Zagrebačka škola šansone

Zagrebačka škola šansone



Zagrebačka škola šansone, nastala šezdesetih godina prošlog vijeka, s ove vremenske distance može se smatrati izuzetno značajnim umjetničkim pravcem koji je ostavio traga i na brojne mlađe generacije.

Skupina izvrsnih autora, kompozitora, aranžera, tekstopisaca i izvođača počeli su svoje djelovanje na margini "glavne struje" jer je većina festivala u to vrijeme odbijala šansone kao "prespore i pretužne".




(radiosarajevo.ba)

Zvonko Špišić (1937) se muzikom profesionalno počeo baviti od 1958. Najpoznatiji je po šansonama Kockar, Bicikl i Milioner, a objavio je preko 320 skladbi raznih stilova. Kao likovni umjetnik priredio je veliki broj izložbi, a objavio je i tri knjige poezije. Dobitnik je brojnih priznanja, a obnašao je funkcije u Hrvatskom društva skladatelja, bio direktor Zagrebačkog festivala...

Arsen Dedić (1938) iz rodnog Šibenika dolazi na studije u Zagreb gdje 1964. diplomira na Muzičkoj akademiji. Jedan je od utemeljitelja Zagrebačke škole šansone, a pisao je i šlagere, pjesme za djecu, pjesme za dalmatinske klape, glazbu za kazalište, film i televiziju.

U svojoj karijeri je uspio iznijeti oba svoja talenta - i za muziku i za poeziju, pa se uz dužno poštovanje prema ostalim velikanima, danas Arsen smatra najvećim kantautorom na ovim prostorima. Od velikog broja Arsenovih lijepih pjesama pokušat ćemo za našu emisiju odabrati one koje se najviše uklapaju u stil "zagrebačke šansone"...

Hrvoje Hegedušić (1935) počinje javno nastupati 1957, a od 1964. počinje se baviti šansonama te s grupom autora osniva "Studio 64" s kojom se posvećuje gajenju pjesničke riječi u skladbama. Uglazbljuje pjesme Zvonimira Goloba, Drage Britvića, Maje Perfiljeve, Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže... Od šansona koje je komponirao pomenimo Nedjelje u predgrađima, Ponekad mislim..., Mala kavana, Momci iz kafića...

U želji da održe tradiciju "Zagrebačke škole šansone“, grupa entuzijasta, predvođena Zvonkom Špišićem, 1998. godine pokreće Chansonfest, festival hrvatske i međunarodne šansone. Prvi Chansonfest u jednom svom dijelu bio je posvećen Zvonimiru Golobu dok je drugi sadržavao prisjećanje na tragično preminulog hrvatskog pjesnika Željka Sabola.

Kada danas o šansonama pričaju protagonisti događaja, prisjećaju se da je publika tih godina prihvatala pjesme koje im se dopadaju, ne praveći razliku radi li se o šansonama ili nekoj drugoj muzičkoj formi.

Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone (1. epizoda)

Glazbeno-dokumentarna serija "Takvim sjajem može sjati" donosi priču o generaciji sjajnih autora, interpreta, aranžera i tekstopisaca okupljenih pod nazivom Zagrebačka škola šansone. U sedam epizoda autori serijala Zvonimir Varošanec i Miljenko Bukovčan govore o najvažnijim autorima, ostvarenjima i kontekstu u kojem je nastajala zagrebačka šansona.
U serijalu ćemo vidjeti kako su Pero Gotovac, Zvonko Špišić, Arsen Dedić, Hrvoje Hegedušić, Nikica Kalogjera, Milan Lentić, Alfi Kabiljo, Drago Britvić, Željko Sabol, Radan Bosnar, Gabi Novak, Tereza Kesovija, Radojka Šverko, Ibrica Jusić, Lada Kos i drugi u svojim izvedbama uspjeli povezati tri najvažnije odlike dobre pjesme; nadahnut tekst, sjajnu glazbu i sugestivnu interpretaciju.

U cijeloj seriji gledatelji će imati priliku poslušati čak 90 pjesama, od čega 70 u punoj dužini. Upoznat će poznata glazbena imena i njihove izuzetne osobnosti te doznati kako su napisani najbolji stihovi u hrvatskoj šansoni.

