Kafa - između užitka i umjetnosti

СТАРИ РЕЦЕПТИ



Црна кава, обична. У четврт литра узавреле воде укувају се две велике, у врх пуне кашике здраво ситно упржене каве, и кува се док на површини не нестане пене. Потом се измакне с јаке ватре, лине унутра мало хладне воде или спусти грумечак шећера, поклопи и пошто се за један до два минута избистри и сталожи, полако се оцеди у други лонац и сипа у шоље у које се метне по једна коцка шећера.
Црна кава, турска. У лонац се успе толико шоља воде колико ће шоља каве требати и још две више, која се рачуна на увирање: ослади с исто толико коцака шећера и пристави на огњиште; а кад узавре, укува се у ту воду толико исто малих, равно пуних кашика здраво ситно ужрвњане каве. Чим проври измакне се, саспе прво у сваку шољу мало пене која одскочи на површину и на њу се долије кава. Ова кава буде фино укусна, кад јој се при укувавању дода мало на треници урибане шоколаде .
Из „Великог српског кувара” Катарине Поповић Миџине (1911)

ЈЕДАН ЖБУН, ЈЕДАН ЏАК



У давна времена дивља кафа расла је у Етиопији. Она, иначе, успева у топлијим областима, на висини од шестсто до хиљаду осамсто метара надморске висине. Данас је гаје на плантажама у Бразилу, Никарагви, Индонезији, Камеруну, Кенији, на Карибима... Само један жбун може да обезбеди довољно кафе за џак од дванаест килограма.
Берачи плодове сакупљају и намачу у води или, пак, суше на сунцу, како би се из њих ослободило зрно кафе. Оно се затим суши, разврстава и пече. Од степена печености зависи и њен укус. Постоје две основне врсте кафе: арабика, расте у Јужној Америци, и робуста, углавном успева у Африци .

ПРИЧА У ПРИЧИ

Радмило Мулић, аутор изложбе у београдском Етнографском музеју, објашњава да је једна овдашња легенда навела многе да помисле да је кафа „прошла” кроз Београд сто педесет година доцније него што се то, по његовом мишљењу, заиста и догодило. Мит о извесном Фрањи Ђури Колчићу, који је наводно рођен 1640. године у Сомбору, а у Бечу 1683. године отворио кафану „Код зеленог зрна пасуља” заправо је животна прича Франца Јозефа Колчицког, првог бечког кафеџије чији споменик и даље краси улицу града на „лепом плавом Дунаву” која и данас носи његово име. Могуће је да су овдашњи поклоници кафе погрешно протумачили место где је први бечки кафеџија рођен: то није наш Сомбор, већ Самбор, град на граници Пољске с Украјином .


Politikin zabavnik

Osnovna pravila spravljanja kave



Lošim načinom spravljanja može biti upropaštena najkvalitetnija kava. Za vrsnoću kave presudna je dobra voda, kvalitetna kava, temperatura i odgovarajući način priprave. Za kvalitetan napitak kave potrebno je poštivati određena pravila:

Kupite svježe pržena zrna kave i spremite ih na hladno i suho mjesto u hermetički zatvorenu posudu.

Kavu meljite neposredno prije spravljanja.

Izaberite odgovarajući mlin za određenu metodu spravljanja.

Upotrijebite svježu hladnu vodu jer je za dobru kavu potrebno obilje kisika. Kvaliteta vode čini velike razlike u okusu kave. Klor, flor i vapnenac ubijaju okus. Najbolja je meka ili filtrirana voda.

Koristite samo čistu i suhu opremu i pribor.

Upotrijebite optimalnu količinu kave za određenu količinu vode, pridržavajući se uputa proizvođača ili se oslonite na vlastito iskustvo. U pravilu je potrebno 10 grama kave na decilitar vode.

Ne pokušavajte napraviti jaču kavu dodajući u vodu više kave od preporučene količine. Jakost prvenstveno ovisi o prženju, a ne o količini dodane kave. Bolji proizvođači podatak o jakosti ističu na ambalaži.

Ne dolijevajte kipuću vodu na samljevenu kavu jer to utječe na povećanje gorčine i kvari okus. Upotrijebite proključalu, malo odstajalu vodu. Najbolja je voda ohlađena na 82º C.

