Krajnje negostoljubive planete (za ljude)

Poslali smo čovjeka na Mjesec, a trenutno se spremamo da pošaljemo ljude i na Mars, koji za par sati može razviti tako strašnu oluju da cijelu planetu prekrije prašinom za samo par dana. Ove oluje se smatraju najnasilnijim i najvećim pješčanim olujama u Sunčevom sistemu.

A ipak, Mars je relativno gostoljubljiv. Ovdje ipak ne pada istopljeno željezo s neba ili sumporna kiša, a što je najbitnije, atmosfera Marsa neće zdrobiti naše kosti u sekundi. U Svemiru postoje planete koje nam jasno poručuju da ne žele da ih posjetimo, a ovo su samo neke od njih…



5. Venera



Venera je druga planeta po udaljenosti od Sunca i treća po sjajnosti na nebu. Dobila je ime po rimskoj boginji ljepote, a grci su je zvali Afrodita. Iako se za ovu planetu zna hiljadama godina (uglavnom jer se vidi na nebu), o njoj se jako malo znalo sve dok Sovjetski savez nije lansirao Venerin program za vrijeme svemirske utrke.

Sovjetska sonda je još uvijek jedina na svijetu koja je dotakela tlo Venere, a tu se zadržala punih 127 minuta – prije nego što se istovremeno zdrobila i rastopila.

Ako ste se ikada zapitali kakav bi bio život na Veneri, najopasnijoj planeti u našem Sunčevom sistemu, evo jednostavnog odgovora: Otrovni zrak bi vas ugušio gotovo istog trenutka, a iako je gravitacija samo 90% od naše na Zemlji, ogromna masa atmosfere bi vas totalno zgniječila.

Pritisak na Veneri je 100 puta veći nego na Zemlji, i šetnja po površini ove planete bila bi ravna šetnji 1.000 metara ispod površine mora. Venera također ima i ekstremne temperature, čiji prosjek iznosi oko 475 stepeni C, a kao da sve to nije dovoljno, ovdje padaju kiše sumporne kiseline.

Jupiter



Jupiter je peta planeta od Sunca i najveća planeta u Sunčevom sistemu. Ime je dobila po vrhovnom bogu starih Rimljana, kojeg su Grci zvali Zeus.

Na Jupiteru se dešava duplo više oluja nego na Zemlji. One generišu vjetrove koji pušu brzinom od oko 180 metara u sekundi, te munje koje su oko 100 puta svjetlije od munja na Zemlji.

Ispod ove zastrašujuće i tamne atmosfere nalazi se 40 kilometara dubok ocean tekućeg metalnog vodika (hidrogena). Na Zemlji, vodik je prozirni plin, ali na Jupiteru, vodik se pretvara u nešto što se ne može vidjeti na našoj planeti. U ekstremnim uslovima (kao što je slučaj na Jupiteru), vodik se pretvara u tekući metal koji provodi struju, kao i toplotu. Također, kao ogledalo, on reflektuje svjetlost, što znači da bi vas samo jedna munja, reflektovana od ovo more, trajno osljepila.

Sa ovako strašnim i čestim olujama, prosječnom brzinom vjetra u gornjim slojevima atmosfere koja iznosi oko 500 km/h, temperaturama koje variraju od -237 do +32 stepena, oblacima punim amonijaka i sumpora, Jupiter nam jasno šalje poruku da nismo dobrodošli.

WASP-12b



WASP-12b je vansolarna planeta, odnosno egzoplaneta, što znači da se ona ne nalazi u sklopu Sunčevog sistema. Otkriće ovog egzoplaneta je objavljeno 1. aprila 2008. godine, uz objavu da je ovo najtoplija planeta u Svemiru, koju smo do sad otkrili.

Na ovoj planeti temperature dostižu nevjerovatnih 2200 stepeni C! To znači da je površina WASP-12b planete za oko pola hladnija od temperature na površini našeg Sunca, te dva puta vrelija od lave.

Nedavni podaci pokazuju da je WASP-12b izuzetno bogat ugljikom, znatno bogatiji od Sunca. Pretpostavlja se da je uglik toliko nabijen da je unutrašnjost planete napravljena od čistih dijamanta, zbog čega je ovaj egzoplanet postao popularan kao “Dijamantna planeta”. (Slika iznad je umjetnički dojam WASP-12 zvijezde kako proždire WASP-12b)

COROT-3b



COROT-3b je ogromni egzoplanet veličine Jupitera, ali sa 21,66 puta većom masom. Ovo čini COROT-3b oko dva puta gušćim od olova.

Zbog ogromnog pritiska, čovjek koji bi šetao po površini ove planete bio bi teži 50 puta nego što je težak na Zemlji. To znači da bi čovjek koji je na Zemlji težak 80 kg na COROT-3b-u bio težak 4.000 kilograma. Naravno, ovakva količina pritiska bi zdrobila čovjeka iste sekunde, baš kao što bi to učinio i slon koji stane na nečije tijelo.

51 Pegasi b



51 Pegasi b, poznat i kao Bellerophon, je egzoplanet udaljen oko 50 svjetlosnih godina od Zemlje. Ovaj plinski div je oko 150 puta masivniji od naše planete, a sastoji se uglavnom od vodika i helija.

Kao što Zemlju obasjava Sunce, tako i 51 Pegasi b obasjava njegova zvijezda. Samo što ona obasjava malkice jače, to jest, stvara temperaturu površine oko 1000 stepeni C. Pored toga, Bellerophonova zvijezda je oko 100 puta bliža nego što je sunce blizu Zemlji.

Kako se topli zrak diže u atmosferu, hladni zrak juri prema dolje kako bi ga zamijenio, stvarajući vjetrove koji jure 1.000 km na sat. Zbog ekstremnih vrućina ovdje nema ni vodene pare, ali to ne znači da na ovoj planeti ne pada kiša.

Razlog zašto smo odlučili da stavimo 51 Pegasi b na poziciju broj jedan je taj što temperature na ovoj planeti tope željezo, dižu ga u oblake (slično konceptu isparavanja na Zemlji) i kada ovdje pada kiša, ne padaju kapi vode, već komadići užarenog istopljenog željeza!



pixelizam.