Zemlja je stvorena uz pomoć Sunca i trebalo bi je ostaviti
onakvom kakva jest... Zemlja je stvorena bez linija
razgraničenja i nije na čovjeku da je dijeli... Vidim bijelce
širom zemlje kako se bogate i vidim njihovu namjeru da
nam daju bezvrijednu zemlju... Zemlja i ja jedan smo um.
Mjere zemlje i naših tijela iste su. Recite nam, ako to
možete reći, da vas je poslala stvaralačka snaga da s nama
razgovarate. Možda mislite da vas je Stvoritelj poslao da
nas uništite. Kad bih mislio da vas je poslao Stvoritelj,
mogao bih i povjerovati da imate pravo sa mnom
raspolagati. Nemojte me krivo shvatiti, već shvatite u
potpunosti moju privrženost zemlji. Ja nikad nisam rekao
da sa zemljom mogu raditi što god mi se prohtije. Jedini
tko ima pravo raspolagati zemljom jest onaj koji ju je
stvorio. Ja imam pravo živjeti na svojoj zemlji, a tako i ti
imaš pravo živjeti na svojoj.

Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

PORUKA POGLAVICE

Veliki Poglavica šalje poruku da želi kupiti našu zemlju.
Veliki Poglavica također šalje poruku prijateljstva i dobre
volje. To je veoma ljubazno od njega, jer nam je poznato
da je naše prijateljstvo njemu malo potrebno. Ali
razmotrit ćemo vašu ponudu, jer znamo da bi, ako ne
budemo htjeli prodati zemlju, bijelci mogli doći s
puškama i uzeti nam je. Kako je uopće moguće kupiti ili
prodati nebo, toplinu zemlje? Tako nešto jako nam je
strano. Budući da ne posjedujemo svježinu zraka i
svjetlucanje vode, kako vi to onda od nas možete kupiti?
Pokojnici bijelaca zaboravljaju zemlju svog rođenja kad
krenu na put meñu zvijezde. Naši pokojnici nikad ne
zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka
crvenokožaca. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas.
Mirisni su cvjetovi naša braća; jelen, konj i orao naša su
braća. Stjenovite gorske kose, livadski sokovi, toplina
ponijevog tijela i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji.

Tako, kad Veliki Poglavica iz Washingtona pošalje
poruku da želi kupiti našu zemlju, on mnogo traži od nas.
Veliki Poglavica šalje poruku da će nam osigurati mjesto
gdje ćemo moći ugodno živjeti onako kako želimo. On će
biti naš otac, a mi njegova djeca. Stoga ćemo razmotriti
vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti lako,
jer je nama ova zemlja sveta. Ovdje i sada postavljam
prvi uvjet - da nam ne uskratite pravo da posjećujemo
grobove naših preda ka, prijatelja i djece, i da nas ne
uznemirujete kada to budemo činili.
Blještava voda rijeka i potoka nije samo obična voda,
nego krv naših predaka. Prodamo li vam zemlju,
zapamtite da je ona sveta i prenesite to svojoj djeci, a
svaki je odraz duha u jasnoj vodi jezera priča o
događajima i uspomenama iz života mnogih ljudi. Žubor
vode jest glas oca moga oca.
Rijeke su naše sestre - one nam gase žeñ. Rijeke nose
naše kanue i hrane našu djecu. Prodamo li vam zemlju,
morate to imati na umu i tome naučiti i svoju djecu: da su
rijeke naše i vaše sestre, te im trebate iskazivati
ljubaznost kao prema rođenim sestrama.
Crvenokožac je uvijek bježao od bijelaca kao što
planinska magla bježi pred jarkim suncem. Ali pepeo je
naših otaca svet. Njihovi su grobovi sveto tlo, isto kao i
ova brda, ovo drveće; svaki nam je komad zemlje svet.

Mi znamo da nas bijelci ne razumiju. Njima je svaki
komad zemlje isti kao i neki drugi jer su oni stranci koji
dolaze noću i uzimaju od zemlje sve što im treba. Zemlja
im nije sestra, već neprijateljica; kad je osvoje, idu dalje.
Bijelac ostavlja grobove svojih predaka za sobom i ne
mari za njih. On otima zemlju svojoj djeci i za tim ne
mari. Zaboravlja na grob svog oca i na pravo svoje djece
na rođenje. Prema svojoj se Majci Zemlji i prema svom
Bratu Nebu ponaša kao prema stvarima koje se mogu
kupiti, opljačkati, prodati kao ovce ili sjajne ogrlice. S
takvim apetitom proždrijet će zemlju i za sobom ostaviti
pustoš. Ne znam. Naš je način života drugačiji od vašeg.
Pogled na vaše gradove zadaje bol očima crvenokosca.
No možda je to zato što je crvenokožac divljak i što ništa
ne razumije.
Nema tihih kutaka u gradovima bijelaca, nema mjesta na
kojem bi se čuo šum lišća u proljeće ili zujanje kukaca.

