Prehrana djece



Nizom najrazličitijih ispitivanja nepobitno je utvrđeno da pravilan rast i razvoj djece u velikoj mjeri ovisi o pravilnoj prehrani.

Pogreške u vidu manjkavog (nedostatnog) ili u vidu prekomjernog uzimanja hrane, odnosno njenih određenih sastojaka, djeluju tako da oštećuju razvoj djeteta. Pogrešna je prehrana čest uzrok preranom umaranju djeteta i zakazivanju u njegovim dnevnim aktivnostima – učenju, igri, sportu… Stoga se u nastojanju da se postigne ljepši, kvalitetniji i zdrav razvoj djeteta prehrani danas daje sve veće značenje.

Vrlo česti su upiti, različita stajališta i razmišljanja o tome trebaju li djeci vitaminski dodaci ili ne? Da, trebaju im, i to zbog niza važnih i nama danas već znanih činjenica:

1. djeca u razvoju još uvijek nemaju do kraja razvijene probavne organe, pa iz uzetog obroka

ne mogu uzeti sve nužno potrebne hranjive sastojke;

2. djeca pretežito jedu jednolično, ono što vole (ne prihvaćaju princip raznovrsnosti i prave

mjere);

3. zbog sagorijevanje visokokalorične hrane koju djeca uglavnom vole jesti;

4. zbog niskog sadržaja vitamina i minerala u namirnicama (današnji uzgoj, obrada i način

pripreme hrane);

5. i ono najvažnije - pred djecu u rastu i razvoju stavili smo barem 3 važne i zahtjevne

zadaće za njihov organizam:

• da rastu i razvijaju se

• da idu u školu i uče

• da imaju dodatne aktivnosti, bave se sportom, učenjem jezika ili glazbom….

Sve to od djece traži više energije i izuzetno troši njihov ionako još nerazvijen organizam. Već te tri zahtjevne zadaće koje djeca gotovo svakodnevno odrađuju: učenje, rast i bavljenje sportom dovoljan su razlog za dodatnom vitaminizacijom djece.

Tu su i simptomi koji pouzdano ukazuju na nedostatak vitamina i minerala kod djeteta: loš apetit, nezainteresiranost, osjetljivost i uznemirenost, loš i nedovoljan san, nedostatak snage, slaba koncentracija i loše pamćenje, hiperaktivnost, promjene u ponašanju, usporen i nedovoljan rast i razvoj…

Poznato je da mala djeca čim se probude “traže” jelo (doručkuju), no čim krenu u školu i počne trka s vremenom počnu kao i roditelji preskakati doručak. Ta navika nažalost ostaje i u odrasloj dobi, a poznato je da je doručak nužno potrebit jer smo ujutro energetski “najtanji”. Doručak je djeci vrlo važan obrok jer im osigurava konstantne razine energije tijekom dana. On mora biti raznovrstan, bogat cjelovitim žitaricama i kompleksnim ugljikohidratima. Treba izbjegavati jednostavne šećere koji daju kratkoročan učinak na razinu šećera u krvi nakon čega slijedi nagli pad šećera, što u konačnici rezultira smanjenjem koncentracije i nemogućnošću odgovarajućeg praćenja nastave.

Užina pripremljena za školu mora biti okusom prihvatljiva i energetski bogata. To mogu biti svježe i sušeno voće, orašasti plodovi i sjemenke suncokreta, energetske pločice obogaćene kalcijem, jogurt i svježe pecivo ili sendvič od peciva ili kruha obogaćen maslinovim uljem, sirom i svježim povrćem….

Djeca trebaju izbjegavati uzimanje brze ili “fast-food” hrane, gaziranih slatkih napitaka, slatkiša i gotove hrane iz dućana. Slatkiše i različite grickalice treba djeci zamjeniti svježim i sušenim voćem te energetskim pločicama i žitaricama. Kod priprave slastica treba koristiti zaslađivače poput meda, ječmenog, rižinkog i kukuruznog slada, te javorovog ili jabučnog sirupa. Korisno je djeci pripremiti đemove bez konzervansa, stabilizatora i sličnih kemijskih dodataka.