Mlijeko koje dodajete kavi uvijek mora biti vruće. Hladno mlijeko oduzima kavi dio arome i okusa.

Prije ulijevanja kave, zagrijte šalice. Koristite kvalitetne porculanske šalice jer plastika i metal kvare okus.

U visokim šalicama kava ostaje duže vruća.

Izbjegavajte smeđi šećer. Za kavu je najbolji bijeli kristal-šećer koji ujedno i najmanje kvari pjenu na espressu.

Pjena na espressu najbolje izgleda u stožastim šalicama.

Pijte kavu kada u šalici dosegne idealnu temperaturu od 65º C.

Jednom korištenu kavu, odnosno njen talog, ne koristite ponovno.

Preostalu kavu ne podgrijavajte.

Ukoliko kavu niste potrošili u roku od 40 minuta bacite je i skuhajte novu, osim ako ste je držali u termos-boci.

Savršen espresso


Parametri za originalni talijanski espresso



Talijanski espresso je kreiran prema vrlo strogim i preciznim parametrima. Ukoliko želimo dobiti odličan talijanski espresso, kod spravljanja treba uzeti u obzir 43 različita elementa. Najvažniji od njih su:

Količina samljevene kave

Oblik samljevenih čestica

Veličina samljevenih čestica

Propusnost filtra

Kvaliteta vode

Čistoća aparata

Vlažnost filtra

Pritisak vode

Temperatura vode

Vrijeme filtracije


Postupite na sljedeći način:

1.Točno dozirajte količinu kave. Upotrijebite 6,5 - 7,0 g kave za jednu šalicu.
2.Kavu odgovarajuće sameljite u dobrom mlinu i odmah je stisnite u filtar ručnom prešom silom od 15-20 kg. Noževe na mlinu mijenjajte nakon svakih 150-200 kg samljevene kave.
3.Idealna temperature vode mora se kretati od 88 do 92° C.
4.Podesite pritisak vode u aparatu na 9 bara.
5.Vodu kroz filtar propuštajte 25-30 sekundi.
6.Količina dobivene kave treba odgovarati volumenu od 25-30 cm
7.Koristitite suhe porculanske šalice s bijelim stijenkama, zagrijane na 40° C.

Vizualne karakteristike espressa



Glavni vizualni dojam dobrom espressu daje pjena u šalici. Boja i tekstura pjene su najvažnije jer je upravo savršena pjena znak za savršenu pripremu. Svaka pogreška u mljevenju, temperaturi i vremenu filtracije vidi se i prepoznaje u boji pjene. Ako je pjena svijetla, tanka i prozirna, takav espresso nije dobar. Ili je kava pregrubo samljevena ili je temperatura vode preniska. Ako je pjena jako tamna sa rupom u sredini, pritisak na dozu je prejak ili je doza kave previsoka.

Loš espresso se prepoznaje po velikim njehurićima zraka, a to se događa kada je temperatura vode preniska.

Ako je vidljiva bijela točka u sredini šalice, vrijeme filtracije je predugo.

Pjena također čuva aromu. Ima funkciju “poklopca” koji ne dopušta ishlapljivanje mirisa, a istodobno pojačava sve ostale odlike kave.

Pravila za uspješan cappuccino



Želite li napraviti dobar cappuccino poštujte sljedeća pravila:

Upotrijebite hladno, obrano homogenizirano mlijeko, a nikako punomasno.

Uvijek koristite svježe mlijeko bez nadolijevanja u posudu.

Koristite metalnu posudu izrađenu od rostfraja.

Mlijeko zagrijte između 62 i 68° C.

Raspršivač pare namjestite neposredno ispod površine.

Upotrijebite najjaču snagu aparata.

Posudu namjestite tako da se mlijeko vrti u krug. Samo tako će se pretvoriti u kremastu pjenu sastavljenu od sitnih mjehurića (eng. microfoam).

Cappuccinu odgovara topla, deblja i nešto veća stožasta šalica.

Pjena na dobrom cappuccinu je pravilna, kompaktna i na sredini uzdignuta, s tankim smeđim rubom uz šalicu.

