Gljive

Uvjetno jestive gljive - Verpa bohemica (Češka smrčkovica)

[You must be registered and logged in to see this image.]

 Klobuk –  nepravilno stožast i zvonolik. Smečkasto-žute je boje prekriven
 vijugavim uzdužno postavljenim naborima po cijeloj površini klobuka.
 Klobuk se drži za stručak samo na sredini (najsličiniji opis je poput
 poluotvorenog kišobrana)

 
 Stručak – Stručak je žučkaste boje. Visok, valjkast, šupalj i lako lomljiv.
 Unutrašnjost stručka je pahuljičasto spužvasta.


 Meso – Meso je vodenasto, bjelkaste boje, te ugodnog mirisa i okusa.


 Češka smrčkovica raste od polovice ožujka do kraja travnja. Raste rado uz
 topole, divlje trešnje i vrbe. Ovo je kvalitetna uvjetno jestiva gljiva što znači
 da je otrovna u sirovom stanju i da ju je potrebno dobro termički obraditi, jer
 kuhanjem gubi laganu otrovnost, no napominjemo da je Češka
 smrčkovica strogo zaštićena gljiva, te se nalazi na crvenom popisu
 ugroženih gljiva Hrvatske.


 Slične gljive - Pošto u ožujku i travnju u šumama ima vrlo malo gljiva
 gotovo ju je nemoguće zamjeniti sa nekom otrovnom gljivom. Zamjena
 može biti samo sa također uvjetno jestivom Prstastom smčkovicom
 (Verpom Conicom).

Jestive gljive - Rosites caperata (Naborani ciganček)

[You must be registered and logged in to see this image.]



Klobuk – Mlad je polukuglast, kasnije zvonast i na kraju se izravna;
 svjetlosmeđe boje, mlad kao da je posut mrazom ružičasto ljubičaste
 nijanse, po vlažnom vremenu ta se boja izgubi; naborano hrapav, stariji
 primjerci često raspucani; širine do 10 cm


 Listići – u početku kremaste boje, kasnije smeđi; nazubljene oštrice,
 gusti, uz stručak prirasli sa zupcem


 Stručak – Nešto svjetliji od klobuka, vlaknast; pri dnu malo zadebljan,
 inače jednako debeo; posjeduje vjenčić koji kod starijih gljiva ostaje visiti
 na gornjem dijelu stručka; ispod klobuka može imati bijele ljuskice, čvrst
 i pun


 Meso – Blijedo smeđe boje, blagog mirisa i okusa


 Postoje razilaženja u literaturi glede staništa Cigančeka, može ih se naći
 u crnogorici i još češće u bukovim sastojinama srednjih nadmorskih visina.
 Na prostoru Samoborskog gorja i Žumberka je česta gljiva ali ne svake
 godine. Odlična jestiva gljiva, može se pripremati na različite načine pa i
 kiseliti (mladi primjerci).


 Slične gljive - Neke od koprenki (rod Cortinarius) mogu biti slične
 pogotovo dok je Ciganček mlad i ima ružičasto-ljubičastu nijansu klobuka
 ali koprenke nikad nemaju vjenčića na stručku.

Uvjetno jestive gljive - Phallus impudicus (Smrdljivi stršak)


[You must be registered and logged in to see this image.]

Klobuk – Stožastog oblika, suzuje se u svome vrhu te na samom vrhu
završava bjelkasto obrubljenom rupicom. U početku je zelenomaslinaste
boje no kako s vremenom počinje propadati spod te zelene mase ukazuje
se rebrasta površina klobuka koja je bjelkaste boje.
Glava klobuka se ne nastavlja na stručak, već je od njega jasno odvojena.


Stručak – pravilno valjkast, debeo, šupalj, lagan. Bijele je boje i lako lomljiv.
Kod odraslog primjerka na dnu stručka ostaje bijela ovojnica i unutar nje
želatinazni sloj (dobro vidljivo na prvoj slici)


Prilično česta i rasprostranjena gljiva koja raste ljeti i u jesen u
bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, te uz rubove šuma. Ima vrlo
neugodan miris koji se osjeti i sa prilične udaljenosti. Kad u šumi osjetite
neugodan zadah, u blizni se nalazi Smrdljivi stršak. Ovo je uvjetno jestiva
gljiva, u ovom slućaju to znači da je jestiva dok je gljiva vrlo mlada, dakle
dok se nalazi još u jajetu. U tom stadiju razvijenosti još se nije pojavio
neugodni miris. Smrdljivi stršak je rekorder u brzom rastu gljive, raste
brzinom i do pet mm u minuti.