Djeca ne bi trebala jesti margarine, paštete, masne sirne namaze, majonezu i punomasne sireve koncentriranih masnoća. Od izuzetne je važnosti za razvoj mozga, živčevlja i skeleta konzumiranje esencijalnih masti poput ribljeg i maslinovog ulja. Istraživanja pokazuju da zločesta, naprasita i agresivna djeca imaju fizička oštećenja koja utječu na njihovo donošenje odluka i samokontrolu. To se povezuje s manjkom konzumiranja ribljeg ulja ili omega-3 masnih kiselina u ranom dobu odrastanja. Stoga od najranijeg djetetova doba u prehranu djece treba uvrstiti konzumiranje hrane bogate esencijalnim masnim kiselinama poput ribe, maslinovog ulja, orašastih plodova, bućinog ulja…

Važno je da djecu ne nagrađujemo niti kažnjavamo hranom. Hrana za sve, a posebice za djecu mora biti afirmacija, a ne negacija. Roditelji moraju biti djeci uzor i dobar primjer kako jesti, a ne sebi dozvoliti pogreške, a od djece uporno tražiti poštivanje prehrambenih načela. Često puta djeca kao i odrasli putem hrane rješavaju neka svoja unutarnja neizražena stanja, pa se tzv. nedozvoljenim namirnicama nagrađuju…

Da bi djeci osigurali optimalnu prehranu savjetujemo:

1. Naučite djecu od najranije dobi piti vodu. Voda čini 70% našeg organizma. Svježe sezonsko voće djeci cjedite u sokove, umjesto da im kupujete gotove sokove prepune boja, konzervansa, šećera i aditiva. Kod hiperaktivne djece utvrđena je visoka intolerancija na aditive, pa se čak 39 aditiva povezuje s hiperaktivnošću! Upamtite: Coca-cola se zabranjuje djeci do njihove 10 godine starosti, ne samo zbog visokog sadržaja kofeina i taurina nego i zbog visokog sadržaja šećera.

2. Ograničite djeci unos slastica! Evo nekoliko praktičnih i korisnih savjeta:

• zabranite uzimanje slastica 1 sat prije obroka! Slatkiši uistinu mogu pokvariti djetetov apetit.

• Neka slatkiš bude uobičajeni desert.

• Slatkiši djeci ne smiju biti nagrada za dobro ponašanje. U situacijama takvog pristupa slatkiši se čine djeci boljima od bilo koje druge hrane, pa postaju poželjniji od voća i povrća.

• Postavite jasne granice: da - slatkišima na rođendanima i proslavama ili nakon jela, ali ne - na blagajni trgovine. Nikada slatkiš ne vadite iz kutije ili omota pred djetetom nego mu unaprijed priredite rebro čokolade ili šnitu kolača.

• Najvažnije je djetetu pružiti dobar primjer. Čak i djeca znaju “namirisati” dvoličnost, posebice ako ste upravo pojeli cijelu čokoladu, a djetetu je zabranjujete.

• Istraživanja potvrđuju da konzumiranje slatkiša može biti uzrokom pretilosti u djece, dok prehrana bogata rafiniranim šećerima potiče razdražljivost i manjak koncentracije te vodi organizam u kiselost.

3. Djeca trebaju uzimati dovoljno bjelančevina da bi osigurali pravilnu izgradnju organizma, lijep, kvalitetan rast i razvoj, te jak i zdrav imunološki sustav. Od najranije dobi djecu treba učiti jesti sanitarno i zdravstveno ispravnu ribu. Riba nema kolagena – vezivnog tkiva, pa je djeci lako probavljiva namirnica i bogat izvor za djecu nužno potrebitih esencijalnih masnih kiselina, poput dugolančanih omega-3 masti, te minerala.

4. Od najranije dobi djecu treba privikavati na konzumiranje maslinova ulja kao i ostalih biljnih ulja poput bućinog, s izvrsnim udjelom esencijalnih masnih kiselina te antioksidansa. Ako trenutno nemamo pripremljen obrok za dijete, svježe pecivo ili kruh umočeni u maslinovo ulje sjajan su međuobrok, i to ne samo za dijete…

5. Djecu učite jesti voće i povrće pripremajući im maštovite “tanjure” svih boja, narančaste mrkve, zelene blitve, ljubičaste cikle, do krastavaca, tikvica, zelja,

špinata, cvjetače… Dajte si truda i povrće servirajte u maštovitim oblicima – slikajući

s povrćem tanjure…Voće neka bude uobičajeni međuobrok. Naučite djecu da voće

jedu kao prvi jutarnji obrok te sat vremena prije i 3 sata nakon obroka, pritom ne

miješajući kiselo ili polukiselo voće sa slatkim (primjerice slatke šljive nećemo jesti s

kiselim kivijem…).

Naučite djecu jesti raznovrsno i s pravom mjerom. Mašti dajte na volju - što je hrana raznovrsnija to je veća šansa za opskrbu tijela hranjivim sastojcima nužno potrebnim za pravilan razvoj djeteta te za snagu i kvalitetu njegova zdravlja. Uravnoteženi (biološki učinkoviti) dnevni obroci omogućiti će brži, ljepši, kvalitetniji i zdraviji rast i razvoj djeteta. Prehrana primjerena djetetu treba stvoriti optimalne uvjete za najbolje moguće svladavanje duševno tjelesnih napora, rasta, igre i zabave, učenja, športa i odrastanja. I ne manje važno, obroci djeci moraju biti primamljivi bojom, izgledom, mirisom-okusom, sadržajem i sastavom te oblikom i načinom serviranih namirnica. Stoga treba maštati i hranom djeci ispisati jedinstvene tanjure ponude koji će ih privući i sutra biti sastavni dio njihovih jelovnika.

