Modesty Blaise



Modesti Blejz se prvi put se pojavila u Evening Standardu 1963. godine da bi narednih tridesetak godina zauzimala važno mjesto u svetu stripa. Autor ovog stripa je Piter O' Donel.  Zahvaljujući svojim osnovnim odlikama (snažan ženski lik,akcija, avantura, špijunski zapleti, pitanja prijateljstva i vernosti) ovaj strip je podjednako popularan kod ljudi oba pola. Snimljen je i Modesti Blejz film.



O njenom poreklu saznajemo tek tri godine nakon objavljivanja prve epizode iz price pod nazivom Početak. Ime joj daje jevrejski profesor Lob, poreklom iz Mađarske koga Modesti srece u izbegličkom kampu  i jednom prilikom zaštiti od nasilnika.  On preuzima brigu o njenom vaspitanju i obrazovanju  tako da oni ostaju skupa sve dok stari profesor prilikom njihovih lutanja ne umre.  Autor je ovakvo poreklo predstavio po sećanju na jedan događaj iz Drugog svetskog rata sa devojčicom koja je bila izbeglica sa Balkana.



Sa 17 godina Modesti postaje član jedne kockarske organizacije a kasnije postaje i vođa te bande šireci posao na sve kontinente, dajući organizaciji naziv Mreža. Shvativši da kriminalci uglavnom žele novac, kao i ona, ne pitajući mnogo kako doći do njega, nametnula im je određena pravila koja su se odražala jer su poduhvati bili uspešni. Ova grupa pretežno će se baviti  noćnim radom u vidu krađe novca, hartija od vrednosti, nakita, umetničkih predmeta, industrijskih i vojnih tajni.  Kada se obogatila raspušta organizaciju i povlači se u normalan život obezbedivši svim članovim bande dovoljno sredstava da se više ne vraćaju starom nacinu životu. Njen vjerni prijatelj i partner u svim avanturama bio je Vili Gervin koga je kao pripadnika legije stranaca jednom prilikom izvukla iz zatvora.



Nakon raspuštanja organizacije, penzija nije preterano obradovala Modesti i Vila te oni stupaju u službu bristanske obaveštajne službe, koja traži njihove usluge, naravno uz odgovarajuću novčanu nadoknadu.  Tu počinje i prava priča o doživljajima Modesti Blejz.



Ovaj serijal se završava  u poslednjoj epizodi Cobra Tramp kada glavni junaci ginu dok su negde u Africi pokušavali da čuvaju odstupnicu vozu punom izbeglica. To se moglo i naslutiti jer je neposredno pre odlaska u akciju Modesti saznala da boluje od tumora na mozgu i da joj nije preostalo više od šest meseci života. Tako je završen serijal o avanturama Modesti Blejz koja je polako otišla u legendu.

Jedan od mojih najomiljenih stripova. Obožavam ga. Junakinja je fantastična.

Obožavala sam Modesti Blejz ...

Šteta što ovakvih stripova nema više , radije bih čitala ovakve stvari nego štampu

Shadow ::
Obožavala sam Modesti Blejz ...

Šteta što ovakvih stripova nema više , radije bih čitala ovakve stvari nego štampu

Imam ih ja doma.

Eh, pa da si mi bliže pa da se menjamo

Shadow ::
Eh, pa da si mi bliže pa da se menjamo

Mogao bih skenirati.

-Modesty Blaise -



Igrom slucaja sve je zapocelo u proljece davne 1942. u Iraku, koji je bio prekrcan izbjeglicama iz okupiranih krajeva Europe koji su bježali ispred nadirucih njemackih Armija i sve je ukazivalo da ce se mozda opet morati krenuti dalje jer je sa jedne strane zapocela operacija Blau – makar u prvoj fazi uspješno nadiranje Nijemaca prema Staljingradu i Kavkazu dok je nedugo prije toga pao poluotok Krim, a sa druge strane njemacko talijanske snage stajale su na liniji Gazale nasuprot britanskoj osmoj Armiji sa neposrednim ciljem da napokon zauzmu Tobruk, a daljnji strateški plan bio je prodor u Egipat i dalje na bliski istok, trebali su naftu.
Eto takva je bila pozornica na kojoj ce se sresti dvoje ljudi oboje miljama daleko od doma. Jedan je bio vojnik u mobilnoj radio jedinici britanske X armije stacioniran u tom podrucju, a druga je bila djevojcica pristigla u izbjeglickom valu, prepuštena sama sebi ali se na njoj vec tada vidjelo da je otvrdnula u takvim uvjetima i da je spremna boriti se da bi se održala – evo kako se dvadesetak godina kasnije covjek prisjecao tog susreta:

