Tegobe zbog promene vremena

Od metereopatije pati čak 85 odsto zdravih ljudi, a ovaj trend je u porastu, ističu stručnjaci. Na vremenske promene najosetljivije su žene, tinejdžeri do 15 godina i stariji od 45.



Vremenskim promenama, a posebno kada su nagle, većina osoba nije u stanju da se prilagodi. Metereopatije nisu pošteđeni ni zdravi ni mladi, a posebno je izražena kod hroničnih bolesnika i onih pod stresom. Stanje napetosti ne dozvoljava da se organizam prilagodi novonastalim promenama, već reaguje tako što naglo skače krvni pritisak, dolazi do pojave nesanice, glavobolje, preznojavanja, dekoncentracije i niza drugih simptoma, koji otežavaju normalno funkcionisanje.

Od metereopatije pati čak 85 odsto zdravih ljudi, a ovaj trend je u porastu, ističu stručnjaci. Na vremenske promene najosetljivije su žene, tinejdžeri do 15 godina i stariji od 45. Kada je reč o visokim temperaturama, ugrožena su i mala deca, naročito ona do dve godine, jer nemaju razvijen termoregulacioni sistem. Ljudskom organizmu potrebno je dva do tri dana da se stabilizuje i prilagodi vremenskim uslovima. U prvih 12 časova promene vremena, organizam je najosetljiviji, što posebno osećaju hronični srčani bolesnici i astmatičari, ali i psihički labilne osobe. Kod osetljivijih nekada može da dođe i do šloga, srčanog udara, pa i naprasne smrti.

Vremenske promene, a pre svega nagli skok temperature, teško podnose psihički nestabilne osobe i neurotičari. Prvi čak i pored uobičajene terapije mogu da budu agresivni, dok neurotičari gube moć koncentracije i skloni su konfliktu. Svađaju se sa kolegama na poslu, ali i u privatnom okruženju.

Glavni krivac za neprilagođavanje ambijentalnim promenama je hipofiza, koja, pod uticajem vremenskih previranja, pojačava lučenje određenog hormona odgovornog za pojavu nemira i razdražljivosti. Istovremeno, smanjuje se proizvodnja endorfina, prirodnog analgetika, zahvaljujući kojem se snižava prag bola. U takvom stanju, metereopate osećaju glavobolju, bolove u kostima i mišićima.

Jedini lek u takvoj situaciji su, ukoliko nema specifične terapije, analgetici i čajevi od kamilice, lipe, lincure ili gloga, koji smiruju napetost. Ako znaju za podložnost uticaju vremenskih promena metereopate treba da se suzdrže od uzimanja alkohola, jakih sireva i čokolade, jer oni pojačavaju razdražljivost.

Izvor:Novosti.rs

Meteoropatija – bolest vremena



Nekada su se samo starije osobe žalile na glavobolju, bolove u kostima i zglobovima kod promjene vremena u vidu zahlađenja, kiše ili snijega. Danas znamo da skoro sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike. Posljednjih desetak godina svjedoci smo naglih vremenskih promjena, izmjenjuju se godišnja doba bez prijelaznih razdoblja, dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose i 15-20°C, globalno zagrijavanje našeg planeta odvija se znatno brže od predviđenog. Stoga je interes ljudi za vremenske prilike i neprilike i njihov utjecaj na zdravlje u svijetu sve veći.

Razvijena je nova grana meteorologije – biometeorologija koja se bavi utjecajem vremena na ljude, životinje i biljke. Biometeorološka prognoza sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koji mogu nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi. U dnevnim novinama, na internetu, radiju i televiziji svakodnevno možemo čuti i vidjeti informacije koje nas upozoravaju da se period nepovoljnih biometeoroloških prilika nastavlja i da bi meteoropati mogli imati smetnje u vidu glavobolje, nesanice, razdražljivosti, slabije koncentracije i slabijeg raspoloženja, a kronični bolesnici pogoršanje svojih tegoba. Cilj biometeorološke prognoze je na vrijeme upozoriti osobe osjetljive na nepovoljne vremenske uvjete kako bi na vrijeme spriječile nastanak zdravstvenih tegoba. Premda je biometeorologija novija znanost, spoznaja o utjecaju vremenskih prilika na zdravlje ljudi stara je oko 2.500 godina. Naime, još je Hipokrat, grčki liječnik, «otac moderne medicine» napisao u svom traktatu « O zraku, zemlji i tlu»: « Onaj tko želi produbiti znanje o medicinskoj umjetnosti, mora pozornim istraživanjem napraviti kako slijedi: prije svega, valja uzeti u obzir godišnja doba i njihove utjecaje.» Zanimljiva je i činjenica da je u Dubrovačkoj Republici postojao propis prema kojemu se zakoni nisu donosili za vrijeme južine koja i danas utječe na raspoloženje i koncentraciju mnogih ljudi. U nekim gradovima Mediterana južina se uzima kao olakotna okolnost za teška kaznena djela ako su učinjena za vrijeme ove karakteristične vremenske nepogode.

ŠTO JE METEOROPATIJA?
Meteoropatija se definira kao grupa simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških čimbenika. Meteorološki čimbenici su temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski tlak, kiša i grmljavina, te efekt ionizacije.
Sam izraz meteoropatija dolazi od grčke riječi meteoron (nebeska pojava) i pathos (bolest).