Ukoliko koristite 0,50 l mlijeka, raspršivač pare treba biti uronjen u posudu 17 sekundi. Za količinu od 0,75 l mlijeka potrebne su 23 sekunde, a za 1,0 l mlijeka 30 sekundi.

Apsurdni povijesni pokušaji zabrane kave

Kava je danas nezaobilazan napitak, naročito u jutarnjim satima. Koliko god to danas zvučalo smiješno, ali kava je kroz povijest bila više puta zabranjivana.

Švedska je tako zabranila kavu 1746. godine, a pored samog ispijanja kave, Vlada je također zabranila “rekvizite za kavu”. Koliko god sada to smiješno zvučalo, tih godina su policajci išli po kućama i plijenili šalic, kao i bilo koje drugo posuđe vezano za kavu.

Kralj Gustav III je čak naredio da osuđene ubojice piju kavu dok liječnici prate koliko šalica mogu popiti prije nego umru.

U Meki (Saudijska Arabija) kava je zabranjena 1511. godine, a razlog je bio tvrdnja da kava stimulira radikalno razmišljanje. Zapravo, gradonačelnik Meke se samo bojao da bi razgovori uz kavu mogli ujediniti njegove protivnike i skinuti ga sa vlasti.

Kada je kava stigla u Europu u 16. stoljeću, svećenici su počeli vršiti pritisak tvrdeći da se kava treba zabraniti i proglasiti sotonističkom. No, tadašnji papa, Klement VIII je izjavio je da je ukusna, pa čak se našalio da bi je trebalo i krstiti.

Zahvaljujući ovom papinskom blagoslovu, konzumiranje kave se proširilo Europom brzinom svjetlosti.

1674. godine u Engleskoj, “Peticija Žena Protiv Kave” je predlagala zabranu konzumiranja kave svim muškarcima mlađim od 60 godina, uz tvrdnju da kava pretvara muškarce u ‘beskorisne leševe’.

Dokument koji je bio upućen na adresu tadašnjeg kralja Charlesa II sadržavao je niz optužbi upućenih muškarcima koji piju kavu, a jedna od njih je bila i optužba da “su počeli pričati mnogo, više od žena koje se sastanu da tračaju.”

Žene su zahtijevale od kralja da zabrani kavu muškarcima “kako bi svojim suprugama mogli dokazati da su muškarci i na drugi način, a ne samo bradom i nošenjem praznih hlača.”

Latte Art

Svake godine se održava svjetsko natjecanje u umjetničkom načinu spravljanja kavinih napitaka (Latte Art). Baristi se natječu u spravljanju 2 napitka samo na bazi kave i mlijeka te 1 napitka s površinom po izboru.

Ako vas kava 'podiže', pod hitno je morate prestati piti





Svakog jutra milijuni ljudi diljem svijeta uživaju u šalici jutarnje kave čija je uloga razbuđivanje, povećanje koncentracije i energije. Ipak, nedavna istraživanja pokazuju da kava ne podiže energiju, već ublažava simptome krize zbog nedostatka kofeina.

Tijekom dužeg vremena bez kave, čak i preko noći, tijelo se čisti od kofeina, a kao rezultat se pojavljuje umor, zaboravnost i tupa glavobolja. Tako jutarnji ritual ispijanja kave postaje znak ovisnosti, tvrde stručnjaci.

'Ljudi koji redovito piju kavu vrlo brzo postaju ovisni od njoj, a ako to prestanu raditi pokazuju loše simptome odvikavanja. Tada ne mogu funkcionirati normalno, a nakon što popiju kavu opet su oni stari', tvrdi profesor Peter Rogers sa sveučilišta u Bristolu, napominjući da kofein nije poželjan dodatak prehrani jer potiče ovisnost, jake simptome odvikavanja i povećava krvni tlak.

Tijekom ovog istraživanja volonteri su bili podijeljeni u dvije grupe, od kojih je prva imala prosječan dnevni unos kofeina od dvije do tri šalice kave na dan, dok su drugoj davali jednu šalicu kave ili su dan provodili bez kave.

Ispitanici su 16 sati prije testa prestali piti ovaj napitak i konzumirati bilo što s kofeinom. Potom su ih podijelili, jednima dali kavu, a drugima placebo.