«Kampirali smo pored potocica i pripremali vecernji objed koji se sastojao od juhe kada se to dijete iznenada pojavilo. Bila je sama, bosonoga, u otrcanoj haljini, svu imovinu koju je posjedovala svezala je u zavežljaj koji je nosila na glavi, imala je žicanu ogrlicu oko vrata o kojoj je visilo nešto, što tada nisam uspio vidjeti. Sjela je podalje od nas i pocela gristi nešto što je izvukla iz zavežljaja. Jednom od vojnika rekao sam da uzme zdjelicu sa juhom i šalicu caja i da joj odnese, a kada se spremala otici ostavio sam još nekoliko konzervi tako da ih može uzeti a da nam se ne mora približavati previše, normalno, ostavio sam i otvarac za konzerve. Imala je oko 12 godina, i nije bila Arapkinja jer nam je nešto odgovorila za što smo znali da nije na arapskom, a onaj objekt koji je nosila na vratu bio je komad drveta za koji je žicom bio ucvršcen špic, to je bilo oružje koje joj je ocigledno bilo neophodno. Pretpostavljam da je bila izbjeglica sa Balkana, i da se vec neko vrijeme stara sama o sebi, jer nije bila pažena, bila je pravi karakter, ta mala cura, i oprala je svoje potrepštine u potocicu, vratila se do mjesta gdje smo ostavili konzerve i znakovima nas upitala da li je to za nju i kada smo joj odgovorili potvrdno odvezala je svežnjic i spremila ih unutra. Stajala je tamo nekoliko trenutaka, osmjehnula nam se, taj bi osmjeh svih razgalio, nešto je prozborila i zasputila se prema jugu u pustinju, sama, a izgledala je poput male princeze…»

O djevojci ne znamo više ništa, ali zato znamo covjeka koji je to doživio – rijec je o Peteru O'Donnellu, autoru niza romana i knjiga, a kome ce taj slucajan susret u perzijskoj pustinji poslužiti da nastavi pricu o djevojcici na malo drugaciji nacin. Djevojcica dobiva i ime koje ce ljubiteljima stripa ali i ne samo njima postati vrlo poznato – Modesty Blaise!

