Indijanske izreke, poslovice i priče

ŽIVOTNI ŠTITOVI

Sve što mi kao ljudi radimo na zemlji, samo su
štitovi koji nas brane od udara neobjašnjivih i nepredvidljivih sila
koje vladaju svijetom. Čovjek se u životu mnogo puta suočava sa novim
situacijama koje su mu sasvim nepoznate, pa nema odgovarajućeg znanja na
koje bi se oslonio pri odlučivanju; što da ućini.
Tada vrijedi pravilo; odluke mora donositi po srcu.
Pitaj svoje srce i ono će ti reći što da radiš. Štitovi sa srcem su najbolji od svih štitova.
Svi
imamo štitove koji nam omogućavaju da se s njima probijamo kroz život.
Sa njima plaćamo svoj opstanak na ovoj zemlji. Najžalosnije je za
čovjeka da svoj život plaća sa bijednim štitovima. Sa štitovima koji
nemaju srce.
Da bi čovjek preživio teške trenutke mora se tu i tamo
okružiti s predmetima koji ga umiruju, koji imaju Srce. Ali ne smije
postati opsjednuti sakupljač jer bi ga to učinilo teškim, spriječilo bi
ga da se kreće fluidno.
Kada bi kakav trenutak od njega zahtijevao
brzinu, s prevelikim teretom bio bi spor. Postavlja se još jedno
pitanje; što ako ga nikakvi predmeti sa srcem ne zanimaju, što onda da
radi.
U tom slučaju dovoljno je da je staza kojom putuje kroz život,
Staza srca. Ona će mu dati svu zaštitu i radost koja mu je potrebna.

Don Juan Matus, indijanski vrač iz djela Karlosa Kastanede

NDIJANAC ODGOVARA BIJELOM ČOVJEKU

Brate, čuj što imamo za reći. Postojalo je vrijeme kad je našim pradjedovima pripadao ovaj veliki otok. Njihova su se središta prostirala od izlazećeg do zalazećeg Sunca. Veliki Duh stvorio je ovu zemlju za Indijance. Stvorio je bivola, jelena i druge životinje da bi imali hrane. Stvorio je medvjeda i dabra.

Njihove su nam kože služile kao odjeća. Rasprostro je životinje svuda po zemlji i naučio nas da ih hvatamo. Učinio je da kukuruz rana kako bismo imali kruha. Sve je to učinio za svoju crvenu djecu jer ih voli. Kada su se javljale nesuglasice oko lovišta, obično su se rješavale bez mnogo krvoprolića.


Ali, zao nas je dan zadesio.

Vaši su pradjedovi prešli veliku vodu i iskrcali se na ovaj otok. Došli su u malom broju. Naišli su na prijatelje, a ne na neprijatelje. Rekli su nam da su pobjegli iz svoje zemlje zbog straha od zlih ljudi i da su ovamo došli da bi mogli slobodno poštivati svoju vjeru. Zatražili su malo mjesta da sjednu. Smilovali smo im se; dali smo im što su tražili i sjeli su menu nas. Dali smo im kukuruza i mesa; zauzvrat, dali su nam otrov.

Bijeli je narod, brate, našao našu zemlju. Pronio se glas o tome i još je bijelaca došlo menu nas. Nismo ih se bojali, smatrali smo ih prijateljima. Nazivali su nas braćom. Vjerovali smo im i dali im više prostora. Vremenom, njihov je broj znatno porastao. Željeli su još zemlje; željeli su čitavu našu zemlju. Oči su nam se otvorile i duhovi su nam se uznemirili. Došlo je do rata. Indijanci su natjerani da se bore protiv Indijanaca i mnogo je naših ljudi nastradalo.

Donijeli su žestoko piće među nas. Bilo je jako i moćno i pokosilo je tisuće. Brate, naša je zemlja nekada bila velika, a vaša mala. Vi ste sada postali velik narod, a mi jedva da imamo mjesta raširiti naše prostirke. Uzeli ste našu zemlju, ali niste zadovoljni - želite nam nametnuti svoju vjeru.

Brate, nastavi slušati.

Kažeš da si poslan da nas podučiš kako da poštujemo Velikog Duha na način koji njemu odgovara, kao i da nas, ako ne prihvatimo vjeru koju vi bijelci propovijedate, čeka nesreća. Kažeš da ste vi u pravu, a da smo mi izgubljeni.

Kako možemo znati da je to istina?

