Srdela (Sardina pilchardus)



Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae). U Hrvatskoj je još poznata kao sardina, srđela, šardela, a ponegdje kao štijavica ili žir.

Opis

Srdela je riba izdužena tijela koje je na bokovima spljošteno. Gornji dio tijela je modrozelenkast, a prema donjem boja prelazi u srebrnastu. Uzduž bokova se proteže modra boja. Na bokovima ima nekoliko crnih mrlja, a na škržnim preklopcima urez nalik na zvijezdu. Tijelo joj je prekriveno povelikim ljuskama. Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg.

Rasprostranjenost

Srdela se može naći u istočnom dijelu Atlantika između Islanda i Senegala. Uobičajena je riba u Sredozemnom moru, pogotovo na zapadu Sredozemlja, Jadranu i Crnom moru.

Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne obale Istre, lošinjski arhipelag, istočno od otoka Olib, vanjska strana Dugog otoka, Paklinski otoci, Vis i Palagruža, te južni kraj obale Pelješca i otoci Mljet i Lastovo.
Način života i ishrana

Srdela se u pravilu kreće u plovama, nema stalno prebivalište, ali se ponajviše zadržava iznad ljušturastog, koraljastog i kamenitog dna ili onog obraslog algama. Hrani se planktonom i ostalim sitnim morskim organizmima.

Razmnožavanje

Srdele se mrijeste u hladnijim zimskim mjesecima kad se povlače dalje od obale u dubinu mora. Ispuštaju ogromne količine jajašaca koja plutaju površinom mora. U tim mjesecima ih je teško loviti.

Gospodarska vrijednost

Srdela se smatra kraljicom riba. Spada u plave ribe i bogata je nezasićenim aminokiselinama omega-3 i omega-6 pa je vrlo zdrava. Ukusnog je mesa, lako probavljiva, bogata bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, vitaminima, posebice vitaminima A, D i E te mineralima. Vrlo je tražena jer je među najjeftinijim ribama koje se mogu nabaviti svježe. Često se konzervira, a tako konzerviranu u Hrvatskoj je nazivaju sardina. U primorskim krajevima se usoljava a tako usoljena velika je poslastica. Najčešće se lovi mrežama plivaricama. Zauzima oko 60 posto cjelokupnog izlova ribe na Jadranu.



(Wikipedija)

Srdela

Srdela, Sardina pilchardus – Riba za 1000 generacija!



Riba koje srećom ima najviše u Jadranskom moru. Od davnina se lovi za hranu te je iz prehrambenog aspekta najbitnija riba koja živi u Jadranu. Hrana siromašnom puku i predmet lova generacijama ribara, održala je život na dalmatinskim otocima. Kako za čovjeka tako je srdela bitna i za ostale grabežljive ribe te bi nestanak ove ribe značio katastrofu ne samo za gospodarski isportski ribolov već i za mnoge vrste riba koje o njoj ovise.

Ostali narodni nazivi:
Strani nazivi:	lat. Sardina pilchardus; engl. European pilchard ; franc. sardine d'Europe; njem. Sardine; tal. Sardella
Vrijeme mrijesta:	tijekom zime
Porodica:	Sardina
Bliski rođaci:	gavun

IZGLED:

Tijelo srdele je izduženo, u bokovima malo spljošteno te samim izgledom odaje činjenicu da je izvrstan plivač. U odnosu na papalinu dosta je slična međutim uz vidljive razlike. S obje strane srdela po bokovima ima crnkaste mrlje a po škrgama zvjezdoliki urez. 
Gornji dio tijela ima modrikasto-zelenu boju koja na donjim dijelovima prelazi u srebrnu. Uzduž bokova ima veći modrikasti pojas. 
Maksimalna duljina srdele iznosi do 24 cm i 8 dkg težine uz prosječnu lovnu težinu od samo 3 dkg.
Veći primjerci srdele love se dalje od obale kopna, najveći na vanjskim stranama otoka. Srdele se počnu mrijestiti u trećoj godini života kada pređe duljinu od 15 cm dok im je maksimalni životni vijek do 15 godina.
 
RASPROSTRANJENOST:

Srdelu možemo naći po cijelom Jadranskom moru ali samo do određene udaljenosti od obale, ne i na otvorenom moru. Živi u jatima koja mogu biti jako velika. Srdela inače spada u kategoriju pelagijskih riba što znači da je uvijek u pokretu te se ne može govoriti o stalnom boravištu i dubinama na kojima ju možemo naći. Ipak, postoje područja na kojem postoji povećana koncentracija srdela a to su: zapadna obala Istre, lošinjski arhipelag, vanjska strana Dugog otoka, Pakleni otoci te Vis, Palagruža, Mljet i Lastovo. Gotovo nikad ne ulazi u unutrašnje vode i kanale te ju na tim područjima gotovo nikada ne možemo naći.

Raspostranjenost prema vrsti dna:
Iako nema stalnog prebivališta srdela se ipak više zadržava iznad određenih vrsta dna. Primjer takvih dna jesu ljušturasta i kamenita dno te dna koja su obrasla algama, tj. područja gdje živi više planktona i ostalih organizama kojima se hrani.
 
LOV SRDELE:

Prava sezona lova na srdele počinje s početkom proljeća i traje do druge polovice jeseni. Međutim to ne znači kako se srdele ne love i zimi. Većinom se radi o gospodarskom ribolovu gdje se lovi mrežama plivaricama i lebdećim koćama a znatno manje obalnim potegačama i stajačicama (ove dvije varijacije lova postupno nestaju kao način lova na srdelu). Ribari je najčešće love na dubinama između 15 – 85m a, a može se naći od dna do same površine. U hladnijim mjesecima povlači se dublje i bliže dnu pa je uvriježeno mišljenje sportskih ribolovaca kako se srdela tijekom zimskih mjeseci ne zadržava u vodama Jadranskog mora.

 Sportski ribolovci srdelu ne love ali im je izuzetno značajna kao glavna ješka za lov udičarskim alatima i parangalom jer rijetke su ribe koje na srdelu neće zagristi.


(Sportski ribolov.hr)