Zanimljivosti o Koloseumu


Rimski Koloseum jedan je od najvećih znamenitosti ovog grada. Znate li da kažu da ko je bio u Rimu, a nije posetio ovu fantastičnu arenu – kao da nije ni bio u Rimu! Sve govori i činjenica da je Koloseum 2007. godine uvršten među sedam novih svetskih čuda. Pa, pogledajmo zbog čega je toliko veličanstven…

- Gradnju Koloseuma započeo je rimski car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca 72. godine nove ere želeći da napravi impresivnu arenu. Dovršio ga je njegov sin osam godina kasnije.

- Da li znate da je svečanost otvaranja Koloseuma trajala sto dana?

- Iako je ovaj objekat na samom početku nazvan Flavijev amfiteatar, poznatiji je ipak po imenu Koloseum. Zašto? Ime je dobio po “kolosalnoj” bronzanoj skulpturi cara Nerona, koja se nalazila ispred samog amfiteatra. Ova skulptura je visoka neverovatnih 40 metara.

- Verovali ili ne, postojalo je 76 ulaza u Koloseum, što je omogućavalo da se gledaoci u slučaju opasnosti na najbrži mogući način mogu evakuisati.

- Svima je poznato da su se u Koloseumu održavale surove borbe gladijatora i zveri, ali i gladijatora međusobno.

- Gladijatori su uglavnom bili robovi, ratni zarobljenici ili kriminalci.

- Borbe gladijatora je istovremeno moglo da prati oko 50,000 gledalaca koji su sedeli na svojim mestima, kao i oko 10,000 ljudi koji su stajali.

- Ulaz u ovo zdanje bio je slobodan za sve Rimljane. Međutim, mesta su bila “statusno” klasifikovana. Dakle, bliže borilačkoj areni sedeli su car, senatori i drugi visoko kvalifikofani građani u društvu. Na “višim” mestima, sedeli su oni nižeg staleža.


- Iako smo pomenuli da je ulaz svima bio slobodan, bilo je ponekih ograničenja. Naime, grobari, glumci i bivši gladijatori ipak nisu bili dobrodošli.

- Današnji izgled Koloseuma posledica je zemljotresa, ali i požara. Međutim, tokom srednjeg veka služio je i kao građevinski materijal za druga gradska zdanja. Zbog toga ga je papa Benedikt XIV u 18. veku odlučio da ga zaštiti, te ga je proglasio za sveto mesto, simbol hrišćanskog mučeništva i stradanja.

- Smatra se da su gladijatori u antičkom Rimu pre svojih borbi pozdravljali cara ovim rečima: “Ave, Caesar, morituri te salutant!“ – što u prevodu znači “Zdravo, Cezare, pozdravljaju te oni koji će umreti”.

- Kada bi neki gladijator bio pobeđen (u borbi dva gladijatora), onaj koji ga je pobedio pogledao bi u pravcu cara. Ako bi vladar okrenuo palac prema dole, to je označavalo smrt za pobeđenog gladijatora. Ukoliko bi, pak, svoj palac okrenuo prema gore, život pobeđenom bi bio pošteđen.

- “Dok Koloseum stoji, stajaće i Rim, kad Koloseum padne, pašće i Rim, kad padne Rim, pašće i svet” – stari rimski epigram.

Londonsko oko u brojkama



Gradske vlasti su, povodom 15-godišnjice postavljanja “Londonskog oka”, objavile neverovatnu statistiku vezanu za ovaj panoramski točak, jedan od simbola glavnog grada Ostrva.



32

Broj kabina, po jedna za svaku od londonskih četvrti. Zbog sujeverja je izostavljen broj 13, tako da su obeležene brojevima od jedan do 33.


25

Toliko osoba stane u svaku kabinu, što znači da na točku u isto vreme može da stane 800 ljudi.


10

Težina svake kapsule je 10 tona.


52.691

Toliko je kilometara prešla svaka kabina od otvaranja “Oka”, 9. marta 2000. godine, što je jednako obilasku 1,3 puta oko Zemlje.


3.680

Toliko kilometara pređe svaka kabina godišnje, što je jednako udaljenosti između Londona i Kaira.


417,6

Obim točka iznosi 417,6 metara, što znači, kad bi bio “odmotan”, da bi bio 1,25 puta viši od kule Šard.


132,9

Visina točka u metrima, što je isto kao kad bi se jedna na drugu poređale 64 londonske crvene telefonske kabine.


165

Toliko metara je visok najviši panoramski točak na svetu, “Haj roler” u Las Vegasu.


5.000

Pet hiljada devojaka i žena dobilo je bračnu ponudu na velikom točku.


40

Sa visine točka se može videti u daljinu od 40 kilometara.


30

Trideset minuta traje jedna vožnja, što znači da svaka kabina ide brzinom od 26 santimetara u sekundi, ili 0,9 kilometara na sat – što je dva puta brže od kornjače u sprintu. Ovakvo sporo kretanje omogućava putnicima da se penju i silaze bez potrebe da se točak zaustavlja.



60.000.000

Šezdeset miliona posetilaca vozilo se do sada na Londonskom oku.


70.000.000

Izgradnja točka koštala je 70 miliona funti


25

Svetski super-model Kejt Mos 25 puta se vozila na točku, više nego bilo koja druga slavna ličnost.


29,95

Cena karte je 29,95 funti, što znači da je Kejt Mos potrošila 748,75 funti uživajući u panorami Londona.

sup.odmor

Pulska Arena, impresivna antička građevina i najljepše kino na svijetu



Općenito je priznato da je Koloseum u Rimu najipresivniji inžinjerski poduhvat Rimljana, i bez sumnje, najveći je amfiteatar koji su ikada izgradili. Sama pomisao na smrtonosne igre koje su se održavale u njemu, i rulju koja urliče od uzbuđenja, posjetioce može vratiti kroz vrijeme i makar na tren dočarati moć koju je u to vrijeme posjedovalo Rimsko carstvo.