TKO JE METEOROPAT?
Gotovo sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike. Rijetki se osjećaju dobro za vrijeme izrazito visokih ili izrazito niskih temperatura ili kod naglih promjena tlaka zraka. Ljudski je organizam vrlo osjetljiv na promjene u temperaturi, vlažnosti, vjetru, tlaku zraka, insolaciji, oborinama, pozitivnoj ili negativnoj ionizaciji zraka, osobito kada se ti čimbenici povećavaju ili smanjuju.
No, meteoropat je osoba kod koje je pojava zdravstvenih tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovno povezano s lošim vremenskim prilikama. Statistički gledano najčešće su to žene srednjih godina, starije osobe i kronični bolesnici ili ukupno gledajući svaki treći stanovnik našeg planeta.
Osim na zdravlje vremenske prilike utječu i na raspoloženje, ponašanje i opće tjelesno stanje organizma svakog čovjeka.
Meteoropatske tegobe najizraženije su kod naglih promjena temperature, naglih promjena atmosferskog tlaka ili naglog porasta vlage u zraku. Dodatni čimbenici su povećana koncentracija peludi u zraku i pojava vjetrova. Obično jedan do dva dana prije promjene vremena kod osjetljivih osoba javljaju se tegobe koje opisujemo kao meteoropatija.
Dva su glavna tipa meteoropatije:
♦ primarna ili osnovna meteoropatija javlja se kod zdravih osoba u vidu promjene raspoloženja, tjelesne slabosti ili bolova za vrijeme vremenskih promjena,
♦ sekundarna meteoropatija kada se neke već prisutne bolesti (visoki krvni tlak, srčane i plućne bolesti, upalne i/ili degenerativne bolesti mišićno-koštano-zglobnog sustava) pogoršavaju zbog vremena.
Simptomi meteoropatije su:
• psihički: umor, nagle promjene raspoloženja,smanjena sposobnost koncentracije, razmišljanja i koordinacije, bezvoljnost, razdražljivost, apatija i poremećaj spavanja, te
• fizički: glavobolja, migrena, mučnina,vrtoglavica,nesvjestica, reumatski bolovi, bolovi u području starih povreda, te bolovi u mišićima,
• pogoršanje srčanih bolesti u vidu ubrzanog rada srca, osjećaja lupanja srca, porasta krvnog tlaka,
• kod srčanih bolesnika, starijih osoba i pušača veća je učestalost srčanog i moždanog udara uslijed ishemije u srcu i mozgu,
• kod osoba koje boluju od bolesti bronha i pluća veća je učestalost pojave astme i upale bronha, pluća i plućne maramice,
• kod kamenaca: povećanje učestalosti bubrežnih i žučnih napada, osobito tijekom noći i rano ujutro,
• pogoršanje gastritisa i bolovi u trbuhu uslijed čira na želucu ili dvanaesniku.

ZAŠTO SMO METEOROPATI?
Ljudi različito reagiraju na promjene vremena, neke su osobe blago ili umjereno osjetljive, a neke izrazito. Glavni krivac za to su moždane žlijezde hipotalamus i hipofiza. Meteoropatija najvjerojatnije nastaje jer vremenske promjene, naročito dolazak hladne fronte potiču stvaranje ACTH ili adrenokortikotropnog hormona (hormona stresa) kojeg luči prednji režanj hipofize (adenohipofiza). Pojačano lučenje ACTH-a uslijed pada temperature zraka uzrokuje osjećaj tjeskobe i razdražljivosti kod meteoropata. Istobobno se smanjuje lučenje endorfina, našeg prirodnog sredstva protiv boli, uslijed čega se prag boli znatno smanjuje. Zbog manjka endorfina povećava se osjetljivost mišićnog, tetivnog i živčanog sustava na bol i javljaju se glavobolje, bolovi u kostima i mišićima. Povećana vrijednost ACTH-a i pad endorfina umanjuju obrambene sposobnosti organizma i smanjuju raspoloženje. Do pogoršanja reumatskih bolova prema mišljenju znanstvenika kod pada atmosferskog tlaka dolazi uslijed širenja sinovijalne tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica. Sličan mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca, što za posljedicu ima pojavu bolova. Pojava srčanog ili moždanog udara dolaskom hladne fronte nastaje uslijed stezanja krvnih žila što uzrokuje povećanje otpora u kardiovaskularnom sustavu, čime se dodatno opterećuje srce i dolazi do porasta krvnog tlaka. Suprotno, za vrijeme velikih vrućina dolazi do širenja krvnih žila i do pada krvnog tlaka. Pojačano znojenje pojačava gubitak tekućine iz organizma. Ako ne unosimo dovoljno tekućine u organizam može doći do dehidracije, slabije opskrbljenosti mozga krvlju i posljedično pojave vrtoglavice i nesvjestice. Zbog dehidracije dolazi do poremećaja u gustoći krvi, javlja se sklonost zgrušavanju krvi i povećava mogućnost nastanka infarkta ili moždanog udara.
Jedno od objašnjenja kojem se tumači veća učestalost meteoropatije u današnje vrijeme je suvremeni način života kojim se sve više udaljavamo od prirode. Znanstvenici smatraju da život koji se pretežno odvija u zatvorenim, često klimatiziranim prostorima smanjuje sposobnost prirodnog prilagođavanja našeg organizma različitim vremenskim uvjetima. Ljudski je organizam navikao na zatvorene prostore, koji su zimi često pregrijani, a ljeti rashlađeni tako da mehanizmi samoregulacije nisu više sposobni optimalno reagirati na nagle vremenske promjene.

KAKO UBLAŽITI NEGATIVNE POSLJEDICE VREMENA?
• Dobar preduvjet za ublažavanje negativnih posljedica vremena su zdrava i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem, uzimanje dovoljne količine čiste i zdrave vode, po mogućnosti obogaćene kisikom i dovoljna količina sna.
• Osobe koje su meteoropati ili boluju od kroničnih bolesti trebale bi redovno pratiti biometeorološku prognozu i ponašati se u skladu s uputama.
• Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisane lijekove, a ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju potrebno je konzultirati liječnika.
• Za ublažavanje negativnih posljedica vremena potrebno je što više boraviti u prirodi, vani na otvorenom i na čistom zraku bez obzira na vremenske prilike.
• Koristan je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno.
• Sa lijekovima ne treba pretjerivati i ukoliko zdravstveno stanje dozvoljava bolje je koristiti prirodna ljekovita sredstva, poput čaja od kamilice, metvice ili matičnjaka.
• I, na kraju ne dozvolite da vam pogled na sivo nebo «pokvari» raspoloženje, jer sutra je novi, lijep i sunčan dan.
http://www.zdravobudi.hr/Default.aspx?sid=7010

Reagujete li vi na promene vremena,menja li vam se raspolozenje?