Najveci dio informacija o Modestinom porijeklu dobivamo iz krace price Pocetak (In The Beginning) objavljenoj 1966 - 3 godine nakon što je objavljen prvi strip o Modesty Blaise uopce – a prema O' Donnelovom objašnjenju on je napravljen radi onih novinskih izdanja koja nisu pocela izdavati Modesty od pocetka. Ime joj daje Lob, stari židovski profesor, porijeklom iz Madarske a koga ona susrece u kampu za izbjeglice i jednom prilikom zaštiti od nasilnika tako da oni ostaju skupa sve dok stari profesor prilikom njihovih lutanja ne umre, ali je u tom periodu on preuzeo brigu o obrazovanju Modesty – prezime Blaise sama bira na osnovu jedne legende o kralju Arthuru gdje se spominje Blaise kao ucitelj Merlina Ambronsiusa, najveceg carobnjaka i ucitelja kralja Arthura. Osim u pogledu obrazovanja Modesty je prijateljstvo s Lobom omogucilo i psihološko ozdravljenje – naime, na svojim lutanjima ona je bila i žrtvom silovanja što je imalo veliki utjecaj na psihu maloljetne djevojcice i upravo ju je stari profesor izljecio od toga da u srcu gaji mržnju prema svim muškarcima a uz to to nam daje i dodatno objašnjenje o tome zašto se ona nikada nije odvajala od svog improviziranog oružja a još manje se libila upotrijebiti ga, a isto tako otuda porijeklo vuce i njena odlucnost da uvijek bez obzira na osobni rizik priskoci slabijima i bespomocnima u pomoc. Medutim tragedija koju je doživila u djetinjstvu imala je dugotrajnije posljedice o tome se više saznaje u knjizi Last Days In Limbo – tu Modesty riskira život da bi spasila nekadašnjeg službenog playboja Mreže Dannya. Tu saznajemo da je Danny osim uobicajenih zadataka zavodenja imao i jedan sasvim poseban koji je dobio od šefice. Kao posljedica silovanja Mod je imala psihicku barijeru prema sexu i iz stripova saznajemo da je Danny svoj zadatak obavio savršeno jer je uspio od nje napraviti normalnu ženu i izbrisati posljednje tragove trauma. Kao nagradu od šefice dobiva sat sa posvetom koji ce i njemu upravo u dogadajima opisanima u knjizi Last Days in Limbo spasiti život jer ce Mod opaziti taj sat na ruci jednog od robovlasnika i vlasnika «Limboa». I sam Willie Garvin, osoba od najveceg Modestinog povjerenja tek u ovoj avanturi prvi put saznaje za poseban zadatak koji je imao Danny još u doba Mreže.



U dobi od 17 godina Modesty se prikljucuje manjoj kockarskoj organizaciji koju vodi Henry Louche u Tangieru, nakon cije smrti je preuzima i samo nakon godinu dana vodjenja bande posao se širi i u medjunarodnim razmjerima i postaje poznata pod imenom Mreža (the Network), kojom ce rukovoditi skoro 8 godina i nakon cijeg se raspuštanja povlaci u mirovinu kao vrlo bogata žena, prethodno dobro obezbjedivši sve clanove svoje organizacije da ne osjete potrebu vracati se starom nacinu života. Medutim ostati ce povezani, kada netko od njih upadne u nevolje Mod spremno priskace u pomoc, kao što i svaki od njih stavlja spremno svoje spoobnosti na raspolaganje kada bivša šefica treba pomoc. Osim susreta sa Lobom, drugi sudbonosan susret Mod ce doživjeti u dobi od 20 godina kada ce u Saigonu posmatrati borbu u thai stilu gdje je jedan od ucesnika bio Englez – 8 godina stariji od nje, koji je nedavno napustio Legiju stranaca (o njegovoj prošlosti malo je spoznaja – o boravku u Legiji stranaca saznajemo iz epizode Death Symbol) – Willie Garvin. Nakon borbe Willie završava u zatvoru odakle ga izvlaci osoba koja se Williju tada ucinila kao princeza i koja ce to za njega ostati do kraja, još jedno podsjecanje pisca na svoj davnašnji susret, Willie ce u redovima Mreže postati Modestyn zamjenik a i nakon raspuštanja njih dvoje ostaju u stalnom kontaktu i razvijaju poseban odnos koji ce zadržati do kraja. Mreža se bavila uglavnom poslovima sa valutama, dijamantima i industrijskom špijunažom. Kada prilikom prvog susreta Tarrant upita Mod zašto Mreža nikada nije naškodila interesima Velike Britanije – dobio je odgovor da se covjek mora negdje povuci i da tamo želi biti dobrodošao.