'Rezultati su bili zanimljivi, pa su tako ljudi koji redovno piju kavu imali više energije nakon doze, njihova razina energije bila je ista kao i kod volontera koji ne piju redovno kavu nakon što su dobili placebo', objašnjava Rogers.

Istraživanje je pokazalo kako su dobrobiti i nuspojave kave podjednake, jer antioksidansi u ovom napitku smanjuju upalne procese u tijelu. Ipak, oni se nalaze i u bezkofeinskim verzijama kave, pa se zato savjetuje da se barem jedna šalica prave kave zamijeni bezkofeinskom.

(Magazin.hr)

Kafa – svetska opsesija



Ne postoji samo jedna vrsta kafe, postoji ih više! S obzirom na poreklo, zrna kafe nemaju isti ukus i jačinu. Kafa se uzgaja širom Afrike, Azije, Amerike… Okrijte sve karakteristike ovog napitka prema njegovom poreklu, da biste saznali koje poreklo vam najviše odgovara!
Uzgajanje kafe je počelo u sedmom veku, na obalama Etiopije. Zatim su i mnogi drugi narodi širom sveta počeli da je proizvode. Za uzgajanje kafe su potrebni posebni uslovi i samo zemlje koje su smeštene između dve tropske oblasti imaju ovu prilvilegiju.

Kafe afričkog kontinenta

Afrika je rodno mesto kafe, tu je začeta. Danas je Obala Slonovače glavni proizvođač kafe u ovom delu sveta: većina stanovništva ove zemlje živi od proizvodnje i prodaje kafe i čokolade. Najpoznatija vrsta kafe je Robusta, jaka je i manje se konzumira u zapadnim zemljama. Među ostalim značajnijim proizvođačima kafe na afričkom kontinentu su Kenija, Etiopija i Tanzanija.
Preporuka: ako volite Robustu, onda se odlučite za kafu Obale Slonovače. Ako više volite Arabiku, onda će najbolji izbor biti neki proizvođač iz Etiopije (Harrar, Sidamo, Yergacheffe) ili iz Kenije (Kitale, Thika).

Kafa centralne Amerike i Karipskih ostrva



U Centralnoj Americi, Meksiko je jedan od najvećih proizvođača kafe. Ali, ne zaostaju ni druge zemlje : Panama, Gvatemala, Kostarika…
Sve ove zemlje proizvode arabiku, a u Gvatemali se može naći i robusta. I neka Karipska ostrva uzgajaju ovu biljku : Kuba, Puerto Riko, Santo Domingo, Jamajka…kafa1
Preporuka: kafa Blue Mountain sa Jamajke je jedna od najcenjenijih u svetu. Gvatemala je počela da proizvodi razne vrste (Antigua, Coban, Huehuetenango). Kostarika je poznata po kafi Montebello, Tres Volcanes… Što se tiče Meksika, kvalitet je zagarantovan : Izapa, Oaxaca i Vera Cruz.



Kafa Južne Amerike



U Južnoj Americi, Brazil je zemlja broj jedan u proizvodnji kafe. Brazil je takođe i najveći svetski proizvođač, jer proizvodi četvrtinu ukupne količine kafe na svetu.
Drugi veći proizvođači su Kolumbija, Peru, Ekvador i Venecuela. Sve ove zemlje proizvode Arbiku, kafu koja se njaviše konzumira u svetu.
Preporuka : Brazil pravi sve moguće vrste kafe, u čiji se kvalitet ne sumnja. Kolumbijska kafa je poznata po kvalitetu, posebno Popayan, Bucaramanga, Santa Marta.



Azijske kafe



Najpozantiji azijski proizvođači kafe su Indonezija, Vijetnam i Indija. Indonezija prvenstveno izvozi robustu, i nešto malo arabike. Indonezija je treći proizvođač kafe na svetu.
Preporuka: brojne su kvalitetene kafe Indonezije: Kalosi, Sulawesi, Celebes, Macassar; Indije je poznata po svojoj monsunskoj kafi, prepoznatljivog ukusa.



Poreklo kafe nije naravno presudan faktor u odabiru kafe i ne utiče previše na ukus. Obrada, prženje, klimatski uslovi berbe, utiču na kvalitet zrna.
Pored toga, svaki potrošač ima svoj ukus po pitanju kafe i preferira jedno poreklo u odnosu na drugo. Na svakome je da proba i odabere svoj ukus i omiljenu kafu!




navidiku.

