Palme - Kentija Howea - Sobna palma

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jedne od najpriznatijih i najljepsih sobnih ukrasnih biljaka su svakako palme. One su rasprostranjene u subtropskoj i tropskoj oblasti a ima ih preko hiljadu vrsta. Naravno od svih tih vrsta samo su neke pogodne za uzgajanje unutar kuce ili stana prije svega zbog velicine koja sigurno ne moze da stane u prosjecan stan. Ono sto krasi palme i cini ih posebnim jeste lepezasto lisce svijetle ili tamno-zelene boje. Ta boja varira od vrste do vrste palmi pa tako ide od zuckaste pa do sive boje. Odrasle palme od vrsta koje se gaje u stanu kao ukrasne biljke narastu i do 4 m ali je rast veoma spor te se zbog toga kaze da je uzgoj ovog cvijeca veoma tezak, i nimalo jednostavan.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pored toga palme podnose tamna mjesta unutar kuce ali, naravno, brze rastu ako su vecinu dana smjestene na osvijetljnom prostoru.
Najzastupljenija palma koja se uzgaja kao ukrasna biljka je svakako Kentija palma (sobna, kraljevska palma) ili Howea forsteriana Becc. Porijeklom je iz Australije, a najvise je ima na otoku Lord Howe po kojem je i dobila naziv. Zanimljivo je da ova biljka podnosi zimsku temperaturu i do 10 stepeni C ali joj definitivno najvise odgovara temperatura od 16 stepeni C. Ljetna temperatura koja je preporucena za ovu biljku je 24 stepena i potrebno je da se u to vrijeme zalijeva 2 puta nedjeljno. Jednom mjesečno u vodu kojom se zalijeva dodavati gnojivo koje sadrzi sve potrebne hranjive tvari a u slucaju da dodje do gubitka boje lisca dodati gnojivo koje je bogato zeljezom. Neki smatraju da zimi treba prekinuti sa zalijevanjem sobne palme ali je preporuceno to ciniti barem jednom sedmicno i pri tome paziti da se ne pretjera jer to dovodi do toga da biljka pocne naglo da vene i truhne.

Palmu treba saditi u što dublju vazu kako bi korijen mogao slobodno da se širi! Još jedan bitan savjet: nemojte sobnu palmu držati na promaji!

[You must be registered and logged in to see this image.]

Drvo zivota

[You must be registered and logged in to see this image.]

Drvo života je vrlo elegantna biljka sa predivnim, mekanim listovima.
Listovi mogu biti jednobojni, ali najčešće su prugasti (Dracena dermensis). Njega i briga oko Dracene je vrlo jednostavna. To je sobna biljka iz porodice Agavaceae – Agave, a većini vrsta porijeklo je iz tropskih krajeva Afrike.

Dugovječna biljka
Ovisno o vrsti naraste visine od 1 pa sve do 3 metra. Raste tako da na vrhu biljke rastu novi listovi, a stari listovi na dnu biljke postupno odumiru. Tako da stablo postepeno ostane ogoljelo, kao palma. Raste relativno sporo, a biljka je jako dugovječna - postoji čak jedan primjerak iz Tenerifa star preko 1000 godina.

Drvo života je jedna od vrlo zahvalnih sobnih biljaka. Najbolje ju je postaviti u svijetlu prostoriju da bude dalje od direktnog sunca, ali treba izbjegavati hodnike i stubišta, koja znaju biti na propuhu i hladniji su.

Idealna temperatura za rast biljke je oko 17-27° C. Tokom zime može da bude malo niža, ali ne smije se spustiti ispod 15° C, jer hladnoća jako može štetiti Drvetu života i biljka može da ugine. Također tokom zime treba prestati sa prihranjivanjem, a zalijevanje treba smanjiti i to treba činiti tako da zemlja bude vlažna i da se ne isuši. Prskanje vodom treba biti samo jednom sedmično dok tokom ljeta biljka obožava prskanje.

