Gustave Courbet

( 1819. - 1877 )

[You must be registered and logged in to see this image.]


Jean Désiré Gustave Courbet (10. lipnja 1819. – 31. prosinca 1877.), francuski samouki slikar; utemeljitelj nove škole realizma, koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju umjetničkog izraza; jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi. Odbacio je romantične pejzaže i idealiziranje ljudi i prizora, izvršivši ogroman utjecaj na cjelokupno europsko slikarstvo sredinom 19. stoljeća.

Biografija

Odbijen na Salonu u Parizu 1855. godine, priređuje samostalnu izložbu u drvenoj baraki koju naziva Pavillion de Réalisme (Paviljon realizma). Na izložbi su bila izložena njegova velika platna (Stvarna alegorija i Pogreb u Ornansu), a u katalogu se nalazio i njegov „Manifest realizma“. Javnost i kritika ga žestoko napadaju, dok ga oduševljeno prihvaćaju u Njemačkoj (njemački slikari minhenskog kruga oko W. Leibla, u kojem su se formirali. Courbet zapravo nastavlja tradiciju realizma francuskog slikarstva od Le Naina preko Chardina i vlastitih suvremenika Milleta i Daumiera.
Bio je aktivni sudionik pariške komune, te je zbog svoje demokratske političke djelatnosti osuđen i prognan iz Francuske. Nastanio se u Švicarskoj, gdje i umire.

Delo

Courbetov prkosan i nekonvecionalan pristup bio je daleko od nostalgije za izgubljenom tradicijom o kojoj su sanjali prerafaeliti ili slikari povijesnog slikarstva pompiera (pogrdni naziv za francuske akademske slikare). Njegov realizam u potpunoj slikarskoj ljepoti prikazuje realnost svakidašnjice, nikada deskriptivno niti doslovno. On ostvaruje slikarsku viziju u čvrstoj strukturi, izuzetno dobrim crtežom i u punoj plastici volumena postiže smirenu monumentalnost.
U početku slika zagasitim i gustim namazom (često spatulom), postupno upotrebljava bogatije i toplije tonove smeđe, zelene i modre. Slika realističke kompozicije po motivima iz stvarnosti s temama iz života radnika i seljaka (Žena prosijava žito; Tucači kamena; Pokop u Ornansu). U odabiru prizora je bio svestran, slikao je krajolike južne Francuske, marine, animalističke scene, aktove, portrete i dr. (Marina u Nici; Val; Borba jelena; Kupačice; H. Berlioz). Za njega je priroda bila izravan osjet, imala je sadržaj i fizičku čvrstoću, a oblikovalo ju je svjetlo koje nije sporedan element, već opipljiva struktura same stvarnosti.
Djelomice je utjecao na impresioniste (osobito na Maneta), a sintetiziranjem volumena anticipirao je Cézannea.



Važnija dela

[You must be registered and logged in to see this image.]

Autoportret sa psom, 1841.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tucaci kamena, 1849.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sejacica zita, 1855.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Zena sa papagajem, 1866.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Dobar dan gosp. Coubert, 1854.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Srne u divljini, 1867.

( wikipedija )

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sleeping Spinner

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jo, La Belle Irlandaise (Johanna Hiffernan, born 1842/43),

[You must be registered and logged in to see this image.]

A Young Woman Reading, ca. 1866-68.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Portret Zeli Coubert, 1847.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mlin, 1873.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pogled na Ornans, 1850.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pogled na Nojburg

[You must be registered and logged in to see this image.]

Portret Zulijet Gubert, 1844.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Portret pola Ansouta