Vidimo da je vaša vjera zapisana u knjizi. Ako je ona namijenjena nama jednako kao i vama, zašto je onda Veliki Duh nije dao nama, i ne samo nama, već zašto nije podario i našim pradjedovima znanje o toj knjizi i način da je pravilno razumijemo? Jedino znamo ono što nam vi kažete o njoj. Kako znati kada vam možemo vjerovati kada nas je bijeli narod toliko puta prevario?

Brate, kažeš da postoji samo jedan način da se poštuje i služi Veliki Duh. Ako postoji samo jedna vjera, zašto se vi bijelci toliko sporite oko nje? Zašto se svi ne složite, kada možete čitati knjigu? Brate, mi ne razumijemo te stvari. Rečeno nam je da su vašu vjeru primili vaši pradjedovi i da se prenosila s koljena na koljeno.

Mi također imamo vjeru, koja je data našim pradjedovima i koja se prenosila sve do nas, njihove djece. Mi vjerujemo u nju. Ona nas uči da budemo zahvalni za sve dobro što nas zadesi, da se volimo međusobno i stojimo zajedno. Mi se nikada ne svađamo oko vjere.

Brate, Veliki Duh nas je sve stvorio, ali je napravio velike razlike između svoje bijele i crvene djece. Dao nam je različitu boju kože i različite običaje. Vama je podario vještine. Nama nije otvorio oči za njih. Mi znamo da je sve to istina. Pošto je napravio toliko razlika između nas u drugim stvarima, zašto ne bismo mogli zaključiti da nam je podario

Crveni Mundir (Sogoyewapha), Seneca - Iz Odgovora misionaru Cramu

(izvor net)

udi Konj (1875.)

Ophodi se prema zemlji valjano: nju ti nisu dali tvoji roditelji, nju su ti pozajmila tvoja deca. Mi ne nasledujemo zemlju od naših predaka, mi je pozajmljujemo od naše dece. Ne može se prodati zemlja kojom ljudi hode.

Crni Los, Vrac Oglala Siouksa (1863-1950)

Primetili ste da je sve što Indijanci rade u krugu, zbog toga što Moc Sveta uvek radi u krugovima i sve pokušava da bude okruglo. Nebo je okruglo, i ja sam cuo da je zemlja okrugla kao lopta, a takve su i zvezde. Vetar, u svojoj najvecoj moci, je uragan (spirala). Ptice prave gnezda u krugovima, jer je njihova vera ista kao naša. Cak i godišnja doba prave veliki krug u svom menjanju i stalno se vracaju tamo gde su bila. Covekov život je krug od detinjstva ka detinjstvu, i tako je u svemu gde se (misticna) moc krece.

alosni Golub, Salish (1888-1936)

Sve stvari na svetu imaju svoju svrhu, svaka bolest i biljka koja je leci, i svaki covek sa svojim pozivom. Ovo je indijanska teorija postojanja.

Starost nije časna koliko i smrt, ali je većina ljudi svejedno želi. (Vrane)

Ne sudi svom susedu dok ne budeš hodao dva meseca u njegovim mokasinama. (Čejeni)

lušajući svoje unutrašnje ja i sledeći sopstvene instinkte i intuicije, osoba može biti odvedena na sigurno. (Lakota)

Ako je čovek mudar kao guja, može sebi priuštiti da bude bezopasan kao golubica. (Čejeni)

Ne postoji smrt, samo promena sveta. (Duvamiš)

Nemoj se plašiti da plačeš, to će osloboditi tvoj um žalosnih misli. (Hopi)

Ti već poseduješ sve što je neophodno da bi postao velikan.

Kada iskazujemo poštovanje drugim živim bićima, oni odgovaraju poštovanjem nas. (Arapaho)

Čuvaj se čoveka koji ne priča, i psa koji ne laje. (Čejeni)

Oni koji su jednom nogom u kanuu a drugom u brodu, upašće u reku. (Tuskarora)

Neke stvari vam zapadnu za oko, ali jurite samo za onima koje vam zapadnu za srce.

Mi ne nasleđujemo Zemlju od svojih predaka, mi je pozajmljujemo od svoje dece.

Čovek ima odgovornost, ne moć.

Nije više dovoljno da tražimo mir, moramo delovati mir, živeti mir i živeti u miru.

Ne dozvoli da jučerašnji dan uzme previše od današnjeg.

Slušaj, ili će te jezik učiniti gluvim.

Šta je život? To je blesak svica u noći. To je dah bizona u zimu. To je mala senka koja trči preko trave i gubi se u sumraku

Odrasli ljudi mogu učiti od veoma male dece, jer su srca male dece čista i stoga im Veliki Duh može pokazati mnoge stvari koje starijima promiču. (Crni Los, legendarni vrač Lakota)

Naš prvi učitelj je naše sopstveno srce. (Čejeni)