Razmnožavanje
Razmnožavati se može sa sjemenom ili reznicama. I jedan i drugi način su vrlo jednostavni i vrlo su uspješni. Ukoliko nabavite sjeme najbolje ga je posijati tokom marta u obični supstrat i staviti na toplo mjesto. Dobro ga je i prekriti najlonom da se još više osigura temperatura i staviti na sunčani prozor. Najbolje nicanje je na temperaturi oko 27-28° C. Kada biljka počne da raste temperatura može biti niža, oko 24° C, te se presađuje u posude promjera 7-9 centimetara i stavlja na mjesto zaštićeno od propuha.

Zasad nove biljke može se postići i odsijecanjem vrha stabljike koji se drži u vodi koja se ne mijenja već se dosipa isparena količina vode. Kad pusti žile zasadi se u saksiju.

Također biljku treba svake dvije godine presaditi u veću posudu, ponekad i svake godine ovisno o brzini rasta biljke. Prilikom presađivanja na dno posude treba staviti šljunak ili komadiće cigle radi bolje drenaže.

Njega listova
Ukoliko listovi otpadaju, a nisu se razvili od kraja, to je prvi znak da je biljka ili premalo ili previše zalijevana, a to isto može i prouzročiti i preniska temperatura.

Listove je dobro oprati pivom, ali samo pjenom i samo gornje dijelove listova, nikada donje - to je za sjaj listova i protiv prašine.

Ljeti ne smije biti izloženo jakom suncu, jer lišće na suncu izblijedi.

Palma

Palme spadaju također u ukrasno bilje koje pomalo nestaje iz naših domova. U prošlom stoljeću, pa sve do kraja drugog svjetsko rata bile su vrlo uobičajene u građanskim stanovima a uz fikus predstavljale najčešću vrstu većeg sobnog bilja. Međuitim, zbog skučenog stambenog prostora, palme pomalo nestaju i ustupaju svoje mjesto manjim, modernim dekorativnih biljkama.

Velike, lijepe primjerke nalazimo samo u staklenicima, botaničkim vrtovima i tu i tamo u kakvoj javnoj prostoriji, dvorani, predvorju i sl. U malim modernim stanovima mogu se uzgajati samo mlade palmice.

Palme potječu iz subtopskih i tropskih predjela a ima lh oko 1.200 vrsta. Među njima ima vrlo otpornih, koje dobro podnose suhi topli sobni zrak zimi, a zadovoljavaju se i takvim mjestima, koja zbog pomanjkanja direktnog svjetla nisu prikladna za uzgoj drugih biljaka. Rastu razmjerno polagano, a cvatu u velikoj starosti samo vani u prirodi, rijetko u veldkim staklenicima građenima posebno za uzgoj palmi. Ljeti možemo većinu palmi iznijeti na balkon ili u vrt, na mjesta zaštićena od vjetra. Obilno lh zahjevamo, za vreme jako vrućih dana i po dva puta, ujuitro i uveče. Ako nisu izložene kiši, treba im lišće povremeno prskati da se osvježi.

[You must be registered and logged in to see this image.]

U jesen treba palme unijeti u kuću. Neke mogu prezimiti u svijetlom podrumu, jer je dovoljno da ih zaštitimo od smrzavanja. Druge je zimi najbolje držati u neloženoj sobi, a ima i takvih, koje podnose topli suhi zrak u loženoj prostoriji, Zimi zaljevanje ovisi i o mjestu na kojem ih držimo. Ako prostorija nije topla, dovoljno ih je jedanput tjedno obilno zaliti, a u loženim prostonjama treba zalijevati i 2-3 puta. Lišće treba i s gornje i s donje strane brisati vlažnom krpom da se očisti od prašine i štetnika. U toplim prositorijama palme vrlo često napadaju lisne i naročito štitaste uši. Treba zato listove redovito pregledavati čim se uši pojave oprati ga sredstvom koje se u trgovini može nabaviti. Palme se ne smiju zapustiti, jer kad ih uši jako .napadnu vrlo se teško čiste, a često se pojedini listovi osuše i moraju se odrezati.

