i do 25 metara! Evolucijski biolog Ingi Agnarsson, direktor Muzeja zoologije na sveučilištu u Puerto Ricu, zajedno sa svojim kolegama, otkrio je pauka na Madagaskaru. Kako i sam kaže, njihova prva reakcija bila je jednostavno “Wow!”

Proteus anguinus (Čovječja ribica)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mnogi naučnici vjeruju da upravo ova životinja krije tajnu dugog života

Proteus anguinus ili Čovječja ribica je potpuno slijepa endemska vrsta vodozemaca koji žive duboko u evropskim pećinama. Prilagođeni su za život u potpunoj tami, gdje žive i do 100 godina. Mogu se pronaći u vodenim pećinama blizu Trsta, na jugu Slovenije, jugo-zapadnoj Hrvatskoj i u Hercegovini.

S obzirom da nemaju razvijene oči (jer im nisu potrebne), čovječije ribice su razvile nevjerovatno snažno čulo mirisa i sluha. Pećine Slovenije, Hrvatske i Hercegovine (BiH) pružaju sigurno utočište ovim endemskim životinjama (od posebnog naučnog interesa) već 20 miliona godina.

pixelizam

Besmrtnost

[You must be registered and logged in to see this image.]

Životinja: Meduza (vrsta: Turritopsis nutricula)

Pročitali ste ispravno. Besmrtnost. Na svijetu postoje meduze koje se nakon parenja vraćaju u doba maloljetnosti. Ponavljanjem ovog procesa, naučnici vjeruju da Turritopsis nutricula može živjeti zauvijek.

Smatra se da je ova meduza jedina besmrtna životinja na planeti. Trik pomoću kojeg Turritopsis živi vječno je proces koji se naziva transdiferentacija, koji pretvara jednu vrstu ćelije u drugu. Dok druge životinje mogu postići samo ograničen nivo transdiferentacije za regeneraciju određenih organa Turritopsi je jedina koja može regenerisati cijelo tijelo.

Nakon što je otkrila elixir vječne mladosti, ova malena životinja, koja je samo 5mm dugačka, postala je fokus mnogih studija morskih biologa i genetičara, kako bi saznali njenu tajnu besmrtnosti.