Doznat ćemo postoji li još uvijek Zagrebačka škola šansone, tko su učitelji, a tko učenici te dobiti odgovore na još mnoga pitanja vezana uz ovo fascinantno razdoblje hrvatske glazbene povijesti.


1. emisija: VRATA RUŽA

U prvoj emisiji vratit ćemo se u Zagreb šezdesetih godina prošlog stoljeća. Godine su to izrazito modernističkih strujanja. Zagreb ima već priznatu školu crtanog filma, Biennale suvremene glazbe i Zagrebački festival zabavne glazbe nastao samo tri godine nakon talijanskog Sanrema. Na poticaj francuske šansone i talijanske kancone rađa se suvremena hrvatska autorska pjesma, sjajna generacija autora i interpreta.

U drugom nastavku pod naslovom "Od popevke do šansone" govorimo o onome što je prethodilo udomaćivanju šansone u nas. Korijene Zagrebačke šansone treba tražiti u bogatoj tradiciji zagrebačkog cabareta, ali i popevke za čiju su popularizaciju najzaslužniji Đuro Prejac i Vlaho Paljetak. Već su i tada popularni šlageri, i naši hrvatski i oni prepjevani, svratili pozornost na niz kvalitetnih skladatelja i interpreta, ali će tek pojava tekstopisca - pjesnika Drage Britvića (Mirno teku rijeke 1959., Meštrovićev zdenac 1960., Miloner 1963., Zadnji fijaker 1963.) najaviti svu uvjerljivost i ljepotu naše šansone.

Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone - 3. epizoda

Krajem 60-ih prošlog stoljeća šansona se učvrstila ne samo na Zagrebačkom festivalu zabavne glazbe već i u radijskim i televizijskim programima te ju je prihvatila najšira publika. Veoma su popularna francuska šansona te talijanska kancona te se izvode u prepjevima. Čak i bivši rokeri, poput Ivice Percla te Ibrice Jusića koji se iz Dubrovnika seli u Zagreb, trajno se posvećuju šansoni. Dedić, Gotovac, Špišić i Hegedušić te neki drugi okušat će se s uspjehom i na terenu dalmatinske šansone.

Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone - 4. epizoda

Četvrti nastavak glazbeno-dokumentarne serije o zagrebačkoj školi šansone pod nazivom "Takvim sjajem može sjati" donosi pjesme za koje je stihove napisalo troje velikih tekstopisaca: Drago Britvić, Maja Perfiljeva i Željko Sabol. Istodobno dio autora neumorno pretražuje zbirke pjesama poznatih pjesnika tražeći one pogodne za uglazbljivanje čime će učiniti mnogo za popularizaciju poezije. Na planu glazbe, poput svojih kolega u Francuskoj i Italiji krajem šezdesetih, i naši šansonjeri počinju koketirati s rock i pop glazbom kako ne bi bili potisnuti sa scene. S druge strane dio predstavnika rocka i popa prihvaća šansonjerski kredo da pjesma smije biti sve samo ne banalna.

Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone - 5. epizoda

Peti nastavak glazbeno-dokumentarne serije "Takvim sjajem može sjati" o Zagrebačkoj školi šansone vodi nas u 70-e godine prošlog stoljeća kada je šansona ušla u sve životne pore dospjevši čak i na film te je bitno utjecala i na kazališnu glazbu. Dvije nove pjevačke zvijezde, Radojka Šverko i Ksenija Erker, neke od svojih najljepših interpretacija duguju autorima šansona.

Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone - 6. epizoda

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća šansona počinje uzmicati pred rock&roll glazbom i drugim pop vrstama. Preživljavaju samo najbolji. Iako je autorska pjesma bila i ostala bitan dio identiteta Zagreba, zagrebačkoj školi šansone kao da je ponestalo učenika.

Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone - 7. epizoda

U posljednjem, 7. nastavku "Takvim sjajem može sjati" za isti stol sjela su trojica naših najboljih šansonijera - kantautora Špišić, Dedić i Hegedušić. Govore o svojem radu, uspoređuju sadašnjost i prošlost i rezimiraju veliko, iznimno značajno poglavlje hrvatske autorske pjesme.