Međutim, možda je to zato što sam ja divljak i ništa ne
razumijem.
Izgleda da buka samo vrijeđa uši. Ali kakav je to život
ako ne možete čuti usamljeno noćno glasanje ćuka ili
svađu barskih žaba? Ja sam crvenokožac i ništa ne
razumijem.
Indijanac voli nježan dašak vjetra nad zrcalom jezera,
miris vjetra pročišćen podnevnom kišom ili osvježen
mirisom bora.
Zrak je dragocjen crvenokošcima, jer sve stvari dijele isti
dah; zvijeri, drveće, čovjek - svi oni dijele isti dah.
Izgleda da bijelac i ne primjećuje zrak koji udiše. Poput
čovjeka koji već danima umire, neosjetljiv je na smrad.
Međutim, prodamo li vam zemlju, znajte da nam je zrak
vrlo dragocjen i da zrak dijeli svoj duh sa svim životom
na zemlji. Vjetar koji je našim djedovima podario prvi
dah, prima i njihov posljednji izdah.
A ako vam prodamo zemlju, morate je čuvati kao svetinju,
kao mjesto gdje i bijelac može osjetiti vjetar
zaslađen mirisom poljskog cvijeća.
Tako ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju.
Odlučimo li je prihvatiti, postavit ću drugi uvjet: bijelac
se mora ponašati prema životinjama kao prema vlastitoj
braći. Ja sam divljak i ne razumijem nijedan drugi način.
Vidio sam na tisuće bizona u preriji ostavljenih da trunu
jer ih je bijelac ubijao iz vlaka koji je jurio. Ja sam divljak
i ne razumijem kako može biti važniji željezni konj koji
se dimi od bizona kojeg ubijamo samo zato da bismo
preživjeli.
Što je čovjek bez životinja? Kad bi sve životinje nestale,
ljudi bi umrli od velike duhovne samoće. Jer što god se
desi životinjama, uskoro će se desiti i ljudima. Sve su
stvari međusobno povezane.

Morate svoju djecu učiti da je tlo pod njihovim nogama
pepeo njihovih djedova. Kako bi vaša djeca poštivala
zemlju, recite im da je zemlja bogata životima njihovih
rođaka. Učite djecu o onome o čemu mi učimo svoju, o
tome da je zemlja naša majka. Ako pljuju po zemlji, ljudi
pljuju po sebi samima.
Znam ovo: zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada
zemlji. Mi to znamo.
Sve su stvari meñusobno povezane, poput krvi koja
sjedinjuje jednu obitelj. Sve su stvari povezane. Što god
se desi zemlji, desit će se i sinovima zemlje. Čovjek nije
istkao paučinu života, on je samo jedna od njezinih niti.
Što god učini paučini, čini samome sebi.
Ali razmotrit ćemo vašu ponudu da odemo u rezervat koji
biste osigurali za moj narod. Živjet ćemo odvojeno i u
miru. Malo je važno gdje ćemo provesti preostale dane;
nema ih mnogo. Naša su djeca vidjela svoje očeve
ponižene i poražene. Naši su ratnici postiđeni, tenakon
poraza provode dane u besposlici i pijanstvu. Još
nekoliko sati, još nekoliko zima i nijedno dijete iz velikih
plemena, koja su nekoć nastanjivala ovaj široki prostor ili
u manjim skupinama lutala šumama, neće preostati da
nariče nad grobovima naroda nekoć moćnog i punog nade
kao što je i vaš.
Ali zašto da tugujem nad svojim narodom? Plemena čine
pojedinci, a i oni nisu ništa bolji od plemena. Ljudi
dolaze i odlaze poput morskih valova. Takav je prirodni
poredak. Čak ni bijelac, čiji je bog hodao i razgovarao s
njim kao prijatelj s prijateljem, ne može umaći
zajedničkoj sudbini. Nakon svega, mogli bismo biti
braća. Vidjet ćemo.
Jedno znamo sigurno, a bijelac će to možda tek otkriti
jednog dana - naš bog je taj isti Bog. Vi možete misliti da
ga posjedujete kao što želite posjedovati našu zemlju, ali
to je nemoguće. On je Bog svakog čovjeka, a svojim
milosrñem obasipa jednako crvenokošce i bijelce. Zemlju
smatra dragocjenom, a ugrožavate li zemlju, vi iskazujete
svoj prezir prema Stvoritelju.
I bijelci će jednom nestati; možda i brže negoli ostala
plemena. Zagadite li svoju postelju, jedne ćete se noći
ugušiti u vlastitom smradu.
Ali u svom nestajanju jarko ćete sjati, razoreni snagom
Boga koji vas je doveo na ovu zemlju i zbog neke
posebne svrhe omogućio vam da vladate nad ovom
zemljom i nad crvenokošcima. Ovakva sudbina nama
ostaje tajnom jer ne razumijemo da svi bizoni moraju biti
pobijeni, a divlji konji ukroćeni, da tajna mjestašca po
šumama budu obilježena mirisom mnoštva ljudi, a pogled
na zrele brežuljke zatrpan žicama koje bruje.

