Zanimljivosti iz geografije

… da Rim nazivaju „večnim gradom“ jer je od svog postanka glavni grad?
… da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
… da je najniže jezero na svetu Mrtvo more?
… da je Keopsova piramida kada je izgrađena bila visoka 147 m, ali da zbog ulegnuća tla njena visina sada iznosi 137 m?
… da je Demokratska Republika Kongo bila kolonija osamdeset puta manje Belgije?
… da je kineski grad Venčum najviše naseljeno mesto na planeti Zemlji? On leži na nadmorskoj visini od 5.009 metara.

… da vulkanska lava ima temperaturu od 850 stepeni celzijusa
… da u Americi postoji 12 gradova pod imenom Moskva
… da u Japanu postoji crkva od papira?
… da se Aman, glavni grad Jordana u 3. veku pre n. e. zvao Filadelfija, po svom osnivaču, egipatskom kralju Ptolemeju II Filadelfu?
… da su Kanarska ostrva dobila ime po psima?
… da se glavni grad Ekvadora, Kito, smatra za grad sa najprijatnijom klimom na svetu? Temperatura retko pada ispod 8ºC i raste preko 22ºC.
… da ime meksičkog vulkana Popokatepetla na astečkom jeziku znači „breg koji se *****“?
… da je litar morske vode u proseku za 25 grama teži od iste količine slatke vode?
… da je granica između Kanade i SAD dugačka 6.416 km, i da je to najduža granica između dve države na svetu?
… da je Marsej najstariji grad u Francuskoj? Osnovali su ga Grci oko 600. godine pre nove ere kao grad Masalija.
… da je Singapur jedina država sa jednom železničkom stanicom?

… da se zvuk koji se proizvede pri zemljotresu, kroz stene prenosi brzinom od oko 25.000 kilometara na čas, a to je oko 20 puta brže nego kroz vazduh?
… da je Dunav druga po veličini reka u Evropi?

… da reka Amazon svake sekunde ulije u Atlantik oko 116.000 tona vode?
… da je Češka zemlja u kojoj se popije najviše piva po glavi stanovnika?
… da Finsku zovu „zemlja hiljadu jezera“?
… da je najveća kriptodepresija u Evropi Skadarsko jezero?
… da je Nepal jedina država na svetu koja nema zastavu pravougaonog ili kvadratnog oblika?
… da je Antarktik jedini kontinent na kojem nema gmizavaca?
… da Španija u bukvalnom prevodu znači „zemlja zečeva“?

… da je jezero Nikaragva jedino slatkovodno jezero u svetu u kome žive iste životinje kao i u okeanu?
… da se Amerika udaljava od Evrope brzinom od 7 centimetara na svakih sto godina?
… da na Kamčatci postoji preko 100 vulkana, a od toga je tridesetak još uvek aktivno?
… da je Veliki kanjon u Severnoj Americi na pojedinim mestima dubok 2 km, a širok između 7 i 30 km? Kanjon je nastao usecanjem reke Kolorado tokom više stotina hiljada godina.
… da je San Marino najstarija republika na svetu?
… da Čubrina ulica u Beogradu nosi ime po književnom pseudonimu pisca i Njegoševog učitelja Sime Milutinovića Sarajlije?
… da Kinezi zovu Kineski zid Čang Čeng?
… da je nemački geograf August Cojne prvi 1808. godine upotrebio pojam Balkansko poluostrvo?
… da je do 1896. Majami bio selo sa 300 stanovnika, a za nešto više od 100 godina taj broj se popeo na oko 404.000 u samom gradu?

… da u Oslu postoji spomenik podignut Johanu Voleru koji je izmislio spajalicu za papir?
… da je Vatikan jedina država u kojoj nema rađanja, a samim tim ni prirodnog priraštaja?
… da su Havaji jedina američka država koja uzgaja kafu?
… da se Srbija nalazi na 12. mestu na spisku najvećih zagađivača ugljen dioksidom u Evropi sa 37,2 miliona tona proizvedenog ugljen dioksida godišnje?

