Ovo su poslovi koji nas čine sretnima ili depresivnima

Britansko istraživanje pokazuje kako su samozaposleni najzadovoljnija radna skupina. Saznajte koji poslovi pružaju visok rizik oboljenja od depresije



Nakon osnovne škole obično slijedi prekretnica u svačijem profesionalnom obrazovanju te određivanju slijeda poslovne karijere. Mnogi međutim nakon srednje škole odluče upisati fakultet ili raditi neki posao koji zapravo uopće nema poveznice s onim zanimanjem za koji su se obrazovali. Ljudi se mijenjaju pa tako i njihove navike i želje.

Često se pitamo bismo li bili sretniji da radimo neki drugi posao. Možda bismo se osjećali zadovoljnije da primamo veću plaću, da imamo bolje uvjete rada, bolje odnose s kolegama ili više slobodnog vremena. Upravo iz razloga da saznamo koji su to poslovi koji čine ljude sretnima, britanski portal City and Guild. proveo je istraživanje o toj temi. S druge strane, portal Everyday Health, donosi pregled zanimanja kod kojih postoji visok rizik da zaposlenici obole od depresije.

Samozaposleni su najsretniji

Istraživanje Career Happiness Index 2012. provedeno je u Velikoj Britaniji na 2200 ljudi, a glavni cilj bio je ustanoviti ključne stavke koje pridonose zadovoljstvu na poslu. Ispostavilo se da je 65 posto ljudi čiji se poslovi baziraju na vještinama i stručnosti kao što su frizerke, vrtlari te vodoinstalateri sretni, dok je zadovoljstvo poslom izrazilo manji postotak ljudi, njih 58 posto, čiji posao zahtijeva akademsko obrazovanje te koji rade uredski posao.

• Samozaposleni - Istraživanje je pokazalo kako su najsretniji oni koji su samozaposleni. Njih 85 posto je zadovoljno iako zarađuju manje od onih koji imaju šefove.
  
• Cvjećari i vrtlari - Čak 87 posto cvjećara i vrtlara tvrdi da su zadovoljni svojim poslom te smatraju da rade nešto korisno i vrijedno. Oni su najzadovoljniji jer su se u najvećem postotku izjasnili da rade izazovan posao i da su stimulirani, mogu upotrebljavati svaki dan svoje vještine, rade u dobroj radnoj okolini, imaju dobar balans privatnog i poslovnog života, osjećaju se priznatima i cijenjenima te imaju fleksibilne radne uvjete poput rada od kuće.
  Iza cvjećara i vrtlara na listi najzadovoljnijih smjestilo se 79 posto frizera i kozmetičara pa 76 posto vodoinstalatera, dok je na četvrtom mjestu 75 posto radnika u marketingu i odnosima s javnošću.
  
  Znanstvenici najzadovoljniji prihodima
  
  Na zadnjem mjestu liste smjestili su se bankari, IT stručnjaci, radnici u ljudskim resursima te ugostitelji. Bankari su struka u kojoj se najveći broj, njih 35 posto, izjasnilo da se ne osjećaju kao da rade nešto korisno, da rade posao koji ne predstavlja izazov niti stimulira te smatraju da ne mogu upotrebljavati svoje vještine svaki dan.
  
  Prema ovom istraživanju, financijskom nagradom su ipak najnezadovoljniji pravnici, njih čak 50 posto, dok je skupina znanstvenika i istražitelja najzadovoljnija u tome pogledu, njih 63 posto.
  
  Stresni i premalo plaćeni poslovi uzrokuju depresiju
  
  Za razliku od zadovoljstva, postoje i ona zanimanja kod kojih postoji visok rizik da zaposlenici obole od depresije. Portal Everyday Health donosi kako su to uglavnom oni poslovi koji su stresni, premalo plaćeni i prema kojima javnost nema poštovanja. Depresija se javlja u obliku lošeg raspoloženja, gubitka zadovoljstva u onome u čemu se prije uživalo, nedostatka apetita, kroničnog umora te problema sa spavanjem. Neka od navedenih zanimanja s visokim rizikom oboljenja od depresije su sljedeća:
  
• Njegovatelji bolesnih osoba - Osobe s ovim zanimanjem imaju najveći rizik od oboljenja. Gotovo 11 posto njih oboli od depresije. Susreću se s osobama za koje znaju da vjerojatno neće ozdraviti što ih često pogađa, a uz to su loše plaćene.
  
• Konobari - Također su slabo plaćeni te obavljaju fizički naporan posao. Klijenti su često zahtjevni te ih ne cijene pa zaposlenici nisu motivirani, a 10 posto njih pati od depresije.
  
• Socijalni radnici - Često se susreću sa stresom jer se brinu za druge ljude koji prolaze krizu u svome životu. Unatoč tome, gotovo 10 posto njih zapostavi svoje emocionalno zdravlje.
  
• Radnici u zdravstvu - Doktori, medicinske sestre i tehničari rade pod stresom, no iako su dobro plaćeni, istraživanja su pokazala kako je stopa suicida među doktorima viša nego u općoj populaciji.
  
• Prodavači - Čak 7 posto njih boluje od depresije. Rizični su zbog ekonomske krize jer smatraju da je teško prodavati kada kupci nemaju više toliko novaca. Muči ih osjećaj nesigurnosti oko toga hoće li moći nastaviti poslovati.
  

Većina poslovnih grupa provedenog istraživanja ipak se slaže oko toga da na zadovoljstvo poslom najviše utječu dobri odnosi s kolegama. Ipak, važno je znati prilagoditi se uvjetima u kojima radimo te pokušati izvući ono najbolje što možemo iz situacija u kojima se nalazimo. Ljudi se u kriznim ekonomskim vremenima često orijentiraju na pronalaženje posla kojim će zaraditi što više novaca, a pritom često zaborave na vlastito zdravlje. Stoga budite oprezni i osluškujte svoje emocije jer ako niste zdravi, nećete moći niti kvalitetno obavljati posao.

(24sata.hr)

Radim u zdravstvu i potpuno se slazem sa ovdje napisanom o nasoj struci. A i ja sam u depresiji...

Radio sam u firmama.

Nikada mi pare nisu bile prioritet. Tražio sam ekipu. To mi je najvažnije.

Ali, bljak. Ljudi su govna, u svakoj su se kačila za mene.

Nisam bio u depri i nisam patio. Ali sam se svetio.

Kada je postalo predosadno, mijenjao sam firmu.

Zadnji posao je bila najbliže mom idealu posla, kakvog ga ja zamišljam.

Sada sam slobodan strijelac. Radim kod kuće. Nikada zadovoljniji ni sretniji.

Nije sve u pari. Iako zaradim. Ali najveće zadovoljstvo je kada znam da sam vozim i da mi nitko ne sere sa strane.

Preporučam svakome, ako je ikako moguće.

Kućno knjigovodstvo, servis za čišćenje, vrtlarski servis, održavanje grobova, čuvanje djece, mali dječji vrtić u kući, frizeraj, štrikanje, šivanje, propaganda,......