Gdje je šikara? Nema je više.
Gdje je orao? Nema ga više.
Kraj života i početak preživljavanja.

Stoga ćemo razmisliti o vašoj ponudi da kupite našu
zemlju. Ako je prihvatimo, to će biti zato da sebi
osiguramo rezervat koji ste nam obećali. Možda ćemo
tamo moći proživjeti svoj kratki vijek onako kako želimo.
Kad i posljednji crvenokožac nestane s lica zemlje, a
sjećanje na njega bude među bijelcima samo mit, ove će
obale vrvjeti nevidljivom smrću mog plemena. Moje
pleme voli ovu zemlju kao što novoroñenče voli otkucaj
majčina srca.

Bijelac nikada neće biti sam. Neka sad bude pravedan i
ljubazan prema mom narodu jer mrtvi nisu potpuno nemoćni.
Zar sam rekao "mrtvi"? Ne postoji smrt. Radi se samo o
promjeni svjetova!

Tako, ako vam prodamo svoju zemlju, volite je kao što
smo je i mi voljeli. Brinite se o njoj kao što smo se i mi
brinuli. Sačuvajte u mislima sjećanje na nju onakvu
kakvu ste je preuzeli.
Sa svom svojom snagom, sa svim svojim umom čuvajte
je za svoju djecu i volite je... kao što Bog voli. Jedno
znamo sigurno. Naš Bog je isti Bog. Zemlja mu je vrlo
dragocjena.

Poglavica Seattle, Suquamish

Zemlja Vrana je dobra zemlja. Veliki Duh smjestio ju je
baš na pravo mjesto. Ima snježne planine i sunčane
ravnice, sve vrste klime i blagodati u svako doba. Kad
ljetne vrućine sprže preriju, možeš se povući u podnožje
planina gdje je zrak sladak i prohladan, trava svježa, a
bistre se rijeke obrusavaju sa snježnih obronaka. Ondje
možeš loviti bizone i dabrove. A kad dođe zima, možeš
se skloniti u šumovita podnožja uz rijeke; ondje ćeš za
sebe pronaći bizonovo meso, te koru pamukovog drveta
za svoje konje. Zemlja Vrana je baš na pravom mjestu.
Ondje se može naći sve što je dobro. Nema takvog
mjesta kao što je zemlja Vrana.

Arapooish, poglavica Vrana

Mudrosti starih Indijanaca

Za Indijance se često kaže da su djeca prirode. Od nje i u skladu sa njom žive, a usput bilježe svoje misli.




Prije dolaska zapadne civilizacije Indijanci su živjeli u skladu sa prirodom i koristili su je onoliko koliko im je bilo potrebno. Nosili su odjeću od kože i krzna, išli u lov i sami pravili oružje i nakit.

Iako među starosedeocima američkog kontinenta postoje ogromne razlike u pogledu jezika, porekla, načina života i pogleda na svet, ipak se mogu pronaći neke crte zajedničke svim plemenima.

Na prvom mestu to je verovanje u jedno biće koje različita plemena nazivaju različitim nazivima: veliki duh, sveti duh, manitu, mistična sila, itd.
Takođe je kod svih indijanskih plemena veoma izraženo poštovanje prirode i verovanje u prirodnu mudrost i sudbinsku uslovljenost prirodom, kao i dubinsku povezanost čoveka i prirode.

