Nova planinarska koliba Monte-Rosa - kuća je trebala simbolizirati brdski kristal i biti primjerom građevinskog projekta uzorne arhitekture koja k tome štedi energiju. Za mnogohvaljenu fasadu od blještavih aluminijskih i solarnih ploča ubrzo se ustanovilo da i nije baš tako ekološka kako se govorilo. Manipuliralo se brojkama kako se ne bi ugrozio cijeli projekt. No, i inače zgrada izgleda više kao upravljačko središte nekog negativca iz Bondovih filmovima, nego kao udobna planinarska koliba.

Kuća Štrumpfova u Ženevi - "Štrumpfove" kuće koje se nalaze iza ženevskog kolodvora Cornavin navedene su kao atrackija u svim gradskim vodičima. Izgrađene su između 1982. i 1984. Šarene stambene zgrade slične onima iz fantazije Friedensreich Hundertwasser-a, austrijskog umjetnika. Koliko god one na prvi pogled izgledale simpatično, ustvari podsjećaju na zabavni park. A tko još želi živjeti u zabavnom parku, kojeg svakodnevno posjećuju znatiželjni turisti?

Poslovni objekti St. Leonard, St. Gallen
Želeći napraviti dobro djelo, jedan je graditelj nekom umjetniku dao na raspolaganje cijelo pročelje zgrade za "umjetnost u arhitekturi", a nastala je jedna od najružnijih zgrada u Švicarskoj. Žuto-siva poslovna zgrada nalazi se na St. Leonard mostu u blizini željezničkog kolodvora St. Gallen, neprevidiva za sve koji iz toga pravca autoputom ulaze u grad. Mještani kažu da se na tu kuću ne mogu priviknuti niti nakon duljeg vremena, da ona predstavlja "buku za oči, koja je toliko glasna da zbog nje pati cijela gradska slika".

Banca del Gottardo, Lugano - Architekt Mario Botta (iz Tesina) bio je 1980-ih i 90-ih godina miljenik medija. Ali, već danas mnogi njegovi objekti izgledaju prilično staro i posebno ružno. Svojom masivnošću simboliziraju zlatne godine. Njegove građevine koje je radio za banke i kockarnice, podsjećaju na monumentalne sakralne građevine. Jedna od njih je Banca del Gottardo u Luganu. Cijeli kompleks s masivnim kulama jednostavno ne pristaje u svoju okolinu, koju masivno nagrđuje.

Apostolska crkva, Zuchwil - teško je pogoditi što je bila inspiracija za kreaciju ovog betonskog čudovišta.

Stambena zgrada u Alpama izgleda kao da je preokrenuta na krov. Međutim, tu se radi o podupirućem betonskom zidu, ali nije poznato zašto je kuća morala biti sagrađena preko ruba stijene.

Švicarska je siromašna građevinskim zemljištem, a zahvaljujući naglom prilivu radne snage iz zemalja EU za koju treba napraviti stanove, neka ga mjesta više nemaju niti "za lijek", kao primjerice naš Baden.

Mnogi su privatnici svoje kuće ukopali u zemlju. Kažu da je to optimalan način življenja, jer štedi energiju za grijanje. Samo, što će biti ako jednoga dana popusti izolacija i u prostorije prodre voda? Kako se vlasnici takvih kuća bore protiv puževa 'golaća', kojih u kišnim periodima ima na sve strane, pa se čak penju i po okomitim fasadama? A da ne govorim o raznim drugim životinjama koje ne poznaju granice.

Evo nekoliko primjera "ukopanih" kuća iz bogatog dijela Zueicha (Dolder) i iz kantona Aargau.

Slike koje slijede snimljene su u raznim gradovima i predjelima Europe. Prvih sedam nastale su u fantaziji austrijskog arhitekta Friedensreich Hundertwasser-a. Neke privatne kuće djelo su mašte njihovih vlasnika, one koje su 'ugurane' u staru gradsku jezgru, idejno su rješenje modernih arhitekata.

Zanimljiva je činjenica da se u izvedbi tih građevina nije vodila briga o ekologiji, t.j. o nepotrebnom gubitku energije. Za grijanje objekta od betona, stakla i metala, čiji dijelovi 'strše' na sve strane, potrebna je golema energija, proizvedena naftom ili strujom. Protivnici atomskih centrala u ovakvim slučajevima ne prosvjeduju!