Price u stripovima pocinju od trenutka kada su Mod i Willie zapravo u mirovini i vec u prvoj prici, koja je izašla u Evening Standardu 1963. kao prica bez naslova, da bi ju kasnije, kronologije radi nazvali La Machine (Veliki Povratak I), upoznajemo i treci lik – možemo reci glavni sporedni lik – a to je Sir Gerrald Tarrant – šef specijalne obavještajne sekcije Foreign Officea koja se specijalizirala za medunarodnu špijunažu – koji posjecuje Mod u njezinom londonskom stanu i obavještava je da može biti protjerana zato što joj državljanstvo nije ispravno. Naime njezina udaja i kasniji razvod od propalog engleskog poslovnog covjeka u Bejrutu, u cilju stjecanja državljanstva, nisu legalni jer je Englez vec bio oženjen, tako da je Modestyn brak bio ništavan. I tada ce Tarrant uciniti potez kojim ce steci doživotnog prijatelja. Jedan jedini dokument koji je svjedocio o toj cinjenici, a na ocigled Modesty i svog zapanjenog asistenta Jacka Frasera, Tarrant ce spaliti i time ostici puno više nego li bi dobio da je pokušao ucijeniti Mod, koja je alergicna na ucjenjivace. Doduše u prvoj knjizi o Modesty tok price je nešto drugaciji u njoj Tarrant daje Modesty informaciju da je Willie u životnoj opasnosti i time omogucuje Modesty da pohita Willieu u pomoc i stjece njenu zahvalnost i prijateljstvo. To prijateljstvo je rezultiralo obostranim pomaganjem primjerice kada Willie i Mod izvlace Tarranta iz ruku medjunarodnih špijuna koji su ga oteli u epizodi Top Traitor («Akcija Strela») ili kad Tarrant angazira svoje ljude i poznanstva da se otkrije sto se desilo sa Mod u epizodi Puppet Master (kod nas neobjavljena).





U svojim akcijama Mod i Willie stekli su i mnogo neprijatelja a jedan od najopasnijih je Gabrijel – s njime su se sukobljavali jos dok su vodili «Mrežu» i tada su bili prisiljeni odustati – to im je bio jedan i jedini put da su se osjetili nedovoljno jakima da se nose s tim genijalnim kriminalcem, ali svi njihovi naredni sukobi bili su eksplozivni. Najupecatljiviji je svakako u The Gabriel Set up (Obracun s Gabrijelom) kada Willi s cisternom upada u Gabrijelovu vilu i u uvjerenju da su ubili Mod obracunava sa 8 Gabrijelovih ljudi jedino sam Gabrijel izmice – i to sa revolverom koji nije nikada bio Willijevo omiljeno oružje ali ga je koristio jer je njime kako je mislio ubijena Mod. Gabrijel se u stripu pojavljuje još jednom – u epizodi The Head Girls (Afera Bel, Škola za špijune – naslovi iz Stripoteke i Politikinog zabavnika) dok se u knjigama pojavljuje odmah u prvoj Modesty Blaise i u cetvrtoj Taste For Death gdje i pogiba – tako da Mod i Willie ostaju bez vrhunskog protivnika kao što je bio profesor Moriarty jednom Sherlocku Holmesu, ali protivnika ostalih kalibara nije nikada nedostajalo. Tu su bili Salamander Four – medunarodna špijunska organizacija koja ce u epizodi Wicked Gnomes oteti Maude Tiller, Tarantovu agenticu i Willyjevu prijateljicu, a u epizodi Green-eyed Cobra i samu Modesty da joj se osvete…

Za razliku od Willija – koji preferira svaku vrstu improviziranih oružja i noževe u cemu je nenadmašan majstor (to su noževi posebne izrade sa drškama od kosti i oštricom dugom 5,5 incha sa izbocinama s doljnje strane blizu drške da protivnikov nož zapne o njih u borbi noževima), Mod se odlicno snalazi sa vatrenim oružjem. Od oružja cesto koristi i KONGO ili Yavara štap – oružje od tvrdog glatkog drva sa drškom velicine dlana dok su na obje strane stisnute šake vire krajevi u obliku gljive, to je oružje dobila na poklon od Willija još iz doba Mreže.