Nagle klimatske promene su sve prisutnije i na našem podneblju, a lekari kažu da su ozbiljan fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi.

Glavobolja, nesanica, uznemirenost, osećaj umora najčešći su problemi koji nastaju zbog nagle promene vremena, a nauka je izdvojila 13 grupa bolesnika koji su prilično osetljivi na vremenske prilike.

Među najosetljivijim su reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visoki krvni pritisak), oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crevu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihičkih tegoba, pre svega, psihoze.

Neka istraživanja pokazuju da tegobe pri promeni vremena sada ima čak 80 odsto svetske populacije.

Prema rečima stručnjaka, astmatičar oseti i reaguje u periodu od tri do 48 sati pre nego što usledi nagla promena temperature i zato je dobro znati bioprognozu, na osnovu koje lekar daje savet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi. Saveti se, uglavnom, svode na to se ostane kod kuće, ne ide na putovanje, ne zamara teškim fizičkim ili psihički poslovima, kao i da se uzimaju propisani lekovi.

Osobe koje su sklone psihičkim tegobama mogu tih dana uzimati lekove za smirenje, toople biljne čajeve koji imaju umirujuće dejstvo.

Ako baš morate da se oglušite o neki od saveta lekara, na primer morate da idete na posao, koristite prevozno sredstvo kojim ćete najbrže stići. Možda biste mogli i ranije da krenete na posao kako ne biste žurili, trčali za autobusom, jer tako rizikujete da se lakše prehladite udišući kroz usta hladan vazduh.

Ako grejete prostorije u kojima boravite obavezno ih provetravajte nekoliko puta dnevno, kako biste "izbacili" moguće viruse koji vole ove nagle promene temperature vazduha.

Ne preskačite obroke i unosite dovoljno tečnosti. Hrana je veoma bitna tokom "teških dana", a lekari savetuju da se poveća unos voća i povrća. Izbegavajte alkohol i zašećerene sokove.

Obucite se slojevito kako biste mogli lakše da se raskomotite ako se nađete u pregrejanoj prostoriji ili gradskom pevozu. Pamučne stvari bi trebalo da budu uz telo, a preko toga džemper. nemojte se čuditi što vam je hladno bez obzira na to što se "natrontali" - vaš organizam se tek navikava na zimu. Možete da mu pomognete tako što ćete se baviti sportom, rekreacijom, šetnjama u prirodi.

Obavezno ponesite kišobran ili kabanicu, i ne očajavajte mnogo - ima zima i svojih prednosti: igre i sportovi na snegu, druženje sa priajteljima na slavama koje nam predstoje, a tek proslava Božića, doček Nove godine, pa ukusne đakonije koje se samo zimi pripremaju...

(MONDO)

Kako preživeti nagle klimatske promene



Jačanje klimatskih ekstrema je sve prisutnije u našem podneblju i nisu neuobičajeni prelazi temperatura iz minusa u plus.

Zbog čega se sve češće priča o uticaju vremena na zdravlje.

Vremenske promene su fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi. Zbog toga su nagle temperaturne promene praćene izveštajima Hitne pomoći koji kazuju da je je određenog dana bilo mnogo intervencija kod srčanih bolesnika, da su psihički labilne osobe uznemirenije nego inače, da astmatičari imaju najviše tegoba…

Nauka je dokazala da ni fizički, ni psihički zdrave osobe nisu imune na promene koje se dešavaju u atmosferi. Zbog naglih promena meteoroloških parametara pate i osobe koje su psihički i fizički zdrave.

Najčešći simptomi su glavobolja, ali i razdražljivost, nesanica, konstantan osećaj umora.

Najosetljiviji na vremenske prilike, su reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visoki krvni pritisak), oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crevu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihičkih tegoba, pre svega, psihoze.

Prema rečima stručnjaka, astmatičar na primer, oseti i reaguje u periodu od tri do 48 sati pre nego što usledi nagla promena temperature i zato je dobro znati bioprognozu, na osnovu koje lekar daje savet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.

Zato se savetuje ostanak kod kuće, izbegavanje težih fizičkih aktivnosti, pridržavanje prepisane terapije.

Pridržavajte se prepisane terapije

Ako bioklimatolozi kažu da će u određenom periodu biti ugrožene psihički obolele osobe, upotreba leka za smirenje pre tog perioda omogućiće da se taj period gotovo i ne oseti.

Naučnici su utvrdili da vetroviti i topli dani deluju depresivno na čoveka i njegovo opšte raspoloženje i smanjuju učinak na intelektualnom i fizičkom planu.

Kada duva jugo (topli vetar), zdravi mogu da osete pogoršanje raspoloženja, a hronični bolesnici koji pate od bolesti krvnih sudova mogu da dožive srčani ili moždani udar.

Kada je u vazduhu mnogo vlage, otežano je isparavanje znoja sa površine kože, a poznato je da sparni dani opterećuju srce kao da radi pod fizičkim naporom.

Istraživan je uticaj vremena i na pojavu moždanog udara, srčanog infarkta i plućne embolije, pri čemu je zaključeno da najviše srčanih udara ima zimi i u danima sa niskim vazdušnim pritiskom. U takvim prilikama preovladava oblačno, često vetrovito, snežno ili kišno i veoma hladno vreme.