Rimski Koloseum, antički cirkus smrti i slave, simbol je modernog Rima i Rimskog Carstva. Ali na drugoj strani Jadranskog mora stoji jednako impozantna i veličanstvena građevina – Arena u Puli (poznata i kao Pulska Arena ili Amfiteatar u Puli).

Posjeta Pulskoj Areni će izazvati gotovo isti osjećaj kao i posjeta Koloseumu, osim što u Puli i dalje možete prisustvovati manifestacijama – i zaista biti dio publike.

Za razliku od Koloseuma, najbolje očuvana klasična građevina u Hrvatskoj je do današnjeg dana ostala mjesto za zabavu. Bilo da želite slušati muziku, gledati operu ili ples, ili prisustvovati Festivalu igranog filma u Puli koji se u Areni održava još od 1954. godine, Pulska Arena vas neće ostaviti ravnodušnim.

Pulska Arena je opisana kao najljepše kino na svijetu, a ponekad je teško i zamisliti da su se igre smrti i krvi u njoj nekada održavale.

Pulska arena oko 1820. godine / s bakropisa Thomasa Allasona

Izgrađena je u isto vrijeme kao i Colosseum u 1. stoljeću, i šesti je amfiteatar po veličini koji su Rimljani podigli u njihovim centrima moći (od oko 200 amfiteatara). Još jedna stvar koja izdvaja ovaj amfiteatar je oluk koji je skupljao kišnicu i spremao je u četiri spremnika. Zatim se u njih dodavao parfem, a mirišljava voda se raspršivala po publici.



Dok lutate Pulskom Arenom, bit ćete vraćeni stoljećima natrag kroz vrijeme, ali ćete tek postati potpuno svjesni da je ona jednom bila iznimno nasilno mjesto kada dođete do mračnih odaja ispod, gdje su mučenicima i životinjama bile ‘okončane muke’ nakon performansa.







pixelizam

Deset najfotografisanijh građevina sveta

Mnoge će možda iznenaditi činjenica da najpopularnije turističke destinacije na svetu nisu ujedno i najfotografisanije. Predstavljamo vam deset najfotografisanijh građevina na svetu.



10. Budimpešta, Mađarska - Bazilika sv. Stefana

Bazilika sv. Stefana u Budimpešti iste je visine kao i zgrada parlamenta (96 m), a u njoj se nalaze mumificirani ostaci prvog mađarskog kralja, Stefana I. U pitanju je treća crkva po veličini u Europi.



9. Buenos Ajres, Argentina – Kaminito

Kaminito, mala pešačka ulica u La Boki od velikog je kulturnog i turističkog značaja, a poznata i po slavnom istoimenom tangu. Proglašena je 'ulicom muzejem' 1959. godine. Čuvene raznobojne kuće đenovljanskih imigranata pod državnom su zaštitom kao kulturno nasleđe.



8. Firenca, Italija - Ufici

Galerija Ufici nalazi se na uglu trga Pjaca dela Sinjorija, trga u središtu Firence koji je vekovima bio od presudne važnosti za građanski život i vlast. Na trgu se nalazi "Neptunova fontana" (Bartolomeo Amanati), građena od 1563. do 1565. godine, koja još uvek radi na stari rimski vodovod, a tu je i Mikelanđelov David.



7. London, Engleska - Trafalgar skver

Atrakcija iz centra Londona. Ceo trg prepun je detalja koji bi vrlo verovatno i samostalno mogli da uđu na ovu listu.



6. Venecija, Italija - Ponte del Akademija

Akademijin most jedan je od četiri mosta koji premošćavaju Kanal Grande u Veneciji. To je najjužniji venecijanski most koji povezuje San Marko i Dorsoduro, i omogućava put do Galerije.



5. Istanbul, Turska – Devojačka kula

Ovaj toranj smešten je u kanalu bliže Azijskoj strani Istanbula, a za njega se vežu brojne priče i legende. Danas je jedna od najposećenijih turističkih atrakcija Istanbula koju bi svakako trebalo posetiti ako se u ovom gradu zadržite više od tri dana!

4. Pariz, Francuska – Ajfelov toranj

Jedna od najpoznatijih građevina sveta nastala je povodom Svetske izložbe koja se u Parizu održala 1889. godine. Iako su građani Pariza bili protiv "metalnog rugla", toranj na istom mestu stoji i danas i oduševljava turiste iz celog sveta.



3. Barselona, Španija – Park Guelj

Delo Antonija Gaudija, poznatog dizajnera enterijera i dekoratera koji je poznat po brojnim arhitektonskim zdanjima Barselone. Ukratko - genije.




2. Rim, Italija – Trinita dei Monti

Španske stepenice se nalaze u Rimu, na Španskom trgu. To je jedno od najpoznatijih otvorenih stepeništa na svetu. Na Španskom trgu, na dnu stuba, nalazi se Berninijeva fontana Barkačia, koju je dizajnirao 1627. godine.



1. Njujork Siti, Njujork – Gugenhajmov Muzej

Muzej Solomona R. Gugenhajma, do 1952. godine poznat samo kao Gugenhajm, muzej je moderne umetnosti na Petoj aveniji u Njujorku (SAD), s pogledom na Central Park. Fondaciju Solomona R. Gugenhajma i muzej apstraktne umetnosti osnovao je 1939. godine američki industrijalac i sakupljač umetnina lično.




B92