… da je Sao Paulo sa 11 miliona stanovnika najveći grad južne Zemljine polulopte?
… da na Novom Zelandu ima 17 puta više ovaca nego ljudi
… da je Vatikan najmanja država na svijetu sa površinom od samo 44 hektara

… da je najniža temperatura ikad izmjerena bila -88 C u Vostoku, Antarktik

PAZINSKA JAMA



Kako je nastala Pazinska jama

U davnini kad su u Istri s ljudima živjeli i divovi, na sjeveru su se Istre prostirala ogromna jezera i močvare. Južno nije bilo ni potoka ni vrela pa ljudi zamoliše diva Bana Dragonju da im pomogne natopiti zemlju. Dragonja upregne ogromne volove u plug i zaore od jezera prema moru. Kad je prvom brazdom doveo vodu do mora, nastala je rijeka koju je div nazvao po sebi, Dragonja. Sutradan je izorao drugu brazdu, stvorivši tako novu rijeku kojoj je dao ime po ženi, Mirna. Kad je orući treću brazdu došao pod zidine pazinskog Kaštela, s prozora ga stade zadirkivati žena pazinskog kapetana. Ruga mu se ona da plitko ore i da mu je brazda kriva. Ban Dragonja se jako uvrijedi i volove potjera natrag. Nedovršenom brazdom pokulja voda i stade plaviti pazinsku kotlinu. Pazinci stadu zapomagati, plakati i moliti Dragonju da ih spasi od pogibelji. Smiluje im se Ban Dragonja i udre nogom o zemlju, taman ispod litice na kojoj se uzdizao Kaštel. Uz strašnu huku zemlja stade propadati, otvori se od udarca ogromna jama, i proguta svu onu vodu. Tako je umjesto treće rijeke nastala vijugava rječica Pazinčica čija se voda i dan danas netragom gubi u vrletnoj Pazinskoj jami.













Pazinska jama, ponor Pazinčice (45°14′N; 13°56′E), nalazi se u središnjem dijelu Istre i kao jedinstvena hidrogeološka pojava za čitav dinarski krš zaštićena je i proglašena važnim krajolikom. Prva speleološka istraživanja te prvu izradbu nacrta ponora proveo je franc. speleolog Alfred Martel 1893–96. Jama je nadahnula i romanopisca Julesa Vernea da u romanu Mathias Sandorf maštom provede svoje junake kroz tajanstvenu Pazinsku jamu. Nakon tal. speleologa 1920-ih, geolog Mirko Malez s grupom zagrebačkih speleologa provodio je istraživanja 1960-ih i izradio detaljan nacrt. God. 1975. pazinski speleolozi ronioci zaronili su u završni sifon i otkrili 70m dug nastavak potopljenoga dijela ponora s proširenim Mitrovim jezerom te vidljivim, ali neistraženim nastavkom.

Večna pustinjska vatra


U Iraku, severno od glavnog grada Bagdada, u blizini grada Kirkuka, u pustinji već 3500 godina prirodno gori vatra. U krugu prečnika oko 50 metara hiljadama godina neprestano gori vatra zahvaljujući prirodnom zemnom gasu kojim je taj deo pustinje, pored nafte, veoma bogat. Smatra se da je vatru nekada davno zapalio grom, a ona nastavila da gori sve do danas, sagorevajući prirodna podzemna nalazišta gasa.



Večna pustinjska vatra nedaleko od Kirkuka, severni Irak

Povremeno vatra gori veoma burno, kada se sa gasom pomešaju primese nafte. Ta činjenica je i omogućila tamošnjem stanovništvu da zaključi da se u blizini nalaze velika nalazišta nafte. Na oko kilometar od ove večne vatre, za koju se pretpostavlja da će goreti još najmanje koliko i do sada, pronađeno je veliko nalazište nafte, čime je potvrđena ova pretpostavka i tamo se danas nalazi velika savremena rafinerija nafte.

Ledenjaci


Ledenjaci ili glečeri su velike trajne mase leda formirane na površini i koje se miču zbog gravitacije. Nastaju kompakcijom i rekristalizacijom snijega. Postoje dva tipa ledenjačkog terena: alpska glacijacija koja se javlja u planinskim prostorima. Kontinentalna glacijacija velikim je kada veliko dijelovi kontinenta prekriveni ledom. U oba slučaja ledenjaci na karakterističan način mijenjaju okolinu. 85 posto današnjih ledenjaka je na Antarktiku, koji predstavlja najveći rezervoar pitke vode na svijetu. Ako bi se topio sav antarktički led razina mora na cijelom svijetu bi se povisila za 60 metara. Granica vječnog snijega je oko 2400 mn/m.

Najveći ledenjak

Nalazi se u Alpama u Švicarskoj,u južnoj pokrajini Valais.
Riječ je o ledenjaku Aletsch.
Aletsch je dug 23 km i predstavlja predivnu rijeku.
Zbog iznimno lijepoga i lakoga pristupa ovaj ledenjak je izuzetno posjećen,te je kao velika prirodna vrijednost pod zaštitom UNESCO-a.