Kava u kulinarstvu

Osim kao napitak, kavu možete koristiti i kao dodatak jelima čime ćete postići posebnu aromu i punoću



Kada razmišljamo o kavi, uglavnom je zamišljamo kao poznati napitak u šalici, rijetko ćemo je na prvu povezati s kulinarskim pothvatima. Međutim, zamislimo li se malo pažljivije, sjetit ćemo se kave kao nezamjenjivog sastojka u desertima poput talijanskog tiramisua ili raznih čokoladnih kolača s kavom. Naime, mljevena ili već pripremljena skuhana kava može dodati duboku, zemljanu zaokruženu rezonanciju mnogim slasnim jelima. Svima je poznato da jednostavno ne možemo dobiti pravi okus tiramisua ako ne natopimo piškote u crnu kavu i amaretto. Zbog sličnih se okusnih razloga prstohvat kave dodaje u džem od šljiva tijekom kuhanja.

Dodatak kave svinjskim rebricama dat će posebnu punoću, toplinu i gorkasti okus pečenju. Općenito mljevenu kavu možemo dodavati smjesama ili marinadama za meso koje se peče na roštilju, primjerice janjeći but natrljan s kombinacijom mljevene kave i sjemenki komorača imat će sasvim drugačiju, posebnu aromu. Za istu namjenu kavu možemo pomiješati i s kimom za svinjetinu ili s korijanderom i kardamomom za pačja prsa te s čilijem za goveđa rebra. Sličan učinak imat će u marinadama za pileća ili pačja krilca ili batke, a osim arome osigurava i tamni, lakirani odsjaj na pečenom mesu.

Prstohvat mljevene kave dodan gulašu ili pirjanoj govedini dat će poseban aromatski dodir jelu, no treba paziti da se okus kave sljubi s ostalim okusima, a ne da prevlada. Veliki chefovi tvrde kako se kava u začinskim mješavinama odlično slaže s čilijem, orašastim plodovima, gljivama, curry-em, đumbirom, sezamom i zvjezdastim anisom. Želite li pritom osloboditi još više aroma kave, prije mljevenja je kratko zagrijte na tavi.

(Gastro.hr)

1. Prema legendi, Honore de Balzac je pio 50 šoljica kafe dnevno kako bi mogao ostati budan i nastaviti pisati. Isti broj šoljica kafe dnevno pripisuje se i francuskom filozofu Voltaireu.

2. 1932. godine, Brazil nije mogao priuštiti da pošalje svoje sportaše na Olimpijske igre u Los Angelesu. Ipak imali su kreativnu ideju. Brod sa sportašima napunili su kafom i prodali je usput.



3. 1674.godine, u “Peticiji žena protiv kafe” žene u Velikoj Britaniji su pokušale uvesti zabranu kafe svim muškarcima mlađim od 60 godina, tvrdeći da ih kafa pretvara u ‘beskorisne leševe’ i da su počeli ‘tračati više od žena’.

4. Prema legendi, pastir iz Etiopije je prvi otkrio kafu u 9. stoljeću kada je primjetio da od ove biljke njegove koze postanu hiperaktivne i lude.

5. Kafa je psihoaktivna supstanca. Velike doze mogu izazvati halucinacije… i mogu vas i ubiti.



6. Smrtonosna doza kofeina je oko 100 šoljica kafe.

7. Ljudi su počeli dodavati mlijeko u kafu 1600-te godine, kada je jedan francuski ljiečnik počeo predlagati ovu praksu svojim pacijentima.

8. U drevnoj arapskoj kulturi postojao je samo jedan način da se žena legalno može razvesti: Ako njezin suprug ne pruža dovoljno kafe.

9. Kafa raste u obliku bobica na grmu – što znači da je kafa zapravo voće.

10. Riječ kafa je nastala od arapske riječi qahhwat al-bun, koja je zatim skraćena na qahwa. Dok je došla do Turske postala je kahve, zatim u Nizozemskoj koffie… Neki istoričari ipak vjeruju da je izvorna riječ Kaffa, koja dolazi iz Etiopije, za koju se smatra da je glavni krivac za otkriće kafe.

