|
| Autor | Poruka |
---|
Enigma MODERATOR
Poruka : 55658
Lokacija : misterija
Učlanjen : 29.03.2011
| Naslov: Parkovi grada Zagreba Pet 16 Avg - 9:56 | |
| Botanički vrt Botanički vrt proteže se uz Mihanovićevu ulicu i sastavni je dio zagrebačke Zelene potkove. Prostire se na oko 4,7 hektara površine, a u njemu raste desetak tisuća biljnih vrsta iz Hrvatske i cijelog svijeta. Među njima ima i onih koje su danas u prirodi ugrožene. Taj vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta utemeljio je dr. Antun Heinz (1861 - 1919). Prve su biljke, poslije obavljenih pripremnih radova, posađene 1892. godine. Već krajem te godine vrt je zasjao punim sjajem: imao je i ribnjake, umjetne brežuljke, mostiće, čak i umjetne spilje. Najveći dio vrta čini perivoj - arboretum. Napravljen je u stilu engleskog perivoja, a cvjetni je parter, u središnjem i zapadnom dijelu vrta oblikovan u historicističkom stilu, s linijama koje su strogo simetrične. turist.info |
| | | Enigma MODERATOR
Poruka : 55658
Lokacija : misterija
Učlanjen : 29.03.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Pet 16 Avg - 10:04 | |
| |
| | | Enigma MODERATOR
Poruka : 55658
Lokacija : misterija
Učlanjen : 29.03.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Pet 16 Avg - 10:12 | |
| |
| | | Enigma MODERATOR
Poruka : 55658
Lokacija : misterija
Učlanjen : 29.03.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Pet 16 Avg - 10:23 | |
| |
| | | Enigma MODERATOR
Poruka : 55658
Lokacija : misterija
Učlanjen : 29.03.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Pet 16 Avg - 10:44 | |
| Maksimir Park Maksimir smjestio se u istočnom dijelu grada. Kad je za javnost otvoren 1794. godine, bio je prvo javno šetalište u ovom dijelu Europe. Ime je dobio po svom osnivaču, zagrebačkom biskupu Makismilijanu Vrhovcu ( 1752 - 1827 ) , koji je, uz nadbiskupa Haulika najzaslužniji za njegovo uređenje. Maksimir je uređen na prostoru iskrčene hrastove šume sredinom 19. stoljeća. U novom perivoju uređene su aleje okružene livadama i proplancima prepunim ukrasnog drveća i grmlja, dok je uokolo ostala prirodna hrastova šuma. Park je obogaćen spomenicima i objektima izgrađenim u različitim stilovima. Do danas su se sačuvali Švicarska kuća, Vidikovac, Vratareva koliba, Paviljon jeke i dr., a sačuvan je i jedan broj parkovnih skulptura. Paviljon Jeka jedini je sačuvani paviljon u Maksimiru. Sagrađen je u razdoblju poslije 1840. godine. Postolje mu je od kamenih ploča i s drvenim stijenama. U unutrašnjosti se gotovo savršeno odbijaju zvukovi, pa je stoga popularno nazvan paviljon Jeka. Portal – glavna ulazna vrata u današnjem su obliku od 1914. godine. Sastoje se od četiri stupa - dva veća, između kojih je veliki kolni ulaz i dva manja sa svake strane, gdje su pješački ulazi. Veliki stupovi povezani su lukom u koji su uklesani stihovi velikog hrvatskog pjesnika Ivana Gundulića. Mogila – nastala je 1925.godine dopremanjem zemlje iz 155 mjesta u Hrvatskoj - svih onih u kojima se zbio neki značajan događaj, bilo kulturni, bilo povijesni. U temeljima ovog humka, u potpuno zatvorenom prostoru pohranjeni su vrijedni predmeti iz Hrvatske kulturne baštine - veziva, čuturice, rukotvorine, znanstvena dijela, knjige-pokloni od Akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske i drugih ustanova. Na vrhu humka nalazi se slog kamenih ploča - veliki kamen s hrvatskim povijesnim grbom i sokolom. Vidikovac – trokatni toranj visok 17m sagrađen je 1843. godine. Kvadratnog je tlocrta, a zavojito stubište u unutrašnjosti i terase sagrađeni su od drveta. S njega se pruža pogled na Prvo i Drugo jezero te na glavnu aleju. Zološki vrt – U parku Maksimir, u najljepšem dijelu perivoja, uz Donje jezero uređen je 1925. godine Zoološki vrt. Njegov utemeljitelj i prvi upravitelj bio je prof. Mijo pl. Filipović, prirodnjak i zaljubljenik u životinjski svijet. Danas se na površini od 7 ha mogu vidjeti primjerci faune sa svih meridijana i paralela.Zoološki vrt u Zagrebu, po veličini i zastupljenosti životinja, nalazi se među srednjima u Europi. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Uto 20 Avg - 15:28 | |
