Vodič za sve proljetne radove u vrtu: Vrijeme je za luk i začin

Kombinacije povrća, začina i cvijeća izgledaju atraktivno, a uz načelo susjeda uzgoj će biti puno lakši, zdraviji i jeftiniji. Mini vrt na balkonu je također izvor povrća





Ožujak je vrijeme za sadnju prvih ukrasnih, ljekovitih i jestivih biljaka, a njihov uzgoj lako mogu svladati i potpuni početnici.

Zabluda je da za vrtlarstvo treba imati čarobne “zelene prste” ili mnogo zemlje. Uz malo mašte čak i na balkonu od nekoliko četvornih metara može se napraviti ugodan kutak za uživanje u bojama, mirisima i okusima prirode. Imate li dvorište ili komad zemlje na selu, moguće je čak i drastično smanjiti potrebu za kupnjom namirnica. U velikim svjetskim gradovima povrtnjaci se vraćaju u modu, a zajedničkom sadnjom povrća i cvijeća te začinskog bilja mogu se stvoriti kombinacije koje su često estetski privlačnije od klasičnih cvjetnih gredica.

Jestivi vrt također je jedino jamstvo posve zdrave, svježe i ukusne hrane. Težite li zdravom životu i skladu s prirodom, jestivo bilje treba uzgajati ekološki, tj. bez umjetnih gnojiva, insekticida i pesticida. Takav način vrtlarenja je i ugodniji jer ne morate udisati kemikalije, jeftiniji je, pa čak i jednostavniji uz nekoliko prokušanih trikova. Jedan od njih je princip dobrih susjeda - svaki ekovrtlar zna da je mrkvu dobro saditi kraj luka jer luk odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muhu, pa su obje vrste zaštićene od štetnika.

Sa sjemenom mrkve možete pomiješati i pokoje sjeme rotkvice - one će brzo narasti, a kad ih uberete, napravit ćete mjesta da se mrkva “udeblja”.

Rikolu može uzgojiti svatko
Brzo niče i raste, nije zahtjevna te lako uspijeva u posudi na balkonu. Rikola je stoga idealna biljka za vrtlare početnike, kao i za one koji žive u stanovima. Nemojte je čupati nego “šišajte” listove pa ćete gotovo cijele godine imati svježe listove za salatu.

Sobne biljke počinju "jesti"
Lončanice kojima je zimi trebalo vrlo malo vode i hranjiva sad postaju “proždrljive”. Redovito ih zalijevajte i pognojite - želite li da to bude ekološki, birajte pripravke na bazi algi i sitno mljevenoga prirodnoga kamena, a ne umjetna gnojiva i kemikalije.

Ružmarin i limun sad mogu van
Uzgajate li agrume, lovor, ružmarin ili oleandar u posudama, sad ih možete iznijeti na balkon ili terasu. Birajte kutove zaklonjene od vjetra i s mnogo sunca. Ako ih odlučite zadržati unutra, dobro prozračujte prostoriju.

Ako se posade blizu, mrkva i luk međusobno se štite od nametnika

Mini vrt
Uzgajate li ruže i želite ih zaštititi od lisnih ušiju, uz njih posadite nekoliko češnjeva češnjaka, koji također može djelovati vrlo dekorativno.

Češnjak se može saditi u ožujku - dovoljno je uzeti glavicu domaćeg ili sjemenskog češnjaka, rastaviti ga na češnjeve i svaki upiknuti u zemlju na nekoliko centimetara dubine, tako da šiljati kraj bude okrenut prema gore.

Nemojte saditi kineski češnjak kupljen u trgovačkim centrima jer on u našim klimatskim uvjetima neće ni proklijati. Dobar “susjed” ružama je i lavanda, koju na ljeto možete ubrati i upotrijebiti za pripremu ljekovitih čajeva ili kao prirodni osvježivač zraka. Ako vam je na raspolaganju samo mali prostor, najbolje je početi s uzgojem začinskog bilja.