Osim što su stekli mnogo ogorcenih neprijatelja, stekli su i isto mnogo prijatelja svojim nesebicnim pomaganjem slabijima, i ogorcenom borbom posebice protiv trgovaca drogom, jer rasparcavanje droge ni u kriminalnoj fazi svoje karijere nikad nisu tolerirali. Osim vec spomenutih prijatelja neki od važnijih su Rene Vobois, šef Deuixieme Bureaua – francuske kontraobavještajne službe koji ce im postati jednako odani prijatelj poput Tarranta i kome ce oni pomoci u nekoliko teških slucajeva pa i spasiti život (Death in slow motion, Our Friend Maude), Sivaji – ucitelj joge koji je poducavao Willia i Mod svojim tajnama o cemu se dosta govori u epizodi neobjavljenoj kod nas Kali's Disciples – gdje je opisan prvi susret izmedu starog mudraca i Modesty – a mnogo puta su ona i Willie s uspjehom primjenili znanja koja im je prenio stari mudrac i bila su ona mala prevaga koja je na vazi života i smrti odlucivala u njihovu korist – dobar primjer za to jeste epizoda Gallow Birds (Ucjenjivaci).

30-ak godina tvorac naših junaka Peter O'Donnel bacao ih je iz jedne avanture u drugu, iz jedne opasnosti u drugu i najzad je i tome došao kraj. U zadnjoj knjizi Cobra Trap – i jedan i drugi pogibaju u jednoj akciji u nekoj zabitoj africkoj zemlji štiteci zalede cijelom vlaku izbjeglica koji su bježali u sigurnost. Zajedno kako su i proveli veci dio svojih života, vjerojatno ni ne bi mogli podnijeti pomisao da jednog od njih više nema, a uz to prije odlaska na tu akciju Modesty saznaje da ima još samo šest mjeseci života jer joj je dijagnosticiran tumor na mozgu. Time je spuštena zavjesa ove neobicne predstave a vjerni citaoci su ostali zateceni – izgubili su nekog svoga, poznatoga s kojima su se
družili preko tri desetljeca. Ostala je uspomena na neustrašivu, inteligentnu ženu uvijek spremnu pomoci ugroženima ali koja je unatoc tome što se nije libila izlagati vlastiti život pri tome, cesto bi na kraju akcije našla utjehu na ramenu svoga vjernog Williea i nije se
stidjela pustiti suzu – pokazujuci nam da se je iza sve te fasade junacnoga borca ipak tu krila nježna i osjetljiva duša žene koju su okolnosti odvele na put kojim je do kraja svog života nepokolebivo krocila.

Projekat sa Modesty Blaise ujedno je bio i prvi multimedijalni projekat uopce – pojavila se na sva tri tada postojeca medija: na filmu, u stripu i u knjigama. Film je prošao relativno loše mada je imao dobre preduvjete za uspjeh – radio ga je poznati režiser Joseph Losey, glumacka ekipa bila je jaka: Monica Vitty kao Mod, Terence Stamp, kao
Willie i u ulozi Gabrijela bio je Dirk Bogarde i Harry Andrews kao Sir Gerald Tarrant – scenarij je raden upravo prema prvoj O'Donnelovoj knjizi, ali to jednostavno nije bilo to, cak ni najzagriženiji ljubitelj stripova i knjiga o Modesty Blaise nece nikada reci nešto pozitivno o tome filmu.




Unatoc neuspjehu na filmu i knjige i stripovi imali su velikog odjeka kod publike. Cak štoviše, unatoc tome što su se u crtanju Modesty okušali nekolicina autora sa vecim ili manjim uspjehom kvalitet O' Donnelovih scenarija je ostao neupitan. Što se samih crtaca tice nepodijeljeno je mišljenje da je razdoblje rada Jima Holdawaya – dakle pocetno razdoblje ujedno i najbolje. Njegova smrt prilikom rada na epizodi Feniksovi gospodari rata bila je veliki i nenadoknadivi gubitak.
Epizodu ce na kraju završiti Španjolac koji u to doba nije znao niti rijeci engleskoga a postati ce jedan od najdugotrajnijih crtaca Modesty – Enrique Badia Romero, koji ce uz jedan prekid kada rad na Modesty preuzimaju John Burns, Patrick Wright, te najbolji od njih Neville Colvin, po povratku ostati crtati Modesty do (trenutno, nadajmo se) zadnje epizode stripa.

autor: rommel

Neku veče sam gledao film Modesty Blaise ali neki noviji, ne onaj iz 196 i neke.. odličan film i radnja.