Slične gljive - Zamjena moguća sa Dictyophora duplicata koja je jako sliči
Smrdljivom Stršku jedino što ima na sebi mrežicu koja se rastvori kad se
gljiva razvije i visi sa gljive poput haljinice.

Uvjetno jestive gljive - Lactarius pergamenus (Pergamentna mliječnica)

[You must be registered and logged in to see this image.]

 Klobuk –  U mladosti konveksan, kasnije se raširi i udubi poput lijevka.
 Velik 5-12 cm. Klobuk neravan, kod mladih primjeraka rub klobuka
 uvrnut prema unutra (dobro vidljivo na prvoj slici). Kožica klobuka je
 suha i hrapava. Boja prljavo bijela. Na mjestu gdje pritisnemo prstom ili
 je gljiva ozlijeđena, nakon nekog vremena postaje smeđa.


 Listići – Vrlo gusti i ravni, bijele boje. Ako ih pritisnemo poprimaju
 smeđu boju. Na ozlijeđenim mjestima ispuštaju bijeli mliječni sok koji
 je vrlo ljut.


 Stručak – Bjel, valjkast pun i tvrd. Prema dnu malo sužen


 Meso – Tvrdo, debelo i bijelo. Bez mirisa i vrlo ljutog okusa. Na prerezu
 ispušta bijelo mlijeko koje je obilno i vrlo ljuto.


 Raste od ljeta do početka jeseni u bjelogoričnim i mješanima šumama.
 Zbog izrazito ljutog okusa spada u uvjetno jestive gljive, ali može se
 jesti ako je se prije prokuha, a zatim pripremi na željeni način.


 Slične gljive - Zamjena moguća sa vrlo sličnom, također uvjetno
 jestivom Paprenom miliječnicom (Lactarius piperatus), no ona na
 pritisnutom djelu ne posmeđi.

Jestive gljive - Grifola frondosa (Zečarka)

[You must be registered and logged in to see this image.]

 Plodno tijelo – Sastoji se od debelomesnate osnove koja se grana u
 mnogobrojne stručke koji završavaju klobucima lepezasta oblika.
 Klobučići rastu gusto i međusobno srašćeni i djeluju kao grm. Rubovi
 klobučića su vijugavi i svijetlije boje od boje samog klobuka koji na sebi
 ima čehice sivosmečkaste boje.


 Cjevčice – Cjevčice su bijele, kratke i spuštaju se po stručku


 Stručak – Panj iz kojeg se gljiva razvija je bijele ili krem-sivkaste boje


 Meso – Meso klobuka je mekano i lako lomljivo. Bjele boje. Panj iz
 kojeg se gljive razvijaju vlaknast. Miris jak.

 
 Raste u kasno ljeto i jesen na panjevima bjelogoričnih šuma, posebno
 voli Hrastovo drvo. Može narasti vrlo velika. Čak do 30 cm. Ukusna
 jestiva gljiva dok je mlada, jer starenjem postaje žilava.
 Gljiva je ljekovita (smanjuje šećer u krvi, te ima antitumorsko djelovanje)


 Slične gljive - Moguća zamjena sa jestivim Jelenovim uhom (Grifola
 umbellata) no kod Jelenovog uha klobučići su manji i stručak postavljan
 na sredini klobuka a ne sastrane kao kod Zečarke.

Nejestive gljive - Tricholoma saponaceum (Sapunasta vitezovka)



[You must be registered and logged in to see this image.]

 Klobuk –  Gladak, pomalo voštan na dodir, veličine do 15 cm. Mlad je
 konveksnog oblika i podvijenog ruba, poslije se izravna; promjenljive boje,
 može biti sivkast, maslinasto zelenkast čak i crvenkast.


 Lisitići – Debeli i rijetki, prirasli za stručak. Kao i klobuk mogu biti
 različite boje: bijeli, zelenkasto sivi, crvenkasto nahukani; na pritisak
 polako pocrvene.


 Stručak – Bijel, malo ljuskast, podjednake debljine; može biti duboko
 ukopan u tlo.


 Meso – Bijelo, kasnije lagano pocrveni na prerezu; miriše po domaćem
 sapunu.

 
 Jesenska gljiva, česta u svim šumama, raste u skupinama. Na
 Samoborskom području češća je u bjelogorici, ponajviše bukovim
 sastojinama.


 Slične gljive - Njen karakterističan miris po sapunu je nepogrešivo
 odaje pa je zamjena s drugim gljivama skoro nemoguća. Zbog različite
 boje neki su je autori opisali u desetak varijeteta ali to je u biti sve ista  
 gljiva.