Najveći ledenjak Aletsch u Švicarskoj



Nastanak ledenjaka

U planinskim područjima u kojima se nakon dugotrajnog padanja skuplja snijeg,njegova težina vremenom savlada silu trenja koja ga je dotad držala na mjestu pa se počela kretati niz brdo.
Tada nastaje ledenjak.Ledenjak može nastati na bilo kojoj padini na kojoj se godinama izaziva topjenje.
Daljnjim nakupljanjem snijega,višak snijega se s vremenom pod svojom težinom počinje kretati nizbrdo kao rijeka u dolini.

Nastajanje ledenjaka



Karakteristike

Kamenje i ostali naplavni materijal koji ledenjak pokupi putem,pretvaraju se u veliku strugalicu koja dubi stijene u dolinama i odnosi sve pred sobom ostavljajući karakteristični oblik slova U.
Ledenjaci koji na svom putu putuju prema moru na taj način stvaraju fjordove.
Tijekom posljednjeg ledenog doba područja sjeverne Europe,sjeverne Euroazije i velikim djelom Sjeverne Amerike su bila duboko zakopana pod velikim ledenim pločama.

Najduži ledenjaci na svijetu:

•Lambert, Australski teritorij na Anktartici, dužina: 402 km, širina: do 64 km
•Peterman, sjeverni Grenland, Dužina 200 km
•Beardmore, Novozelandski teritorij na Antarktici, dužina: 200 km
•Hispar-Biafo, gorje Karakorum u Pakistanu, dužina: 120 km, širina: do 3,2 km
•Hubbard, gorje St. Elias na Aljasci,SAD, dužina: 114 km
•Humboldt, Grenland, dužina 114 km, širina: 95 km pri kraju ledenjaka
•Koettlitz, gorje Royal Society na Novozelandskom teritoriju na Antarktici, dužina: 85 km, širina oko 13 km pri kraju ledenjaka



Ledenjak Lambert

Topljenje ledenjaka
Potpuno topljenje ledenjaka je izvjesno.
Ledenjaci nestaju ako u zimi padne manje snijega nego što ga se otopi tijekom ljeta.
Ledenjaci nestaju diljem svijeta,no znanstvenici su posebno zabrinuti za ledenjake na Aljasci.



Slika prikazuje topljenje ledenjaka,na Aljasci


Oblikovanje ledenjaka

Ledenjaci se stvaraju kada je prikupljanje snijega veće od njegovog odnošenja i topljenja.
Kako je količina leda sve veća, dolazi do točke gdje se počinje kretati, zbog kombinacije nagiba podloge, težine i tlaka snijega i leda na podlogu.

Na strmim podlogama to se može dogoditi i sa 15 metara debljinom.

Snijeg koji stvara umjereni ledenjak, podložan je ponavljanju topljenja i zaleđivanja, što dovodi do stvaranja velikih granula.

U dubljem dijelu ledenjaka, te granule se pod pritiskom pretvaraju u led.

Oblikovanje ledenjaka

Područje loma i pukotina

Gornjih 50 metara ledenjaka,koji je pod manjim pritiskom i koji je krući,obično se zove područje loma,i uglavnom se kreće kao jedno tijelo, tako da omogućuju cijelom ledenjaku da se kreće kao viskozni fluid.

Kako se ledenjak kreće niz padinu, tako i nagib padine oblikuje gornju površinu ledenjaka.

Gornji dijelovi ledenjaka su više krti, pa se u tom području javljaju duboke pukotine.

Pukotine su rijetko više od 45 metara,uzdužne pukotine prate kretanje ledenjaka,dok granične pukotine nastaju uz rubove ledenjaka, gdje su i brzine manje.

Poprečne pukotine obično nastaju kada podloga ima stepenasti oblik, pa se donji dio ubrzava.



Opasan prelazak preko pukotine na ledenjaku Easton u SAD

Ledenjačke doline

Prije stvaranja ledenjaka,doline imaju obično V oblik,stvoren erozijom vode prema dolje.

Nakon pojave ledenjaka, e doline se proširuju, oblikujući U oblik.Osim toga,doline postaju dosta ravnije zbog erozije.

Kod nekih dolina,dolazi do produbljivanja tla,pa se stvaraju mala ledenjačka jezera.

Veliko udubljenje u dolini, koje stvori ledenjak, se naziva cirk. Ima zdjelast oblik, sa strminama na tri strane doline i jedan dio otvoren, gdje se ledenjak spuštao. Ukoliko su bila dva cirka, između njih nastaje obično planinski prijevoj.

Ledenjaci su isto stvorili fjordove, sa dubokim uvalama ili izlazima ledenjaka.

-Najduža sezona skijanja u zemlji,od kraja rujna do početka svibnja,a pritom još i prvoklasno pripremljene staze i snijeg poput praha – upravo takvi uvjeti vladaju u jedinom koruškom skijalištu na ledenjaku.