Leti su infarkti najčešci pri nestabilnom vremenu, posebno ako je praćeno hladnim strujanjima s pljuskovima i grmljavinom.

Za pojavu moždanog udara opasni su i višednevni hladni periodi s velikim promenama vazdušnog pritiska.

Rezultati se mogu dovesti u vezu s promenama koagulacije krvi u različitim vremenskim uslovima.

I hrana je bitna

Najvažnije pravilo ishrane kada je vreme promenljivo glasi: jesti malo i laganu hranu, a na vrhu liste su sveže voće i dinstano povrće.

Preporučuje se i svakodnevno konzumiranje supe od povrća ili mesa, „jer ona daje snagu, više nego šolja kafe“, kaže bečki profesor Hademar Bankofer.

Za krvotok je pri naglim promenama vremena potreban i mikroelement hrom, koji se nalazi u pečurkama, jagodastim plodovima, suvom grožđu.

Ženama je posebno potrebno gvožđe koje se može naći u kaši od jabuke, peršunu, sitnom luku, dinstanom grašku i semenkama bundeve, a kao glavno jelo Bankofer preporučuje kuvani krompir koji se kuva sa grančicom nane.

U Institutu za nutricionizam u Njujorku utvrđeno je da se krvotok može stabilizovati kada se jednom dnevno konzumira jedan kiseli krastavac ili jedno parče integralnog hleba namazano senfom, jer mineralni sastojci iz krastavca i ulja iz senfa daju snagu.

Kao najvažnije, Bankofer navodi dovoljno unošenje tečnosti, uz nekoliko kapi soka od svežeg limuna.

Ne prati modu, već svoje potrebe

Slojevito oblačenje je najvažnije. Zaboravite na modne trendove za ovu sezonu i oslušnite svoje telo.

Ako ćete veći deo dana provesti na ulici, krećući se, obucite pamučnu garderobu koja upija znoj, laganu jaknu koja ne propušta vetra, udobnu obuću koja može da vas zaštiti i od iznenadne kiše ili snega.

Kišobran u tašni je obavezan, bez obzira na sunce.

Ako ćete, pak, sedeti na poslu, ili u školi, obavezan je džemper jer se prostorije ne greju pojačano usled visoke spoljašnje temperature.

Nakon osećaja toplote dok ste dolazili na posao, na primer, za samo sat, dva, može vam biti hladno ako ste sve vreme sedeli. Vuneni džemper, prsluk ili ogrtač, će vam dobro doći.


Blic.

Meteoropatija: Izborite se s vremenskim prilikama

Opšte je poznato da vremenske prilike utiču na zdravlje. Kada se vreme menja, umorni smo, a ne možemo da zaspimo. Kad pada kiša, loše smo raspoloženi i boli nas glava, a kada duva vetar, razdražljivi smo i nervozni. Nagla promena temperature, vlažnosti vazduha, atmosferskog pritiska i brzine vetra odražava se na ljude koji imaju probleme sa srcem, krvnim sudovima, plućima, nervnim sistemom, želucem i zglobovima.



Još je Hipokrat, otac moderne medicine, uviđao da mesečeve mene utiču na ljudsko zdravlje. Pre dva i po milenijuma on je upozoravao da bi hronični bolesnici trebalo da se čuvaju nepredvidivih vremenskih ćudi. Danas, novija istraživanja tvrde da 30 odsto svetske populacije čine – meteoropati. Meteoropatija pogađa sve uzraste, od male dece do starijih osoba. Najugroženije su osobe srednjih godina, posebno žene. Stručnjaci predviđaju da osetljivost na vreme može da postane bolest savremenog društva.
Pod meteorološkim faktorima podrazumevaju se temperatura i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavina, kao i efekat jonizacije.

Najčešće dvadeset četiri do četrdeset osam sati pre promene vremena osetljive osobe imaju simptome meteoropatije. Reč je, uglavnom, o depresivnom stanju, glavobolji, vrtoglavici, fizičkoj slabosti, hipertenziji, povećanoj osetljivosti na bol u zglobovima i mišićima, kao i o pogoršanom stanju bolesnih organa. Takođe, tu su nagle promene raspoloženja, razdražljivost, pojačano lupanje srca.
Da bismo, koliko je moguće, izbegli uticaj vremenskih oscilacija na naš ogranizam, korisno je pratiti biometeorološku prognozu. Oprez nije naodmet, naročito kada vremenski ekstremi, veoma hladne zime i topla i sparna leta, sve više postaju naša svakodnevica. „Kritične tačke“ jesu prelazi između godišnjih doba, kada su učestalije pojave bolesti i smrtnosti.
Osim ljudi, i životinje mogu da predosete vremenske promene. Poznato je da se oko pet dana pre potresa povećava broj izgubljenih kućnih ljubimaca koji dezorijentisani odlutaju. Golubovi pismonoše teže pronalaze put do kuće, pčele dugo ostaju van košnice, a konji odbijaju da uđu u zatvoren prostor.

SIMPTOMI METEOROPATIJE



Postoje dva tipa meteoropatije: primarna ili osnovna ispoljava se kod zdravih osoba kao promena raspoloženja, telesna slabosti ili bolovi tokom vremenskih promena i sekundarna meteoropatija kada se neke već prisutne bolesti (visok krvni pritisak, srčane i plućne bolesti, upalne i degenerativne bolesti mišićno-koštano-zglobnog sistema) pogoršavaju zbog vremena.
Glavobolja, neraspoloženje, potištenost i sevanje u kostima samo su deo simptoma koji najavljuju promenu vremena. Neki ljudi tačno znaju da čitaju znakove svog tela i po njima predvide, na primer, kišu ili sneg. Istraživanja su pokazala da meteoropatija najčešće pogađa decu mlađu od petnaest i osobe starije od pedeset godina.
Najmlađi su osetljivi na promenu vremena jer više od ostalih slede instinkte i reaguju na uticaje elektromagnetnih talasa, a starije osobe imaju osetljiviji metabolizam, koji jače reaguje na hormonske promene uzrokovane promenom vremena. Međutim, meteoropate mogu da predosete i potrese. Zbog trenja kontinentalnih ploča dolazi do remećenja elektromagnetnog polja Zemlje, što se kod meteoropata manifestuje porastom pritiska, nesanicom, drhtavicom i svrabom kože.