| Lenucijeva potkovaZelene površine u gradovima vrlo su važne zbog svojih funkcija rekreacije i odmora, ali i estetike. Parkovna tradicija Zagreba je duga i bogata . Početak vrtlarske djelatnosti u Zagrebu i razvoja parkova i perivoja seže još u srednjovjekovno razdoblje. Tada se na zagrebačkim prostorima javljaju hortulusi – vrtovi mješovite namjene u kojima se uzgajalo voće, povrće, ljekovito bilje itd. Tijekom 18. st. počeli su se uređivati i prvi perivoji. Krajem 18. st. otvoren je najveći park ovog dijela Europe – Maksimir. Danas Zagreb ima 30 parkova koji se prostiru na ukupnoj površini od oko 400 000 m2. Najreprezentativnijim se primjerom smatra kompleks parkova u središtu grada pod nazivom Lenucijeva potkova (naziva se još i Zelena potkova). Čini je 7 trgova i vrt koji s tri strane, u obliku uglatog slova U, svojim zelenim površinama uokviruju urbanističke blokove Donjega grada. To su Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Mažuranićev trg i Trg Maršala Tita. Tek nakon Drugoga svjetskog rata slijed ovih trgova priznat je kao autentično graditeljsko djelo, a od 60-ih godina prošlog stoljeća naziv Lenucijeva potkova prihvaćaju svi – stanovništvo, znanost i mediji. Zrinjevac Milan Lenuci Potkova je naziv dobila po Milanu Lenuciju (1849.-1924.). On je bio najvažniji zagrebački arhitekt i urbanist 19. st. podrijetlom iz Karlovca. Svojim rješenjima, ostvarenjima i pothvatima obilježio je Zagreb. Dugo mu se pripisivalo autorstvo Zelene potkove, koja je upravo zbog toga po njemu i nazvana. Međutim, neka istraživanja pokazala su da on zapravo nije bio začetnik te ideje o uokvirenju Donjeg grada. Ipak, iako autorstvo nije njegovo, njegov udio u ostarenju tog plana nesumnjivo je najveći. Aktivno je sudjelovao u razradi plana Potkove koja je započela krajem 19. st., napravio je njezin model te uredio Tomislavov trg i oblikovao Starčevićev, Marulićev, i Mažuranićev trg početkom 20. st. Snješka Knežević, autorica knjige Zelena potkova, u svome djelu piše: „Potkova je projekt koji je realiziran postupno, bez kontinuiteta i u realizaciji je sudjelovalo više osoba, generacija, stilova i disciplina. Jedina autentična urbanistička razmišljanja koja u jedinstvo povezuju i prošlost i sadašnjost i budućnost, dakle sve na što mora računati takav veliki urbanistički projekt, potječu upravo od Milana Lenucija. Svi ostali prijedlozi i zahvati potaknuti su drugim pobudama, gube iz vida cjelinu ili je vide tek malim djelom.“ Zato možemo reći da Potkova s punim pravom nosi ime ovog arhitekta. Trg kralja Tomislava Parkovi Potkove Prvi i najstariji u nizu parkova Potkove je Zrinjevac. To je najstarije donjogradsko šetalište. Na Zrinjevcu se nalazi aleja platana te poprsja značajnih osoba hrvatske povijesti postavljena krajem 70-ih godina 19.st. (Ivan Mažuranić, Fran Krsto Frankopan, Andrija Medulić, Juraj Julije Klović, Nikola Jurišić, Ivan Kukuljević i Ruđer Bošković). Ovdje se nalaze Glazbeni paviljon i zgrada HAZU. Početkom prošlog stoljeća Zrinjevac je dobio fontane. Na ovaj park nastavlja se Strossmayerov trg na kojem se nalazi spomenik biskupu Josipu J. Strossmayeru i poprsja Dragutina Domjanića i Augusta Šenoe. Zatim ide Trg kralja Tomislava s velikim parkom, Umjetničkim paviljonom i spomenikom kralju Tomislavu. Južni dio Potkove obuhvaća Starčevićev trg i Botanički vrt. Botanički je vrt utemeljen 1889. g., a osnivač je bio zagrebački profesor botanike dr. Antun Heinz koji je skupa s nadvrtlarom Viteslavom Durchanekom napravio prvi nacrt vrta. Napravljen je u pejsažnom stilu, sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazicama. Danas se u njemu uzgaja oko 10 000 biljnih vrsta, a sastavni dio su i dva jezera. Istočnu stranu potkove čine Marulićev, Mažuranićev i Trg maršala Tita. Na Marulićevu se trgu nalazi zgrada Hrvatskog državnog arhiva ispred koje je park sa spomenikom Marku Maruliću. Na trgu maršala Tita je zelenilom okruženo Hrvatsko narodno kazalište. Stračevićev trg Sama po sebi, Lenucijeva potkova predstavlja jedno veliko ostvarenje hrvatske urbanističke gradogradnje. Svojom strukturom i sadržajima