Također, umjesto prihvaćanja prehrambenih trendova i jelovnika koji su “in” osvrnimo se malo unazad i prisjetimo se što su jeli “naši stari”. Temeljno nutricionističko načelo je: organizam želi i treba hranu svog podneblja! Drugo nutricinoističko načelo kaže da svaki obrok treba pripremiti svjež (ex tempore), nema podgrijavanja jela i pripreme gotove hrane iz dućana. Treće - nutricionisti su jedinstveni u stavu da je najpoželjnija mediteranska ili dalmatinska kuhinja koju nazivaju i antistresnom i antioksidativnom, a čine ju riba, maslinovo ulje, svježi začini, grahorice, bademi, smokve, grožđe, mišanca, rikula, rajčica….Neka se te namirnice što češće nađu na tanjuru serviranom djetetu.

Valja upamtiti da je uz odgovarajuću prehranu nužna tjelesna aktivnost za odgovarajući ili poželjni razvoj djeteta. Ona pridonosi razvijanju fizičkih sposobnosti, povećava samopouzdanje, omogućava djeci da se zabave i steknu nove prijatelje, postanu članovi grupe, socijaliziraju se i usvoje “fair-play” ponašanje.

Tržište nudi kvalitetne dodatke prehrani namijenjene djeci.

Liječnici danas sve više djeci preporučuju konzumiranje probiotika, s obzirom da imaju snažan imunološki odgovor na veliki broj tegoba djece. Zdrava crijevna mikroflora kao zaštitna barijera čini prvi obrambeni štit od infekcija i štetnih učinaka mikrorganizama. Primjerice, u stanjima alergijske astme ili atopijskog dermatitisa, ekcema i dermatitisa, uz uobičajeno liječenje, snagu djetetova imuniteta vratit ćemo i primjenom kvalitetnih probiotičkih pripravaka namjenjenih djeci.

Djeca koja jedu isključivo ono što vole, dakle jednolično, ona koja jedu neredovito, djeca slabog apetita, djeca na dijeti, djeca sportaši, djeca dijagnosticiranog deficita hranjivih

tvari, djeca preopterećena zahtjevnim dnevnim aktivnostima… trebala bi dodatno uzimati multivitaminske pripravke prirodnog podrijetla poput Solgar Kangavitesa. To je sjajan pripravak.rakošne vitaminsko-mineralne kompozicij koji, uz vitamine A, B, C, D i E, sadrži i željezo, cink, selen, baker, jod, oplemenjen je ekstrkaktima voća i povrća, citrus bioflavonoidima te lecitinom, pa je po svom sastavu idealan za djecu.

Djeci je uz probiotike i multivitamine potrebno dati i omegu-3, pa i omegu 3-6-9 kako bi im nadoknadili nužno potrebne esencijalne masne kiseline odgovorne za tkiva, stanične membrane, dobru energiju i bolju izdržljivost organizma, te lijep razvoj skeleta (jer omega-3 aktivno sudjeluje i u metabolizmu kostiju).

Neće biti na odmet djeci ponuditi i vitamin C u obliku bonbona kakav nudi Solgar - privlačnog okusa naranče ili brusnice. Nikada dosta vitamina C, posebice djeci...

Djeci je potrebna stalna laboratorijska kontrola krvi i urina. Željezo koje je važan čimbenik u tvorbi eritrocita djeci je nužno potrebno i za metabolizam bjelančevina i lijepe mišiće (sudjeluje u tvorbi miozina) te kao jedan od sastojaka SOD –superoksiddismutaze važan je u antioksidativnoj zaštiti tako osjetljiva organizma. Česte su anemije i u starijoj dobi, jer od najranije dobi željezo nije kontrolirano.

Važno je upamtiti da dodaci prehrani nisu zamjena nužno potrebnim dnevnim obrocima nego su potpora i potreba za ljepši, brži i kvaliteniji razvoj i zdravlje djeteta. Tako treba prihvatiti i Solgar proizvode namijenjene zdravlju djece kao što su Kangavites - raskošni multivitamin za djecu, školarce, športaše, djecu na školskim praznicima (jer uz igru, zabavu i druženje s prijateljima nemaju dovoljno vremena za jelo…). Tu je i probiotik namjenjen djeci oslabljenog bakterijskog miljea crijeva i loše probave; Vitamin C za žvakanje, tekuća Omega 3-6-9 koju treba djeci servirati u salatama, tjestenini, s mladim krumpirom i svježim začinima…



(Mimi Vurdelja, mr.pharm. nutriciologinja HOO)