Mlade palmice treba presađivati redovito, najbolje kasno u prolječe u mješavinu klijališne zemlje, pijesika i nešto glinovite livadnjače ili stare gline.. Kod sadnje treba paziti da se dovoljno debelim slojem krhotina na dnu. lonca osigura otjecanje suvišne vode. Zemlju u loncu oko korijenja treba dobro nabiti drvenom sadilicom. Iza sadnje se palme oprezno zalijevaju. Palme se polagano zakorjenjuju, pa se zato samo lagano gnoje i to tek kad se zakorijene. Starije palme presađujemo svaikih 4-5 godima, a još starije svakih 10 godina. Inače je potrebno samo zemlju u loncu ili čabriću na površini povremeno prorahliti i po potrebi posudu nadopuniiti zemljom. Palme možemo dohranjivaiti ljeti zalijevanjem otopinom gnojiva svakih 14 dana. Kad presađujemo starije biljke, potpuno izostavimo dohranjivanje.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mozda jedna od najmanje zahtevnih sobnih biljaka je upravo palma. Nisu veliki ljubitelji sunca, a za njihov uspesan rast je najvaznije pravilno zalivanje. Dovoljno ih je zalivati svakih 2 do 7 dana, a u zavisnosti od vremenskih uslova. Kako imaju dubok I veoma osetljiv koren, potrebno je da zemlja uvek bude vlazna. Dobro je I da ostavite malo vode u tacni kako bi uzela jos ako joj je potrebno. Zalivajte je odstojalom vodom, jer voda uzeta direktno iz cesme moze ostetiti njen, inace osetljiv koren.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Rapis ili damska palma - U pitanju je veoma izdržljiva palma koja se veoma lako uzgaja i prilagođava većini enterijera. Raste vrlo sporo, a može da dostigne visinu, ali i širinu od preko tri metra.

Rapisu odgovara polusenovito ili senovito mesto u stanu i temperatura od 10 do 38 stepeni. Tokom leta biljku treba zalivati na svaka tri dana, a u zimskim mesecima na 12 do 15 dana. Damska palma dosta dobro podnosi suv vazduh u prostoriji. Da ne bi došlo do sušenja krajeva listova tokom zime, rapis orošavajte dva puta nedeljno. Presađuje se u proleće samo ukoliko se nove stabljike šire izvan saksije. Zemlja za presađivanje treba da se sastoji od baštenske zemlje, peska i humusa. Prihranjuje se tokom proleća i leta osmokotom za zelene biljke.

Rapis ne samo da čisti vazduh, već ga i obogaćuje raznim mineralima, što pozitivno utiče na čovekove organe za disanje. Takođe, rapis ima sposobnost da smiruje nerve, pa u Americi ovu biljku rado drže u kancelarijama da bi lakše podneli stres.

[You must be registered and logged in to see this image.]


Šamadorea ili brdska palma - Ova vrsta patuljaste i spororastuće palme pogodna je za gajenje u prostorijama svih veličina. Maksimalna visina koju može da dostigne u stanu je dva metra. Lišće dugo od 30 do 60 cm pokriva veći deo donjeg stabla. Brdska palma cveta u kući obrazujući nežan narandžasti cvetni klas sa sitnim, mirisnim cvetovima nalik mimozi.

Biljka najbolje uspeva na polusenovitom mestu, pored prozora sa zastorom, koji je okrenut prema severu ili istoku. Tokom zime odgovara joj temperatura oko 13 stepeni, a leti je držite na prohladnom mestu. Zemlju je potrebno održavati stalno vlažnom. Zimi je zalivajte jedanput u sedam dana, leti dva do tri puta nedeljno, i to mlakom vodom bez krečnjaka, isključivo iz podmetača.

Ne sme se zalivati odozgo ili potapanjem, jer će to prouzrokovati truljenje korena. Biljku orošavajte jedanput dnevno prokuvanom i ohlađenom vodom, a od proleća do jeseni prihranjujte je osmokotnim đubrivom.

Brdskoj palmi je potrebno presađivanje svake druge-treće godine u zemlju koja se sastoji od komposta, livadske zemlje, ilovače i peska. Saksija ne sme da bude prevelika, jer brdska palma bolje uspeva u maloj saksiji.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Areka - Ova otmena palma odlikuje se uskim, uspravnim i rasperjanim listovima koji se tek pri vrhu savijaju formirajući kitnjaste lepeze. Areka može da izraste do dva metra.