ona je i jedan od najljepših kulturno-povijesnih spomenika 19. st. Međutim, ona nema samo povijesno značenje. I danas je jedno od najdražih šetališta u središtu grada i mirna oaza za odmor. S obzirom na ljepotu parkova i spomenike koji se u njima nalaze, ali i važne javne zgrade koje se nalaze oko njih (HAZU, Umjetnički paviljon, HNK…), ona je i jedno jako lijepo turističko odredište. Zato mislim da bi svi turisti trebali barem proći kroz Lenucijevu potkovu na svom obilasku Zagreba jer to je vrlo lijep kompleks parkova koji je šteta ne vidjeti. Botanički trg Trg Maršala Tita |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Čet 21 Nov - 14:57 | |
| Zrinjevac - Najljepši zagrebački park ove godine slavi 140. rođendanIme je dobio po banu Nikoli Šubiću Zrinskom, a prije negoli je iznikao park, bio je ovdje stočni sajam
Zeleni je park kojem tepaju da je jedan od najljepših u gradu ime dobio po banu Nikoli Šubiću Zrinskom, a iznikao je u lipnju 1873., piše Turistička zajednica Grada Zagreba. No, manje je poznata informacija da se na Zrinjevcu nekad održavao stočni sajam. Ban je dobio svoj park u slavu 300. obljetnice pobjede u Sigetu. U parku je posađeno 220 stabala, a uvezena su iz Trsta u Italiji. Godine 1877. u perivoj su postavljene prve ulične svjetiljke na plin, a tri godine poslije postavljene su i klupice kako bi se građani mogli odmoriti. Meteorološki stup postavljen je u parku "nedavno", 1984. godine, dok se promenadni koncerti na Zrinjevcu održavaju od kraja 19. stoljeća, a i danas u sklopu Zagrebačkog vremeplova Turističke zajednice. Zrinjevac je posebno živ na proljeće kad se sve zazeleni i ljeti kad se na travnatim površinama i uz fontane, od kojih je prva sagrađena još 1893. godine, odmaraju Zagrepčani i njihovi gosti. U prosincu opet oživi kao središnje mjesto Adventa u Zagrebu. Ovogodišnji program počinje 30. studenoga, a drveće je već okićeno lampicama koje će omiljenom parku dati posebnu atmosferu. Za Adventa na Zrinjevcu i ove godine posjetitelji će moći uživati u brojnim delicijama, zasladiti se blagdanskim kolačima, zagrijati toplom kavicom i čokoladom, popiti neizostavno kuhano vino te nazdraviti Božiću i Novoj godini šampanjcem u samom srcu Zagreba, na Zrinjevcu, kažu iz turističke zajednice. (Večernji.hr) |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Čet 21 Nov - 14:57 | |
| |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Čet 21 Nov - 14:58 | |
| |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Čet 21 Nov - 14:58 | |
| |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Čet 21 Nov - 14:58 | |
| |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba Čet 23 Jan - 17:28 | |
| Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuBotanički vrt je u vrijeme osnutka 1889. godine zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta , a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine. Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture). Vrt vode četiri stručna suradnika botaničara, a njeguje ga 7 vrtlara i pomoćno osoblje. Općenito o VrtuHrvatska, iako mala europska zemlja, ima vrlo bogatu i zanimljivu floru: nju čini oko 5500 svojti papratnjača i sjemenjača. Da bi se to bogatstvo sačuvalo, i Botanički vrt, zajedno s drugim stručnim i znanstvenim institucijama, uvelike se posvećuje istraživanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih autohtonih biljaka, a i informiranju i ekološkom obrazovanju, kako studenata i učenika, tako i ostalih posjetitelja Vrta. Vrt i njegovi zaposlenici nastoje što bolje obavljati svoje zadaće: istražuju biljne vrste na prirodnim staništima i skupljaju se sjemenke za potrebe uzgoja biljaka u Vrtu uzgajaju pokusne biljke potrebne za istraživanja (fiziologija biljaka, sistematika, morfologija, biljna virologija itd.) vodi se mali laboratorij za in vitro vegetativno razmnožavanje bilja i isklijavanje sjemenki obnavljaju se zbirke bilja razmjenom sjemena s tristotinjak botaničkih vrtova u svijetu surađuje s našim nacionalnim parkovima i parkovima prirode, uspostavljaju se kontakte i surađuje s kolegama iz botaničkih vrtova susjednih