11. Prvobitno, kafa se jela. Afrička plemena bi zrna kafe uvaljali u loj od životinja kako bi dobili ‘energetske loptice’.

12. Na svjetu postoji više od 50 vrsta kafe, a 70% svijeta konzumira „Arabicu“ koja ima blag okus i jaku aromu. Preostalih 30% pije „Robustu“ koja je više gorka, ali zato ima 50% više kofeina.

13. U svijetu, najviše se trguje uljem, a zatim kafom.



14. George Washington je izumio instant kafu. Ali ovaj George nije bio američki predsjednik, već Belgijanac koji je živio u Guatemali 1906. godine.

15. Espresso nije posebna vrsta kafe. To je samo način na koji se kafa priprema.




Francuski diplomat Talleyrand jednom prilikom je izjavio: “Kafa je dobra kada je crna kao đavo, vrela kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav”.

16. Suprotno popularnom mišljenju, svjetlo pržena kafa zapravo ima više kofeina nego tamno pržena kafa.

17. 40% kafe na svijetu se proizvodi u Kolumbiji i Brazilu.

18. Kopi luwak, najskuplja kafa na svijetu (550 -700 dolara po kilogramu) proizvodi se tako što se Sumatranse mačke hrane kafom, i zatim je probave, a ljudi skupe i prodaju…

19. Svake godine, u svijetu se popije više od 500 milijardi šoljica kafe, a više od pola se popije uz doručak.

20. Prva kafana (kafić) na svijetu otvorena je 1475. godine u Carigradu / Konstantinopolisu (današnji Istanbul).

21. Turci zovu svoje kafane “škole za mudre.”

22. Kafa je izvorno bila smatrana kao čudotvorni lijek u Jemenu i Arabiji, a ljudi su je pili samo na savjet liječnika. Mnogi su je doživljavali i kao stimulans za religijske vizije.

23. Kada je prva kafana otvorena u Engleskoj 1652. godine, ženama je bio zabranjen ulaz. Jedini način da borave unutra bio je da rade kao konobarice.

24. Nizozemci su bili prvi Europljani koji su počeli trgovati kafom.

25. Industrija kafe zapošljava oko 25 miliona ljudi širom svijeta.



26. Amerikanci su vodeći svjetski potrošač kafe. Oni piju oko 450 miliona šoljica kafe svaki dan. Druga dva najveća potrošača su Francuzi i Nijemci. Ove tri zemlje popiju oko 65% kafe na svijetu. Ako se ipak uzme u obzir potrošnja kafe po jednoj osobi, Finci su apsolutni šampioni sa gotovo 10 kilograma kafe godišnje (po jednoj osobi!).

27. U Africi, zrna kafe se natope u vodu, pomiješaju sa začinima i zatim služe kao bombone.

28. 65 država na svijetu uzgaja kafu. Sve se nalaze na području ekvatora.

29. Kafići su odgovorni za Američku i Francusku revoluciju.

30. Statistika vezana za ljude koji svakodnevno piju kafu: 68% ljudi popije kafu u roku od sat vremena nakon što se probude. 57% ljudi pošećeri kafu. 35% ljudi pije crnu kafu. Tri od pet ljudi tvrdi da ne mogu započeti dan bez kafe.

Kafa sa prijateljima nije oduvijek bio dobro prihvaćen običaj. Ako se vratimo par stoljeća unazad, u vrijeme kada su vladali jako paranoični kraljevi, kafa je bilo jako opasno sredstvo… Jer uz nju su se ‘kovale zavjere i pravile spletke’ protiv onih koji su bili na vlasti.


5. Švedska



Švedska je zabranila kafu 1746. godine, a pored samog ispijanja kafe, Vlada je također zabranila “rekvizite za kafu”. Koliko god sada to smiješno zvučalo, tih godina su policajci išli po kućama i plijenili šoljice, kao i bilo koje drugo posuđe vezano za kafu.

Kralj Gustav III je čak naredio da osuđene ubojice piju kafu dok liječnici prate koliko šoljica mogu popiti prije nego umru.