Simptomi su sledeći:
* Psihički: umor, nagle promene raspoloženja, smanjena sposobnost koncentracije, razmišljanja i koordinacije, bezvoljnost, razdražljivost, apatija i poremećaj sna.
* Fizički: glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, nesvestica, reumatski bolovi, bolovi u području starih povreda i u mišićima.
* Pogoršanje srčanih bolesti koje se manifestuje kroz ubrzani rada srca, osećaj lupanja srca, porast krvnog pritiska.

NAČINI SPREČAVANJA MOGUĆIH PROBLEMA

* Kad se očekuje promena vremena, izbegavajte veći napor i stres.
* Dovoljno spavajte. Organizmu je potrebno najmanje sedam sati sna.
* Svakodnevno provedite pola sata – sat na svežem vazduhu.
* Koristan je bilo koji oblik fizičke aktivnosti od najmanje pola sata dnevno.
* Tuširajte se više puta na dan ako je pretoplo. Naizmenično koristite toplu i hladnu vodu.
* Uzimajte dovoljno voća i povrća.
* Ako imate hroničnu bolest, redovno uzimajte propisane lekove.
* Pratite bioprognozu i ponašajte se u skladu sa uputstvima.
* Da biste ublažili negativne posledice vremenskih prilika, prednost svakako dajte prirodnim sredstvima. Čaj od matičnjaka sa medom, na primer, vrlo je efikasan protiv umora i glavobolje.



savremenazena.

KAKO VREME UTIČE NA ZDRAVLJE

Grmljavina donosi olakšanje



Kiša i grmljavina donose olakšanje, i to ne samo zato što konačno podižu pritisak nakon teško izdrživog vremena u ciklonu, nego i zato jer je vazduh prepun negativno nabijenih jona.

Oni čiste vazduh i popravljaju raspoloženje.

Oblaci pogoduju ispitima

Studenti tokom oblačnih dana više pažnje posvećuju akademskim dostignućima, dok su tokom sunčanih dana zaokupljeni društvom.

Plavetnilo podiže samopouzdanje

Vedro nebo podiže raspoloženje. Samopoštovanje i sampouzdanje su znatno veći, ljudi odvažniji.

Hladnoća preti bolestima

Hladnoća povećava rizik od bolesti krvnih sudova jer je veća sklonost zgrušavanju, a hladnijih dana tokom leta troši se više antidepresiva.

Promene pritiska izazivaju migrenu

Migrena je povezana s vlagom, vetrom i naglim promenama koje se događaju u periodu od jedan ili dva dana. Migrenu može uzrokovati i nizak i visok pritisak.
kako vreme utice na zdravlje

Nesanica zbog vetra

Kod jedne od tri osobe vetar ima veliki uticaj na zdravlje. Uzrok je glavoboljama, depresiji i nesanici, a češće su i pojave prehlade, gripa i upala kože. Topli vetrovi pogubno deluju na raspoloženje. Niži pritisak vazduha usporava mentalne aktivnosti i skraćuje pažnju i pamćenje. Bolovi u zglobovima i simptomi osteoartritisa jači su kad su pritisak i temperatura vazduha niski, a tada raste i broj porođaja.

Topao vetar izaziva psihoze

Psihoze su veoma rasprostranjena grupa oboljenja koje predstavljaju veliki problem, kako u pogledu same karakteristike oboljenja, tako i u pogledu nepovoljne prognoze. Kod ovih ljudi je smanjena adaptacija na spoljašnje promene atmosferskih činilaca, što se manifestuje pojavom određenih simptoma.

Prodor toplog i vlažnog vazduha sa pojačanim južnim, toplim vetrom dovodi do nastanka psihomotornog nemira, pojačane aktivnosti i agresivnosti. Ovakvi iritativni faktori nadražuju vegetativne centre dovodeći do povećanja krvnog pritiska, napetosti mišića, pojačane refleksne aktivnosti, kao i razdražljivosti. Ovim se pogoršava osnovna bolest tako da pri takvim vremenskim uslovima dolazi do povećanja broja psihotičnih bolesnika i pogoršavanja njihovog stanja. Takođe je primećeno pogoršanje stanja bolesnika pri prelasku sa hladno – vlažnog na hladno – suvo vreme.

Moždani udari zbog niskog pritiska vazduha

Najveći broj moždanih krvavljenja nastaje kod povišene spoljašnje temperature, relativne vlažnosti iznad 40% i nižeg atmosferskog pritiska (ispod 1010 mbara). Utvrđeno je da preko 80% bolesnika sa povišenim arterijskim pritiskom i glavoboljom oseća tegobe i dva dana pre promene vremena.

Poremećaji krvotoka u mozgu- moždani udari javljaju se češće kod osoba preko 50 godine života, a u poslednje vreme sve češće kod mlađih čak i od 30 godina i to naročito kod povećane vlažnosti vazduha, pada temperature i pojačanog vetra, kada su i najčešći moždani udari koji se završavaju fatalno. Smatra se da je za pojavu moždanih udara najopasniji prodor hladnog fronta u letnjim mesecima.