Prvi mir, koji je najvažniji, je onaj koji dolazi u dušu čovjeka kad shvati svoju vezu, svoje jedinstvo s univerzumom i svim njegovim moćima, i kad shvati da se u središtu univerzuma nalazi Veliki Duh i da je to središte svugdje, da se nalazi u svakom od nas.
Crni Los, Oglala Sioux

Iz Velikog Duha, Velike Tajne, dolazi sva snaga. Veliki Duh daje svetom čovjeku mudrost, moć liječenja i izrade svetih čini. Čovjek zna da je sve ljekovite biljke dao Veliki Duh; zato su svete. Tako je i bizon svet, jer je dar Velikog Duha.
Poglavica Željezna Ploča (Maza Blaska), Oglala Sioux

Naša zemlja, naša vjera i naš život su jedno. Na ovoj smo zemlji lovili jelene, losove, antilope, bizone, zečeve, purane. Od ove smo zemlje dobili stabla i kamenje za naše kuće i kive .
Molitva Hopija

Bio sam na kraju zemlje. Bio sam na kraju voda. Bio sam na kraju neba. Bio sam na kraju planina. Nisam pronašao ništa što mi nije prijatelj.
Navajo izreka

Hoćeš li ikada početi shvaćati značenje tla pod svojim nogama? Sve je sveto – od zrnca pijeska do planine. Na ovoj zemlji jučer i sutra postoje vječno. Mi, domoroci, čuvari smo ovih svetih mjesta.
Peter Plavi Oblak, Mohausk

Sveta Majko Zemljo, drveće i čitava priroda svjedoci su tvojih misli i djela.
Winebago

Veliki Duh (Wakan Tanka) je u svim stvarima: on je u zraku koji udišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja je naša majka. Ona nas hrani; ono što stavimo u nju, ona nam vraća.
Veliki Grom (Bedagi), Wabanaki Algonquin

Poštovanje znači slušati dok se svakoga ne sasluša i ne shvati; tek je tada moguća ravnoteža i harmonija -cilj indijanske duhovnosti.
Poglavica Dave, djed Crvenog Psa, Oglala Sioux

Mi smo naučeni vjerovati da Veliki Duh vidi i čuje sve i da nikad ne zaboravlja: da će poslije ovoga ovdje dati svakom čovjeku duhovni dom prema njegovim zaslugama… U ovo vjerujem ja i svi u mom narodu.
Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce

Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom i tako ćete se menusobno upoznati. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih upoznati, a ono što ne poznaješ, toga se bojiš. Ono čega se bojiš, to uništavaš.
Poglavica Dan George, Salish

Ne postoji smrt. Postoji samo promjena svjetova.
Poglavica Seattle, Suquamish

Život nije odijeljen od smrti. Samo izgleda tako.
Crne Noge

Kad dođe vrijeme umiranja, ne budi poput onih čija su srca ispunjena strahom od smrti, pa kad done njihovo vrijeme, oni plaču i mole za još malo vremena kako bi još jednom preživjeli svoj život na drugačiji način. Pjevaj svoju pjesmu smrti i umri kao junak koji se vraća kući.
Poglavica Aupumut, Mohican

S obzirom da ste ovdje stranci, trebali biste se prilagoditi običajima naše zemlje, a ne nametati nam svoje.
Poglavica Wicomessea

Bilo je vrijeme kad su naši ljudi prekrivali cijelu zemlju kao što valovi na vjetrom uzburkanom moru prekrivaju dno pokriveno školjkama. Ali to vrijeme je davno prošlo zajedno sa slavom sada zaboravljenih plemena. Neću žaliti za našom preranom propašću, niti predbacivati mojoj bljedolikoj braći što su je ubrzali.
Poglavica Seattle, Suquamish

Danas je dobar dan za boriti se, danas je dobar dan za umrijeti.
Poglavica ludi Konj, Oglala Sioux

Naši životi u rukama su Stvoritelja. Odlučni smo u obrani naše zemlje, a ako je njegova volja, na njoj želimo ostaviti naše kosti.
Poglavica Tecumseh, Shaivnee

Ja sam Shawnee. Moji su preci bili ratnici. Njihov sin je ratnik. Od njih uzimam samo svoje postojanje. Od svog plemena ne uzimam ništa. Sam sam izgradio sebe ovakvim kakav jesam.
Poglavica Tecumseh, Shatvnee

Sve na zemlji ima svoju svrhu, svaka bolest biljku koja je liječi, a svaki čovjek poslanje. Ovo je indijansko učenje o postojanju.
Žalosna Golubica (Christine Quintasket), Salish

Indijanci nisu imali pisane zakone. Običaji koji su se prenosili s koljena na koljeno bili su jedini zakoni koji su ih vodili. Svatko se mogao ponašati drugačije od onoga što se smatralo ispravnim ako je tako htio, ali bi ga zbog toga narod osudio… Taj strah od osude djelovao je kao moćna spona koja povezuje sve u jednu društvenu, časnu cjelinu.
Poglavica George Copway, Ojibuia

Shvatio sam da u bilo kojem velikom poduhvatu nije dovoljno da se čovjek oslanja samo na sebe.
Usamljeni Čovjek, Teton Siotvc