10 pronalazača koji se nisu obogatili od svojih popularnih izuma

blic.rs / Foto: AFP, Shutterstock, Reuters |

Mada ima vrlo bogatih pronalazača, dobar deo unosnih pronalazaka potiče iz rada u državnim istraživačkim centrima, ili su, pak, plod kreativnosti pojedinaca koji nisu obdareni i poslovnim smislom. Ovo su priče 10 pronalazača relativno novijih izuma, koji su postali veoma popularni i doneli ogromnu zaradu, ali ne njima.

1. Nik Kolonjak junior - LED


Kolonjak verovao da će LED zameniti Edisonovu sijalicu

Kada je 1962. izumeo svoju prvu praktično upotrebljivu LED, predvideo je da će jednoga dana zameniti Edisonovu sijalicu. Kolege su mu govorile da zaslužuje Nobelovu nagradu, ali on im je odgovorio:

- Smešno je misliti da nam neko nešto duguje. Ako ćemo pravo, treba da budemo srećni što smo živi.

2. Dr Spenser Silver i Art Fraj - samolepljivi papirići za poruke


Godišnje se proda oko tri milijarde lepljivih samolepljivih papirića

Spenser Silver je 1968. razvio vrstu lepka koja je bila “odlepljiva”, a njegov kolega Fraj je došao na ideju da ga upotrebi kako bi mu pokazivač u crkvenoj pesmarici stajao na mestu. Tako su nastali čuveni papirići, kojih se godišnje proda oko tri milijarde. Njih dvojica se, međutim, nisu obogatili, mada ne žive ni u siromaštvu.

3. Mihail Kalašnjikov - AK-47


Čuveno oružje nastalo je dok je Kalašnjikov bio vojnik Sovjetske armije

Svoj čuveni izum napravio je kao vojnik Sovjetske armije, dok se u bolnici oporavljao od povreda zadobijenih u II svetskom ratu, i podario ga je otadžbini.

4. Mari Kilik - safirna igla za gramofon


Kilik ne samo da nije zaradila, već je pose višegodišnje parnice i bankrotirala

Nikada nije uspela da je registruje kao svoj pronalazak i ništa nije zaradila, uprkos višegodišnjem parničenju. 1958. je dobila sudski spor protiv kompanije “Paj”, ali iduće godine je bankrotirala.

5. Ser Kristofer Kokerel - hoverkraft


Da bi zaradio od hoverkrafta, Kokerel je godinama morao da se bori na sudu

Hoverkraft koji je prvi put saobraćao između Kalea i Dovera napravio je testirajući svoje ideje pomoću usisivača i metalnih konzervi. Dobio je titulu viteza, ali je godinama morao da se bori da bi od britanske Nacionalne korporacije za istraživanja i razvoj nešto i naplatio.

6. Aleksej Pajitinov - tetris


zumitelj tetrisa počeo da zarađuje tek deceniju po kreiranju igrice

Programer je ovu igricu, zajedno sa svojim kolegama, razvio u ruskom istraživačkom centru koji je finansirala vlada, 1985. Počeo je nešto da zarađuje tek 10 godina kasnije, kada je formirao “Tetris kompani”.

7. Trevor Bejlis - radio na navijanje


Radio bez struje i baterija nije izumitelju doneo zaradu

Pronalazač se nedavno požalio da ne može da zadrži soj dom u Tviknehamu, London, jer je uprkos milionima prodatih primeraka svog radija koji radi bez struje i baterija kompanija s kojom je ušao u posao preuzela njegov izum i ostao je bez kontrole nad proizvodom i profitom.

8. Daisuke Inoue - karaoke mašina


Zabava za milione širom sveta, a izumitelju ni pare

Japanski bubnjar Daisuke Inue radio je kao bubnjar u orkestru uz čiju muziku su gosti u barovima mogli da pevaju. Jednom kad nije bio u prilici da svira, muziku je snimio na traku, a kasnije je napravio 11 karaoke mašina koje je iznajmljivao. Pronalazak nije patentirao i nije na njemu zaradio ni jen.

9. Karlhajnc Brandenburg - MP3


Patent se preuzimao besplatno, jer izumitelj nije imao novca za distribuciju

Nemački student je osamdesetih godina počeo da radi na ovom projektu, ali pošto nije imao novca za distribuciju, na tržište je izbačen tako da je patent mogao da se preuzme besplatno.