Bosiljak, mažuran, vlasac, origano i majčina dušica sasvim će se dobro snaći u posudama na balkonu ili osunčanoj prozorskoj dasci. Na balkonu također mogu uspijevati minirajčice, (dobar “susjed” im je bosiljak), feferoni, pa čak i tikvice ako u blizini imaju ogradu po kojoj se mogu penjati. Imate li malo više mjesta u dvorištu, vrijeme je za sjetvu graška i boba koji obogaćuju zemlju dušikom. Bob treba sijati što ranije, u redove, a ne u “kućice” da izbjegnete napade crnih ušiju.

Vrtlarskim početnicima dovoljno je da slijede upute na vrećicama sa sjemenom i rezultati neće izostati


Potporanj za visoki grašak
Vitice visokoga graška moraju se za nešto uhvatiti - pripremite im mreže, grane s mnogo sitnih grančica ili postavite tri kolca u oblik šatora. Niski grašak snaći će se i bez “potpore”.

Kišne gliste daju najbolju zemlju za cvijeće i povrće
Glistinac, odnosno humus koji je dobiven pomoću kalifornijskih gujavica, ima ugodan miris šumske zemlje i rastresitu strukturu. Dobro je gnojivo čak i za najosjetljivije bilje. Za zahtjevnije, poput rajčica, dodajte i malo peletiranoga kokošjega gnoja.

Za manje od sto kuna imat ćete povrća za cijelu godinu
Vrećica sjemena stoji oko pet kuna, a iz nje možete dobiti mnoštvo biljaka. Sada je vrijeme da u čašice posijete sjeme rajčice, paprike, krastavaca, dinje... Uzgajate li ih ekološki, nećete trošiti na gnojiva i pesticide.

Neven i kadifice nisu samo ukrasne biljke nego i prirodna zaštita drugih biljaka od štetnika

Kupka za sjeme od kamilice potiče brže klijanje biljaka
Vrhom punu žlicu suhih cvjetova kamilice prelijte litrom kipuće vode, ostavite pokriveno dva-tri sata te procijedite. U takvoj otopini sitnije sjeme močite nekoliko sati, a krupnije (grašak, bob) preko noći. Posušite ih dva-četiri sata na papirnatom ručniku i posijte. Brže će proklijati i biti otpornije na štetnike.

Sada se obrezuju grmovi, a krajem mjeseca ruže
U ukrasnom vrtu možete orezati žive ograde i većinu ukrasnih grmova, osim onih koji cvjetaju u proljeće. Pri kraju mjeseca orezuju se ruže. Tada možemo vidjeti gdje će “potjerati” izdanke - reže se tik nad pupoljkom koji gleda iz grma.

(24sata.hr)