Velike vrućine povećavaju nasilje i broj samoubistava



Velike vrućine, mogu kod ljudi prouzrokovati toplotni udar, a u najdrastičnijim situacijama i smrt. Zbog lošije termoregulacije teže ih podnose starije osobe i mala deca. Zato, za vreme velikih letnih vrućina treba smanjiti telesnu aktivnost, piti mnogo tečnosti i što više boraviti u klimatizovanim prostorijama. Vreme utiče i na ljudsko raspoloženje, emocije i ponašanje. Tako na primer rezultati stranih studija pokazuju da su za vreme velikih vrućina pozivi policiji zbog nasilja u kući povećani, a samoubistva učestalija.

Visok pritisak izaziva migrenu

Sunčani dani s niskom vlažnošću vazduha većini ljudi su najugodniji. Ipak, visok vazdušni pritisak koji se najčešće povezuje s vedrim vremenom i još vedrijim raspoloženjem, može izazvati migrene – naročito ako pritisak naglo poraste.

Oluja – kriza za reumatičare

Oluju će prvi osetiti reumatičari. Promene vremenskih uslova su karakteristične kod reumatskih oboljenja. Glavne tegobe ove grupe pacijenata su bol, ukočenost zglobova i mišića, smanjena radna aktivnost i nervna labilnost, što se najčešće javlja pod uticajem frontova, povećanjem vlage i pada atmosferskog pritiska.

Ovi bolesnici su pravi predstavnici meteoropata i oni prvi osećaju promenu vremena. Nagle promene vremena, prelazak sa toplo- suvog na hladno- vlažno vreme, toplo- vlažnog na hladno- suvo i toplo- suvog na toplovlažno deluju nepovoljno na ove bolesnike. Zbog toga, meseci u kojima su česte promene vremenskih prilika i česti prodori frontalnih poremećaja, kao maj i jun, na primer, nisu pogodni za ovu grupu ljudi. Slične probleme imaju i ranjenici, kod kojih intenzitet boli zavisi od vremenskih uslova – bol se pojavljuje pri padu atmosferskog pritiska uz istovremeni porast vlažnosti i temperature (tipična situacija prilikom približavanja oluje), a prestaje nakon prolaska oluje.

Atmosferski frontovi slabe koncentraciju

Poremećaj atmosferskog elektromagnetnog polja, do kojeg dolazi tokom prelaska atmosferskih frontova, slabi koncentraciju, odnosno produžava vreme reakcije (vrijeme potrebno da osoba reaguje na neki podražaj). Stoga su u takvim danima nezgode na poslu i u prometu češće. U nas je broj prometnih nezgoda značajno manji od prosječnog pri anticiklonalnim tipovima vremena ili kada je strujanje u visini sjevernih smjerova. Suprotno tome, dani s brojem nezgoda značajno većim od prosečnog, vezani su uz ciklonalne tipove vremena i generalno praćeni prelazom atmosferskih frontova preko naših područja.



Nagli porast pritiska otežava disanje

Za hronične bolesnike s respiratornim i kardiovaskularnim problemima nepovoljni su nagli prodori hladnog vazduha, praćeni jakim i mahovitim vetrom kao i naglim porastom vazdušnog pritiska.


(meteosrbija.rs)

Da li vas deprimira tmurno vreme?


| Tportal.hr

Iako ima ljudi kojima je kišno vreme romantično, većina će reći da ih takve vremenske

(ne)prilike čine bezvoljnim i tužnim.






Ove godine bolo je mnogo kišnih dana pa mnogi imaju utisak da leta (u pravom smislu)
nije ni bilo.

I ovi poslednji letni dani su u znaku tmurnog i kišovitog vremena, a ni dugoročne
prognoze ne ohrabruju.

Kiša u nekim ljudima budi setu, neraspoloženje, pa čak i intenzivnije emocije tuge i
bezvoljnosti. Retko ko se za vreme kišnog dana ne bi rado sklupčao pod toplo ćebe i
odmarao se uz neki film. Ali, da ne biste propuštali dragoceno vreme i da biste bili srećniji
i produktivniji, vremenu ne treba da pridajete toliko pažnje.

Istraživanja su pokazala da meteoropate zaista postoje i da postoji povezanost vremena
i raspoloženja, kao i stanja organizma, ali to se prvenstveno odnosi na nagle promene vremena
i temperatura, kao i nagle promene u atmosferskom pritisku i vlažnosti vazduha.

Naučnici Univerziteta Humbolt u Berlinu pokušali su da otkriju i da li kuša može da utiče na
naše raspoloženje.

Sproveli su istraživanje na uzorku od 1.233 ljudi, ali nisu uspeli da dokažu da postoji jasna
povezanost između sunčanog vremena i sreće kao i kišnovitog vremena i depresije.

Uočili su da dugotrajno tmurno vreme i nedostatak prirodne svetlosti može izazvati neprijatne
emocije, ali su istakli da je potrebno još istraživanja koja će bolje objasniti tu povezanost.

Da li vas deprimira tmurno vreme?




b92.net

Velike su šanse da ste ponekad osjetili bolove tokom promjene vremena, bilo da je u pitanju glavobolja, ili bolovi na nekoj staroj rani (na primjer od operacije ili loma). Ako niste, onda sigurno poznajete nekoga ko se često žali na bolove prilikom promjene ili nekoga čije se raspoloženje može značajno promjeniti.
Da li ste se ikada zapitali zašto se ovo dešava? Kako to da promjena vremena može imati tako snažan utjecaj na ljudsko tijelo? Pitanje koje je Hipokrat postavio još prije 2400 godina, a na koje još uvijek nemamo konkretan naučno potkrijepljen odgovr. Ipak postoje neke teorije…