Odgovaraju joj svetla i polusenovite mesta u stanu koja su udaljena od grejnog tela. Tokom leta zalivajte je obilno dva puta nedeljno, a zimi na 12 do 15 dana.

Ne dozvolite da se zemlja u saksiji sasvim isuši, ali ne sme da bude ni previše vlažna. Kako areki prija visoka vlažnost vazduha, biljku orošavajte svakodnevno, i zimi i leti. Prihranjujte je osmokotnim đubrivom, a tokom proleća i leta možete da koristite dodatnu prihranu preko lista.

Istraživanja pokazuju da areka vrlo efikasno uklanja formaldehid, a preporučuje se i kao najefikasniji osveživač vazduha u kancelariji i domu, tokom sezone grejanja.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Među najomiljenije egzotične biljke svakako se ubrajaju palme, rado viđene u svakom boravišnom prostoru, kako unutrašnjem tako i vanjskom. U toplijim klimatskim uvjetima palme mogu uspješno rasti na otvorenom tijekom cijele godine, a u hladnijem se podneblju zimi uzgajaju kao sobne biljke, odnosno lončanice. Postoji mnogo vrsta palmi kojima odgovara takav uzgoj, no da bi dobro napredovale, treba im osigurati određene uvjete. Jedan od najvažnijih je da imaju mnogo svjetla. Ovisno o vrsti, nije nužno da to bude izravno sunčevo svjetlo, jer neke više vole polusjenu.

U kontinentalnom području, u toplijem dijelu godine palme se mogu iznijeti na otvoreno, na balkon, terasu ili u vrt, ali čim nastupe hladniji dani, treba ih vratiti na zaštićeno mjesto jer u suprotnom mogu stradati ili postati osjetljivije na bolesti i nametnike.

Pri izboru vrste, treba voditi računa i o raspoloživom prostoru (posebice ako palmu namjeravate držati u unutrašnjem prostoru), jer neke vrste mogu narasti i do nekoliko metara visine. Ako palmu uzgajate kao sobnu biljku, osigurajte joj dovoljno veliku posudu kako bi mogla normalno rasti.

Održavanje palmi

Palme ne zahtijevaju posebnu njegu, pogotovo one odrasle. Dovoljno je u proljeće, ili svake druge godine, odrezati suhe i oštećene listove. Mlade je palme potrebno i redovito zalijevati, naročito za sušnih ljetnih razdoblja, a odrasle mogu preživjeti bez vode i dulje vrijeme.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kencija - jedna od najraskošnijih palmi koje se uzgajaju kao sobne biljke

Kencija

Jedna od najraskošnijih palmi koje se uzgajaju kao sobne biljke jest kencija (Kentia forsteriana). Dobro raste na svijetlom mjestu, ali podnosi i polusjenu, no u tom slučaju neće napredovati. Uvjet uspješnog rasta je dovoljno prostrana posuda i dobra drenaža. Supstrat mora biti uvijek vlažan, ali ne natopljen vodom, a listove treba što češće prskati. Zimska temperatura ne smije biti manja od 15 stupnjeva. Da bi izgledala bujnije, često se u jednu posudu sadi više biljaka. Kencija može živjeti i 80-ak godina.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Cikas zapravo nije palma, ali zbog lišća izgleda kao palma

Cycas revoluta - cikas

Iako cikas zapravo nije palma, u priručnicima se često tako naziva zbog listova nalik onima u palme. Spada u žive fosile i biljke prisutne već milijune godina. Svake godine izbaci nekoliko novih listova, no inače vrlo sporo raste. Osjetljiva je na mraz, te se stoga često uzgaja kao sobna biljka.

Kokosova palma egzotična je i spororastuća biljka, kultivirana za sobni uzgoj

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kokosova palma

Cocos nucifera ili kokosova palma egzotična je i spororastuća biljka, kultivirana za sobni uzgoj. Prve 2-3 godine vrlo su nesigurne, no kad prođe to razdoblje, može živjeti mnogo godina te narasti i do 3 metra visine. Traži svijetlo mjesto i odgovara joj povremeno izlaganje sunčevu svjetlu. Idealna temperatura tijekom cijele godine je od 18 do 21 stupnjeva. Ne podnosi suh zrak i treba je često prskati mekanom vodom.

