Ledenjaci
Ledenjaci ili glečeri su velike trajne mase leda formirane na površini i koje se miču zbog gravitacije. Nastaju kompakcijom i rekristalizacijom snijega. Postoje dva tipa ledenjačkog terena: alpska glacijacija koja se javlja u planinskim prostorima. Kontinentalna glacijacija velikim je kada veliko dijelovi kontinenta prekriveni ledom. U oba slučaja ledenjaci na karakterističan način mijenjaju okolinu. 85 posto današnjih ledenjaka je na Antarktiku, koji predstavlja najveći rezervoar pitke vode na svijetu. Ako bi se topio sav antarktički led razina mora na cijelom svijetu bi se povisila za 60 metara. Granica vječnog snijega je oko 2400 mn/m.
Najveći ledenjak
Nalazi se u Alpama u Švicarskoj,u južnoj pokrajini Valais.
Riječ je o ledenjaku Aletsch.
Aletsch je dug 23 km i predstavlja predivnu rijeku.
Zbog iznimno lijepoga i lakoga pristupa ovaj ledenjak je izuzetno posjećen,te je kao velika prirodna vrijednost pod zaštitom UNESCO-a.
Najveći ledenjak Aletsch u Švicarskoj
Nastanak ledenjaka
U planinskim područjima u kojima se nakon dugotrajnog padanja skuplja snijeg,njegova težina vremenom savlada silu trenja koja ga je dotad držala na mjestu pa se počela kretati niz brdo.
Tada nastaje ledenjak.Ledenjak može nastati na bilo kojoj padini na kojoj se godinama izaziva topjenje.
Daljnjim nakupljanjem snijega,višak snijega se s vremenom pod svojom težinom počinje kretati nizbrdo kao rijeka u dolini.
Nastajanje ledenjaka
Karakteristike
Kamenje i ostali naplavni materijal koji ledenjak pokupi putem,pretvaraju se u veliku strugalicu koja dubi stijene u dolinama i odnosi sve pred sobom ostavljajući karakteristični oblik slova U.
Ledenjaci koji na svom putu putuju prema moru na taj način stvaraju fjordove.
Tijekom posljednjeg ledenog doba područja sjeverne Europe,sjeverne Euroazije i velikim djelom Sjeverne Amerike su bila duboko zakopana pod velikim ledenim pločama.
Najduži ledenjaci na svijetu:
•Lambert, Australski teritorij na Anktartici, dužina: 402 km, širina: do 64 km
•Peterman, sjeverni Grenland, Dužina 200 km
•Beardmore, Novozelandski teritorij na Antarktici, dužina: 200 km
•Hispar-Biafo, gorje Karakorum u Pakistanu, dužina: 120 km, širina: do 3,2 km
•Hubbard, gorje St. Elias na Aljasci,SAD, dužina: 114 km
•Humboldt, Grenland, dužina 114 km, širina: 95 km pri kraju ledenjaka
•Koettlitz, gorje Royal Society na Novozelandskom teritoriju na Antarktici, dužina: 85 km, širina oko 13 km pri kraju ledenjaka
Ledenjak Lambert
Topljenje ledenjaka
Potpuno topljenje ledenjaka je izvjesno.
Ledenjaci nestaju ako u zimi padne manje snijega nego što ga se otopi tijekom ljeta.
Ledenjaci nestaju diljem svijeta,no znanstvenici su posebno zabrinuti za ledenjake na Aljasci.
Slika prikazuje topljenje ledenjaka,na Aljasci
Oblikovanje ledenjaka
Ledenjaci se stvaraju kada je prikupljanje snijega veće od njegovog odnošenja i topljenja.
Kako je količina leda sve veća, dolazi do točke gdje se počinje kretati, zbog kombinacije nagiba podloge, težine i tlaka snijega i leda na podlogu.
Na strmim podlogama to se može dogoditi i sa 15 metara debljinom.
Snijeg koji stvara umjereni ledenjak, podložan je ponavljanju topljenja i zaleđivanja, što dovodi do stvaranja velikih granula.
U dubljem dijelu ledenjaka, te granule se pod pritiskom pretvaraju u led.
Oblikovanje ledenjaka
Područje loma i pukotina
Gornjih 50 metara ledenjaka,koji je pod manjim pritiskom i koji je krući,obično se zove područje loma,i uglavnom se kreće kao jedno tijelo, tako da omogućuju cijelom ledenjaku da se kreće kao viskozni fluid.
Kako se ledenjak kreće niz padinu, tako i nagib padine oblikuje gornju površinu ledenjaka.
Gornji dijelovi ledenjaka su više krti, pa se u tom području javljaju duboke pukotine.
Pukotine su rijetko više od 45 metara,uzdužne pukotine prate kretanje ledenjaka,dok granične pukotine nastaju uz rubove ledenjaka, gdje su i brzine manje.
Poprečne pukotine obično nastaju kada podloga ima stepenasti oblik, pa se donji dio ubrzava.
Opasan prelazak preko pukotine na ledenjaku Easton u SAD
Ledenjačke doline
Prije stvaranja ledenjaka,doline imaju obično V oblik,stvoren erozijom vode prema dolje.
Nakon pojave ledenjaka, e doline se proširuju, oblikujući U oblik.Osim toga,doline postaju dosta ravnije zbog erozije.
Kod nekih dolina,dolazi do produbljivanja tla,pa se stvaraju mala ledenjačka jezera.
Veliko udubljenje u dolini, koje stvori ledenjak, se naziva cirk. Ima zdjelast oblik, sa strminama na tri strane doline i jedan dio otvoren, gdje se ledenjak spuštao. Ukoliko su bila dva cirka, između njih nastaje obično planinski prijevoj.
Ledenjaci su isto stvorili fjordove, sa dubokim uvalama ili izlazima ledenjaka.
-Najduža sezona skijanja u zemlji,od kraja rujna do početka svibnja,a pritom još i prvoklasno pripremljene staze i snijeg poput praha – upravo takvi uvjeti vladaju u jedinom koruškom skijalištu na ledenjaku.
A to potvrđuje i pokrajina Koruška.
Naime, ledenjak Mölltaler ocijenjen je Koruškom oznakom za kvalitetne staze.
Koruška:Ledenjak Molltaler
Iako su Alpe turistički najposječenije te ledenjaci nama iznimno poznati,najveći europski ledenjaci se nalaze na području Islanda.
A najveći među njima,ujedno i najveći europski ledenjak je Vatnajokull,koji zauzima čak 8% teritorija Island koji zauzima čak 8% teritorija Islanda.
Ledenjak se prostire na ukupno 8.100 četvornih kilometara, no za razliku od planinskih, alpskih ledenjaka,Vatnajökul spada u grupu kontinentalnih ledenjaka potpuno drugačije konfiguracije.
Ledenjak Vatnajokull
Najpoznatiji svjetski ledenjaci
-Ledenjak Aletsch,Švicarska
-Ledenjak Mer de Glace,Francuska
-Ledenjak Morteratsch,Švicarska
-Ledenjak Gangotri,Indija
-Ledenjak Franz Josef,Novi Zeland
-Ledenjak Boulder,Sjedinjenje Američke Države
-Ledenjak Grinnell,Sjedinjene Američke Države
-Ledenjak Furtwangler,Tanzanija
-Ledenjak Jakobshavn,Grenland
-Ledeni greben Larsen,Antartika