Ukoliko procijenite da je tlo još uvijek hladno i neće dati dobre rezultate, sačekajte dok prvi korov ne iznikne. Što je dobro korovu, bit će i vašim biljčicama, stoga korov povadite i krenite u akciju.
Prvo sijete rane mrkve, salate, luk, peršin, grašak, špinat, rotkvicu, blitvu, ukrasno bilje, jagode i začine, sadite krumpir i to sve direktno tamo gdje će i rasti. U unutarnji prostor, staklenike ili natkriveni dio vrta zasijte osjetljive kulture: patlidžane, celer, papričice, čili, krumpire, ciklu i nježno začinsko bilje.
Ukoliko to vremenske prilike nalažu, odnosno uslijed hladnoće i vjetra, biljke zasijane vani pokrijte primjerenim materijalima. Kada prvi plodovi narastu na 10-ak cm, vrijeme je za drugu turu sijanja. Na taj način ćete kontinuirano imati svježe plodove iz vrta. U vrtlarstvu ste nažalost prepušteni vremenu i kakvoći sjemena, stoga, budete li doživjeli vrtlarski poraz, ne očajavajte, istu proceduru ponovite s novim sjemenjem.
Čim mladice budu spremne za to, počnite ih prorjeđivati, odnosno vaditi najtanje mladice. Možda to izgleda nehumano, ali nedvojbeno daje rezultate. Kako biste izvađene mladice ipak održali na životu, njih možete presaditi i popuniti druge praznine u vrtu.
Na vaš vrt će vrebati i ptice, insekti, miševi i puževi, budite spremni na primjerenu zaštitu. Svoje nove biljke zaštitit ćete redovitim plijevljenjem korova, ali i odstranjivanjem starih biljki. Kada to vremenski uvjeti budu zahtijevali, započnite sa zalijevanjem.
Do kasnog proljeća uz primjereno dosijavanje završila je sezona sijanja dijela povrća. Nestankom zadnjih tragova hladnog vremena vrijeme je usjeva osjetljivog na hladnoću: krastavaca, tikvica, bundeva, dinja, mahune, graha i dr.
Neke od biljaka koje smo zasadili u rano proljeće i rastu u zatvorenim prostorima, staklenicima ili plastenicima spremne su za presađivanje, a nježne biljke poput rajčica, papričica, patlidžana možete u lončićima preseliti na rubove zatvorenog vrta kako bi se aklimatizirale prije no što sasvim presele van.
Ukoliko su vam propali rano-proljetni planovi sadnje, još uvijek imate vremena za popravak. Grašak, mahune, paprike, rajčice opskrbite potporama ili mrežom uz koju će rasti. Krumpiri u ovo doba trebaju okopavanje.

Vaše su gredice i bilje sada podložni brojnim opasnostima, a na vama je da pokušate spriječiti veće štete.

Crni luk (lat. allium cepa ) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Alliaceae, čije poreklo još uvek nije tačno utvrđeno (Azija, Indija ili Avganistan). Poznato je međutim da su stari Egipćani uzgajali luk još pre 4000 godina, a da je u Evropu je stigao preko Italije. Luk se za jelo koristi preko cele godine - od lepe bele stabljike u prolece (mladi luk), pa preko razvijene a nedozrele glavice (lukovice) preko leta, do zrele suve lukovice spremljene za zimu. 
Luk sadrži 91% vode, 1,2% proteina, 0,1% masti. Osnovu biološke vrednosti luka čine minerali i vitamini. Pored znatnog prisustva mineralnih soli, naročito kalijuma i sumpora, i raznih oligoelemenata, crni luk je bogat vitaminima (B1, B2, C, E, K, P) i karotinom (provitamin A). Od lekovitih sastojaka najvažniji su glikozidi, eterično ulje koje mu daje karakterističan miris i ukus, rodanovodonična kiselina, i jedan biljni hormon sličan insulinu.
Osamdeset do 100 grama svežeg sirovog luka zadovoljava dnevnu potrebu ljudskog organizma za vitaminom C.
Luk je za organizam najkorisniji ako se uzima sirov, ali kuvanjem i dinstanjem (za razliku od drugog povrća) ne gubi mnogo osnovna svojstva, osim delimično eterićno ulje (zato gubi ljutinu) i vitamin C (koji se kuvanjem rastvara). Luk ne bi trebalo previše da se prži i u ulje ili puter treba odmah doliti malo vode, kako luk ne potamneo, jer je tada teže svarljiv.
Crni luk je mnogo blaži od belog, ali je mnogo delotvorniji od praziluka, kozjaka i vlašca, koji imaju gotovo jednaka svojstva kao i crni luk.
Lekovitost
Savremeni autori navode čak 15 lekovitih svojstava luka i duplo više oboljenja u kojima se luk može primeniti kao lek. Na prvom mestu svakako je diuretično svojstvo (naročito ako se pije sok ili konzumira sirov). Luk sprečava razvoj mikroba, reguliše šećer u krvi, olakšava iskašljavanje, deluje kao laksativ, podstiče lučenje želudačnog soka, što pogoduje boljem varenju. Svež luk siguran je lek protiv crevnih parazita, a usitnjen pomešan s medom (u razmeri 1:1) služi za lečenje upornog kašlja i kao preventiva od zakrečenja krvnih sudova.