10. Ser Tim Berners Li - Internet


World wide web nastao kao pomagalo naučnicima u Cernu

Mrežu je stvorio kako bi pomogao naučnicima koji rade u Cernu, i tvrdi da je tajna brzog uspeha njegovog izuma bila upravo u činjenici da je na raspolaganje stavljen besplatno.

10 nesretnih inovatora: Promijenili svijet, a ostali siromasi


Foto: Shutterstock

MNOGI su svjetski inovatori utonuli u zaborav zato što se svojim izumima nisu obogatili. No, njihova otkrića uvelike su promijenila svijet.

Potaknut nedavnom smrću izumitelja kompjuterskog miša, Douga Engelbarta, BBC je sastavio listu od deset inovatora koji nisu postali milijarderi.

Jesu li neka od njihovih otkrića utjecala i na vaš život?

1. LED diode

1962. godine Nick Holonyak Jr. izumio je prvu upotrebljivu LED diodu te predvidio kako će ona jednog dana zamijeniti Edisonovu žarulju. Njegovi su kolege smatrali kako zaslužuje Nobelovu nagradu, no on je samo skromno izjavio: "Smiješno je pomisliti kako ti netko duguje nešto. Sve se svodi na to da smo sretni što smo živi".

2. Post-It naljepnice

Svake godine prodaju se milijarde ovih korisnih samoljepivih papirića, no njihovi izumitelji smatraju "ugodno ne-bogatima". Post-It su 1968. izmislili dr. Spencer Silver i njegov kolega Art Frye.

3. Puška AK-47

Poznatiju kao "Kalašnjikov", AK-47 izumio je sovjetski vojnik Mihail Kalašnjikov dok se u bolnici oporavljao od ozljeda zadobivenih u Drugom svjetskom ratu. Tvrdio je kako je taj izum na dobrobit njegove države.

4. Safirna igla

Iako ju nije mogla patentirati ni od nje zaraditi novac, safirnu je iglu za slušanje gramofonskih ploča izmislila Marie Killick. 1958. dobila je parnicu protiv Pyea, ali je već iduće godine bankrotirala.


5. "Hovercraft"

Sir Christopher Cockerell se u razvoju ovog "lebdećeg plovila" poslužio usisavačem i limenkama. Njegov je "hovercraft" 1959. prevalio put između Calaisa i Dover. Iako je imenovan vitezom, godinama se borio za pristojnu svotu novaca za svoj izum.

6. Tetris

Ruski kompjuterski programer Aleksej Pažitnov zajedno je s kolegama 1985. razvio ovu zaraznu igru. Tek je deset godina kasnije počeo dobivati priznanja za svoj trud.


7. Radio na navijanje

Izumitelj Trevor Baylis nedavno je izjavio kako si više ne može priuštiti stanovanje u svom domu u Londonu jer je, unatoč milijunima prodanih primjeraka njegovog izuma, tvrtka s kojom je dogovorio posao uspjela njega "zaobići" te je izgubio kontrolu nad proizvodima i zaradom.

8. Karaoke

Japanski biznismen Daisuke Inoue zarađivao je novac sviranjem bubnja u bendu koji je dozvoljavao publici da se popne na pozornicu i preuzme mikrofon. Jednom nije mogao doći na svirku stoga je snimio prateću glazbu te kasnije izradio 11 karaoke-mašina koje je iznajmljivao. No, svoju se dosjetku nije sjetio patentirati pa nije uspio od nje ni zaraditi.


9. MP3

MP3 je uskoro postao standardni oblik glazbenog zapisa za prijenos preko interneta. Njemački student Karlheinz Brandenburg počeo je još 1980. raditi na tom projektu, ali nije bilo novca za distribuciju softwarea pa je lansiran kao besplatan proizvod.

10. World Wide Web (www)

Na posljetku, tu je i Timothy Berners Lee, čija je prvotna ideja bila olakšati rad znanstvenicima u Cernu. Za uspjeh svog izuma tvrdi kako je zaslužno upravo to što je dostupan besplatno.


(Index.hr)

pixelizam.