Nema nikakve sumnje da vremenske prilike mogu utjecati na neke ljude, a čak je i jedno cijelo naučno polje posvećeno ovom fenomenu: biometeorologija, mala, ali raznovrsna skupina atmosferskih naučnika koji proučavaju kako – i zašto – vrijeme utječe na životinje, biljke i ljude.
Ideja da neki ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego se dese često spadaju u kategoriju ‘narodnih priča’, ali istraživanja, iako ograničena, su pokazala da su vremenske prilike i bol ipak povezani. Ljude na koje promjene najviše utječu često nazivamo meteoropatima (od grčkih riječi Meteora, nebeske pojave; i Pathos, bol, patnja), a pojam se odnosi na fizičko stanje ili simptom koji je povezan sa vremenskim uslovima, kao što su vlaga, temperatura i pritisak.
U naučnoj zajednici još uvijek ne postoji konačano objašnjenje ovog fenomena, ali, prema rječima dr. Robert Newlin Jamisona, profesora psihijatrije i anesteziologije na Harvardu i istraživaču koji je proučavao učinke vremena na hronične bolesnike, postoji nekoliko teorija.
Jedna od vodećih se fokusira na promjene atmosferskog pritiska koji se može najbolje opisati kao ‘težina atmosfere koja nas okružuje’. Visok atmosferski pritisak gura tkiva prema tijelu i jednostavno im ne dozvoljava da se šire. Ali, atmosferski pritisak često padne prije nego nastupe loši vremenski uslovi. Tada niži pritisak manjom snagom gura tkiva, što im dozvoljava de se prošire – a proširena tkiva onda stvaraju pritisak na sam zglob. “To su mikroskopske razlike i teško ih možemo primijetiti, osim ako ih ne osjetimo”, kaže dr. Jamison.

“Osim toga, kada ljudi imaju hronične bolove ponekad živci mogu postati osjetljivi zbog ozljede, upale ili ožiljka.” Živci su preosjetljivi, a pošto se tijelo može [mikroskopski] proširiti ili smanjiti na temelju vanjske promjene pritiska – preosjetljivi živci će odmah registrovati promjenu, uglavnom u obliku boli.
Jamison kaže da niko ne zna kako tačno vrijeme utječe na tijelo, ali da je za sad najpopularnija teorija ta da ljudi s artritisom ili drugim vrstama hronične boli imaju pretjerano osjetljive živce koji detektuju promjenu pritiska koju atmosfera vrši na naše tijelo, a koju većina ljudi nikada i ne primjeti. Osim toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.
Ipak, veza između bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka. Pored toga što su rezultati poprilično nejasni, tu je i cijela populacija koja tvrdi da promjene vremena nemaju apsolutno nikakav utjecaj na njih.
Međutim, sa sigurnošću znamo da vrijeme utječe na neke procese u našem tijelu, kao na primjer – promjena atmosferskog pritiska mijenja i naš krvni pritisak, a ovo može izazvati niz daljih posljedica.

Različiti vremenski uslovi izazivaju različite posljedice

Naučne studije su pokazale da različiti vremenski uslovi mogu imati poprilično različite utjecaje na ljudsko tijelo, a ove razlike najviše osjete meteoropati.
Nevrijeme popraćeno grmljavinom: Prema studiji Sveučilišta u Cincinnatiju, nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31% i rizik od migrene kod hroničnih bolesnika za 28% (dovoljno je da grom udari čak i 40 km dalje od osobe da izazove ovakve posljedice).
Istraživači su zaključili da munje imaju učinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske nepogode. Tačan razlog nije jasan, ali naučnici pretpostavljaju da elektromagnetni valovi emitirani iz munja mogu biti okidač. Munje također povećavaju volumen ozona u zraku, a on lakše prenosi spore gljivica koje mogu donijeti migrene.
Smog: Istraživači sa John Hopkins Universityja su povezali izloženost sitnim česticama tvari u zraku – drugim riječima, smogom – s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema. “Smog utječe na kardiovaskularni sistem na razne načine”, kaže kardiolog Stephen Sinatra. “Kad udišete čestice, smog vrši pritisak na pluća koja samim time mogu povećati pritisak na srce.
Zagađen zrak također može povećati aktivnosti autonomnog nervnog sistema koji upravlja vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uključujući i rad srca. “Disanje čistog ili filtriranog zraka je jako bitno za zaštitu kardiovaskularnog sistema”, dodaje Sinatra.
Magla: Za razliku od smoga, magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje tokom dana budu u zraku padaju na tlo.
“Vaš nos, usta, grlo i gornji dišni putevai su, naravno, učinkoviti kod filtriranja”, kaže dr. Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji. “Ali male čestice još uvijek mogu doći do alveola, sićušnih zračnih vrećica u plućima – i uzrokovati štetu. Pošto magla sama čisti ove sitne čestice u zraku, ona može biti i korisna.”
Oluje: Nagli padovi atmosferskog pritiska obično dolaze prije same oluje. Prema istraživanju naučnika iz Sveučilišta u Barceloni, oluje mogu povećati rizik simptoma depresije kod nekih pojedinaca, posebno kod onih koji su skloni sezonskim poremećajima.
Sasvim druga studija provedena od strane istraživača sveučilišta Louisville i objavljena u kanadskom časopisu Journal of Psychiatry povezala je nizak atmosferski pritisak sa povećanim brojem hitnih psihijatrijskih slučajeva, posebno onih koji se odnose na nasilna djela.
Hladnoća: Osobe s reumatoidnim artritisom često doživljavaju nagle bolove u zglobovima tokom hladnog vremena, a ovaj simptom su potvrdili i španjolski naučnici u nedavnom istraživanju. Oni su otkrili da su šanse za povećanje bolova veće za 16% na niskim temperaturama.
Jedna teorija povezuje pad pritiska zraka koji često prati hladno, kišovito vrijeme sa povećanim upalama i boli koju izazivaju tkiva u tijelu koja se šire. “Iako su podaci nejasni, moji se pacijenti sigurno žale više tokom vlažnog i hladnog vremena nego kada je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za liječenje artritisa u Fredericku. “Vježbanje u zatvorenoj teretani ili plivanje u toplom bazenu može pomoći da se bol ublaži.”