država svake se godine tiska Delectus seminum, mali katalog sjemenki koje Vrt nudi za razmjenu drugim botaničkim vrtovima u svijetu nabavlja se potrebna nova stručna literatura izdaju se razglednice s motivima Vrta i naših zaštićenih i rijetkih samoniklih biljaka, tiskaju se prospekti Vrta organiziraju se izložbe (a u budućnosti i popularna predavanja) u izložbenom paviljonu PovijestPotrebu osnivanja botaničkog vrta u Zagrebu izrekao je 1876. tadašnji rektor Sveučilišta prof. S. Spevec, a ujedno je davao veliku podršku prof. B. Jirušu koji je nastojao da se ta zamisao provede u djelo. Profesor Jiruš je obavio mnoge predradove no 1886. vratio se u Prag. Na katedri za botaniku naslijedio ga je prof. dr. A. Heinz, koji je 1889. od Kraljevske zemaljske vlade dobio zadatak da izradi nacrt i uredi botanički vrt. Nacrt je izradio zajedno s nadvrtlarom V. Durchanekom. Godina 1889., kada je izrađen nacrt, smatra se godinom utemeljenja Botaničkog vrta, a prof. Heinz njegovim osnivačem. Radovi na uređenju počeli su 1890. Tada je izgrađena vrtlarska kuća (danas zgrada ravnateljstva), a Vrt opasan drvenom ogradom koja je poslije zamijenjena uresnom, željeznom ogradom. Prvi zemljani radovi započeli su 1891., a prva sadnja 1892. Vrt je izgrađen u tzv. pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama, a samo je cvjetni parter strogo simetričnih crta. Godine 1911. u Botaničkom je vrtu izgrađen morski akvarij (danas ne postoji). Od građevinskih objekata u Vrtu osim staklenika postoji još i zgrada ravnateljstva u secesijskom stilu (nekadašnja vrtlarska kuća), zgrada Botaničkog zavoda (nekadašnji Fiziološki laboratorij), stari izložbeni paviljon (vrijedan, autentični objekt paviljonske arhitekture iz 1891.), javni zahod (primjer maloga komunalnog objekta s kraja prošlog stoljeća), započeta i nikad dovršena zgrada Botaničkog zavoda, staro spremište (također s kraja stoljeća), zgrada strojarnice Gradskog vodovoda (izgrađena tridesetih godina), fontana za pitku vodu, nadstrešnica za studente te mala vrtna sjenica (dobivena na dar za 100. obljetnicu). Krška biljnogeografska skupina Godine 1927. podignuta je hrvatska (kasnije nazvana krškom) biljnogeografska skupina. Osnovu je izradio naš poznati botaničar prof. Ivo Horvat. Na njoj su sađene autohtone vrste iz raznih krajeva Hrvatske. Do 1985. izgrađene su još i submediteranska, sredozemna, alpska i zapadnoeuropska kamenjara. U vrijeme osnutka Botanički vrt je zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta , a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine. Samo nekoliko godina nakon osnutka, Botanički je vrt imao vrlo bogatu zbirku bilja. No tijekom vremena ona je zbog mnogih okolnosti znatno smanjena. Najsiromašnija bila je nakon Drugoga svjetskog rata, ali dolaskom stručne upraviteljice dr. Sale Ungar, u roku od nekoliko godina ponovno je obogaćena te brojčano postigla gotovo maksimum koji se mogao doseći s obzirom na površinu vrta. Izložbeni paviljon Od značajnijih projekata u drugoj polovici prošlog stoljeća treba spomenuti izgradnju novog staklenika 1985., obnovu željezne ograde i javnog zahoda (1986.), izgradnju nove kotlovnice za grijanje staklenika (1989.), izgradnju kupolastog staklenika zapadno od partera (1995.) te novog staklenika za prezimljavanje bilja (1996.). U posljednjih pet godina, zahvaljujući velikodušnim donacijama Grada Zagreba, Vrt se sve više obnavlja i uređuje. Od velike su važnosti projekti obnove fontane i pojedinih staklenika, izgradnje ograde od kovanog željeza na istočnom obodu Vrta, a posebice potpuna obnova izložbenog paviljona (radovi dovršeni 2007.) Izložbeni paviljon Krška biljnogeografska skupina (Wikipedija) |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Parkovi grada Zagreba | |
| |
| | | |
Similar topics | |
|
Strana 1 od 1 | |
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 684 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 684 Gosta :: 2 Provajderi
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 930 dana Pet 27 Sep - 15:38
|
Dvorana slavnih |
Naj Avatar Haossa !
Kreja
|
Poslanici naj aktivniji nedelje | |
|