4. Meka



U Meki (Saudijska Arabija) kafa je zabranjena 1511. godine, a razlog je bio tvrdnja da kafa stimulira radikalno razmišljanje. Zapravo, gradonačelnik Meke se samo bojao da bi razgovori uz kafu mogli ujediniti njegove protivnike i skinuti ga sa vlasti.

U to vrijeme, kafa je također bila na lošem glasu jer su je sufije redovno pili kako bi mogli ostati budni i izgovarati molitve tokom cijele noći.


3. Prusija



1777. godine, Frederick Veliki od Pruske izdao je proglas tvrdeći da pivo ima nadmoć nad kafom. On je tvrdio da kafa šteti konzumiranju piva u državi – i zato bi trebala biti zabranjena.

Frederick, pokušavajući da stane u kraj kafi, redovno je napominjao da je “Njegovo Veličanstvo odraslo na pivu”, pokušavajući nagovoriti ljude da umjesto jutarnje kafice popiju pivo ili dva.


2. Konstantinopolj



Nakon što je Murad IV zauzeo Osmansko prijestolje 1623. godine, on je ubrzo zabranio kafu i uveo kaznu za konzumiranje iste.

Kazna za prvi prekršaj bila je premlaćivanje. Svako uhvaćen sa kafom drugi put bio bi zašiven u kožnu vreću i bačen u more!


1. Italija



Kada je kafa stigla u Europu u 16. stoljeću, svećenici su počeli vršiti pritisak tvrdeći da se kafa treba zabraniti i proglasiti sotonističkom. No, papa Klement VIII je ipak mislio drugačije. Izjavio je da je ukusna, pa čak se našalio da bi je trebalo i krstiti.

Zahvaljujući ovom papinskom blagoslovu, konzumiranje kafe se proširilo Evropom brzinom svjetlosti. Hvala papi Klementu VIII!

Peticija Žena Protiv Kafe, Engleska



1674. godine u Engleskoj, “Peticija Žena Protiv Kafe” je predlagala zabranu konzumiranja kafe svim muškarcima mlađim od 60 godina, uz tvrdnju da kafa pretvara muškarce u ‘beskorisne leševe’.

Dokument koji je bio upućen na adresu tadašnjeg kralja Charlesa II sadržavao je niz optužbi upućenih muškarcima koji piju kafu, a jedna od njih je bila i optužba da “su počeli pričati mnogo, više od žena koje se sastanu da tračaju.”

Žene su zahtijevale od kralja da zabrani kafu muškarcima “kako bi svojim suprugama mogli dokazati da su muškarci i na drugi način, a ne samo bradom i nošenjem praznih hlača.”

pixelizam

Kakva se kafa pije u raznim krajevima svijeta?



Da stanovnici Balkana uživaju u ispijanju turske kafe, koja se doduše na nešto drugačiji način priprema u Turskoj, nije ništa novo. Dobro su nam poznate i različite varijante italijanskog espresa, pa vam ovoga puta ukazujemo na neke manje poznate tradicionalne napitke od kafe sa svih meridijana.


Indija



Kako legenda kaže, kafu je prvi put u Indiju donio musliman Baba Budan u 16. vijeku pri povratku iz Meke. Na jugu Indije danas je izuzetno popularna filtrirana kafa, polako kuvana sa posebnim sistemom za filtriranje, poslužena u metalnim šoljama. Često je zaslađena mlijekom ili šećerom prije serviranja.

Kuba



Kafa je sastavni dio života Kubanaca još od 18. vijeka, kada su je počeli uzgajati francuski farmeri koji su pobjegli sa revolucijom zahvaćenog Haitija. “Café Cubano” je napitak sličan jakom espresu, u koji se šećer dodaje već tokom kuvanja.

Japan



U Japanu možete kupiti, kako toplu tako i hladnu kafu u konzervama dostupnim u prodavnicama, automatima… U ovakvom pakovanja kafa je počela da se prodaje širom zemlje još u šezdesetim godinama prošlog vijeka.

Meksiko



“Café de olla” je ukusna, veoma začinjena kafa, sa dodatkom cimeta i posebnom vrstom šećera zvanog “piloncillo”. Tradicionalno se služi u glinenim posudama kako bi sačuvala prirodni ukus.