Kako da ublažite bol uzrokovanu promjenom vremena?

Prije svega, važno je znati da bol uzrokovana promjenom vremena nije trajna. Zapravo, ljudi se vremenom počnu prilagođavati ovim pojavama.  To znanje – znanje šta se tačno događa – može biti donekle ohrabrujuće za meteoropate, jer realno gledajući, ne možemo promijeniti vrijeme, već samo čekati da promjena prođe.
Naučnici ipak poručuju da je moguće da se simptomi donekle ublaže. Tokom vremenskih promjena, neki ljudi s artritisom će uzimati više lijekova protiv bolova, ali također mogu poduzeti i neke dodatne korake koji će im pružiti olakšanje.
Toplota: Toplota je jedan od ključnih faktora koji može ublažiti bol uzrokovanu vremenskim promjenama. Odijevanje u slojevima, dodatno zagrijavanje doma ili zagrijavanje automobila prije nego u njega sjednete može pomoći da se bolovi ublaže (istraživanje: National Institutes of Health). Također, pokušajte spavati pod električnim pokrivačem ili dodatno zagrijte odjeću. Toplota će vam opustiti mišiće, a samim time i ublažiti bol.
Kretanje: Prije nego izađete van tokom hladnog vremena, zagrijte zglobove nekim jednostavnom vježbama.

Pokušajte poboljšati raspoloženje: Ljudi s hroničnim bolovima često osjećaju tjeskobu, depresiju i razdražljivost. Naučnici tvrde da u mnogim slučajevima mozak može nadjačati ove osjećaje. Poboljšavanje raspoloženja je važno. Prije svega, pokušajte poboljšati san, a stručnjaci preporučuju da se tokom promjena bavite nečim što će vam odvratiti pažnju, nekom strašću koja će vas u potpunosti zaokupirati.

Life style

Meteoropatija ili bolest vremena??  Nekada su se samo starije osobe žalile na bolove zbog promjene vremena, ali danas vidimo da skoro pa sve osobe reaguju na nepovoljne vremenske uslove i promjene.

Umor, promjena raspoloženja, smanjena koncentracija, bezvoljnost, razdražljivost, poremečaj sna.. pa sve do promjene pritiska, lupanja srca, glavobolje, reumatskih bolova..  jeste li možda podložni ovakvim vremenskim promjenama ili ste možda jedan od onih srećnijih koji to ne osjećaju?
Dakle jeste li meteoropata?

Proverite da li ste meteoropata
Sve je više ljudi koji su zbog vremenskih prilika malaksali, umorni, imaju problema sa koncentracijom, glavobolje, ali i neke ozbiljnije zdravstvene tegobe. Ovakve simptome, manje ili više, osećaju meteoropate kod kojih je lečenje spontano, nevolje prestaju onog trenutka kada se vreme promeni.


Stručnjaci objašnjavaju da se ne radi o oboljenju, već o reakcijama i zdravstvenim simptomima koji se ispoljavaju kada dođe do promene jednog ili više meteoroloških faktora - temperature, vlažnosti vazduha, vetra, atmosferskog pritiska...

- Smatra se da promene vremena deluju na organizam preko vegetativnog nervnog sistema, a zabeležen je i podatak da su u danima koji prethode klimatskim promenama koronarne jedinice u bolnicama pune pacijenata. Atmosferski pritisak, vlažnost vazduha i temperatura osnovne su promene koje organizam registruje čak i pre nego što smo toga svesni - kaže dr Jelena Popović iz Doma zdravlja Zvezdara.


 

Dr Milić: Svi reagujemo - Na dosta naših pacijenata koji boluju od težih duševnih oboljenja poput šizofrenije, bipolarnog afektivnog poremećaja ili paranoidne psihoze utiče i vreme. Na promene atmosferskog pritiska, vlažnosti vazduha ili svetlosti manje-više svi reagujemo a, kada su u pitanju osobe sa psihičkim bolestima, one često imaju neadekvatna tumačenja tih promena - kaže dr Milan Milić, psihijatar i direktor Opšte bolnice Pančevo.

Prema njenim rečima, nije značajno da li se vreme menja od toplog ka hladnom, već to što organizam reaguje na samu promenu jer još nije stigao da se adaptira. Takođe, kaže ona, interesantan je i podatak da se ljudi posle kiše obično bolje osećaju, za šta je zaslužno obilje negativnih jona u vazduhu koji utiču na dobro raspoloženje.

- Osamdesetih godina kod nas je rađeno istraživanje koje je obuhvatilo više od 200.000 pacijenata službe Hitne pomoći, u okviru koga se proučavao uticaj vremena na različite forme bolesti srca. Primećeno je da se tegobe pogoršavaju čak i 24 sata pre promene vremena. Tada se lekarima češće javljaju srčani, ali i hronični plućni bolesnici, kao i oni sa psihijatrijskim tegobama, koje se u tim danima pogoršavaju - objašnjava dr Popović.

Istraživanja pokazuju da čak 80 odsto svetske populacije oseća neke promene usled vremenskih prilika, i da je njihov broj, pre svega zbog klimatskih promena, duplo veći nego što je to bio slučaj pre pola veka. U grupi meteoropata su osobe oba pola, čak i deca. Ipak, žene su te koje ove promene najviše osećaju i to zbog mesečnih ciklusa i hormonskih promena koje utiču na zdravstveno stanje. Meteoropatska stanja uglavnom traju onoliko koliko i nepovoljni vremenski periodi.