Banana sve je popularnije tropsko voće koje se uzgaja kao ukrasno bilje

[You must be registered and logged in to see this image.]

Banana, ananas...

Posljednjih godina sve je popularnije tropsko voće, poput patuljastog ananasa ili Musa banane, koje se uzgaja kao ukrasno bilje.

Brdska palma - šamadorea

[You must be registered and logged in to see this image.]

Brdska palma ili šamadorea je vrsta patuljaste i spororastuće palme koja potiče iz Srednje i Južne Amerike. Ime šamadorea je nastalo kombinacijom dve starogrčke reči chamai - nizak i dory - dar. Ova sobna biljka je veoma dekorativna, nije preterano osetljiva i jednostavna je za gajenje. Pored toga što oplemenjuje enterijer doma lepim izgledom, ona je i pročišćivač vazduha.

Maksimalna visina koju može da dostigne brdska palma u domu je dva metra. Lišće je dugo od 30 do 60 santimetara i pokriva veći deo donjeg stabla. Listovi rastu sa obe strane cevastih stabljika i stvaraju zanimljive lepezaste oblike. Cveta rano i bujno obrazujući nežan žuto-narandžasti cvetni klas sa sitnim, mirisnim cvetovima koji podsećaju na mimozu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Da bi biljka bila čvrsta i zdrava treba da se stavi na svetlo mesto, a najbolje da to bude indirektno, filtrirano svetlo. Podnosi hladovinu, ali najbolje uspeva na polusenovitom mestu, pored prozora sa zavesom, koji je okrenut prema severu ili istoku. Direktni sunčevi zraci izazvaće smeđe mrlje na lišću.

Optimalna sobna temperatura za brdsku palmu je od 18 do 24 stepeni. Tokom zime odgovara joj minimalna temperatura oko 13 do 16 stepeni, a leti je treba držati na prohladnom mestu.

Zemlju za brdsku palmu treba stalno održavati vlažnom. Zaliva se kada se zemlja na površini osuši mlakom vodom bez krečnjaka. Zimi se zaliva jedanput nedeljno, a leti obilnije, dva do tri puta nedeljno. Ne sme se zalivati odozgo ili potapanjem, jer će to prouzrokovati truljenje korena. Zaliva se, isključivo iz podmetača. Zimi u sobi sa centralnim grejanjem, i za vreme letnjih dana poželjno je orošavanje listova, jedanput dnevno prokuvanom i ohlađenom vodom.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ako se brdska palma obilnije zaliva, lišće počinje da žuti, a koren da truli.

Brdska palma podnosi povremene periode suvog vazduha, ali više joj odgovara vlaga. U pretoplom i presuvom prostoru može je napasti i crveni pauk.

Od proleća do jeseni brdsku palmu treba prihranjivati osmokotnim đubrivom. Tokom leta, dok biljka aktivno raste, umereno se prihranjuje svake dve nedelje.

Brdska palma se razmnožava semenom, koje se poseje u proleće u klijališnu zemlju pri temperaturi od 25 stepeni. Seje se po tri semena zajedno, i pazi se da se pri presađivanju ne ošteti korenje.

Supstrat za brdsku palmu treba da bude ilovast uz dodatak humusa. Preporučuje se tresetni supstrat.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mlade biljke presađuju se svake godine u proleće. Starije biljke treba presađivati svake druge-treće godine, pa i ređe u zemlju koja se sastoji od komposta, livadske zemlje, ilovače i peska.

Odumiranje vrhova listova brdske palme može da bude posledica neodgovarajuće reakcije zemljišta i viška vode. Zato je treba presaditi u supstrat sa boljom drenažom.

Saksija za brdsku palmu ne sme da bude prevelika, jer bolje uspeva u maloj saksiji. Ona treba da bude i što dublja, zato što ova palma ima dugačak koren.

Sobna palma upija formaldehid, bezbojan gas oštrog mirisa koji se nalazi u dezinfekcijskim sredstvima, a nadražuje sluznicu i izaziva glavobolje. Ona je i vrlo dobar ovlaživač vazduha.