A to potvrđuje i pokrajina Koruška.

Naime, ledenjak Mölltaler ocijenjen je Koruškom oznakom za kvalitetne staze.



Koruška:Ledenjak Molltaler

Iako su Alpe turistički najposječenije te ledenjaci nama iznimno poznati,najveći europski ledenjaci se nalaze na području Islanda.

A najveći među njima,ujedno i najveći europski ledenjak je Vatnajokull,koji zauzima čak 8% teritorija Island koji zauzima čak 8% teritorija Islanda.

Ledenjak se prostire na ukupno 8.100 četvornih kilometara, no za razliku od planinskih, alpskih ledenjaka,Vatnajökul spada u grupu kontinentalnih ledenjaka potpuno drugačije konfiguracije.



Ledenjak Vatnajokull

Najpoznatiji svjetski ledenjaci

-Ledenjak Aletsch,Švicarska

-Ledenjak Mer de Glace,Francuska

-Ledenjak Morteratsch,Švicarska

-Ledenjak Gangotri,Indija

-Ledenjak Franz Josef,Novi Zeland

-Ledenjak Boulder,Sjedinjenje Američke Države

-Ledenjak Grinnell,Sjedinjene Američke Države

-Ledenjak Furtwangler,Tanzanija

-Ledenjak Jakobshavn,Grenland

-Ledeni greben Larsen,Antartika

Najvlažniji kontinent - Južna Amerika



Količina vode koja u vidu kiše ili snega godišnje padne na Zemlju iznosi oko 570.000 kubnih kilometara, od čega nešto manje od jedne petine (manje od 120.000) padne na kopno. Najvlažniji kontinent je Južna Amerika - na teritoriju ovog kontinenta padne 1680 mm kiše i snega, a najsuvlja je Australija sa oko 450 mm kišnog taloga. Najvlažniji grad na svetu ipak se ne nalazi u Južnoj Americi, već u Aziji - na grad Čerapundži u planinama Butana godišnje se izlije 12 mm kišnog taloga.

- Da obim Zemlje po ekvatoru iznosi oko 40.000 km. To znači da bi obišli ekvator, morali bi se voziti čitav mjesec dana u automobilu brzinom od 55 km/h.

- Da je najviša temperatura koja je ikad zabilježena bila u Saharskoj pustinji kod grada Azizija (Libija). Na dan 13.9.1922. godine, živa u termometru se popela na 57,7 Celzijusovih stepeni. Ova temperatura je toliko visoka da se u pijesku može ispržiti jaje. Nasuprot ovome, najniža izmjerena temperatura je bila (-92,7 Celzijusovih stepeni). Ova temperatura je zabilježena na Antarktiku, 20km od Južnog pola.

- Da u Walesu postoji selo čiji naziv ne može izgovoriti nijedan stranac. To selo se zove LLANFAIRPWLLGWYNGYLLGOGERYCHWYRNDROBWLLLLANTYSILIOGOGOGOCH (58 slova), što u prevodu znači: "Crkva sv. Marije u dolini bijelog lješnika sasvim blizu vrtloga i do crkve Cijo pokraj crvene pećine".
Ko je ovo uspio dešifrovat, svaka mu čast!!!

Naseljenost Zemlje



Naseljenost kopnenog dela planete Zemlje nije svuda jednaka. To svakako zavisi od geografskih uslova određenih područja - klime, prisustva biljnog i životinjskog sveta, reka i sl. Međutim, ovi prirodni uslovi nisu presudni za naseljenost određenog područja u savremeno doba. Danas je značajan faktor razvijenost (bogatstvo ili siromaštvo) države, kao i uslovi za život i rad i drugo. Najnaseljenije zemlje današnjice su Singapur sa 6587 stanovnika na kvadratnom kilometru i Bangladeš sa 5702. Slede Južna Koreja, Holandija, Indija, Japan i Izrael. Gustinu naseljenosti po kvadratnom kilometru koja je prosečna u svetskoj statistici imaju Italija i Švajcarska, a ispod prosečne - Kina, Poljska, Francuska, Španija i druge. Pri dnu ove statističke lestvice nalaze se zemlje sa najmanjom gustinom naseljenosti - Rusija sa 9, Kanada sa 3 i Australija sa samo 2 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Kaspijsko jezero ili Kaspijsko more je najveće jezero na Zemlji, između Evrope i Azije, s površinom od 394 000 km2. Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, do 980 m.

Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se države Rusija, Iran, Azerbejdžan, Turkmenistan i Kazahstan.

Iduće ruske upravne jedinice su na obalama Kaspijskog jezera: republike Dagestan i Kalmička te Astrahanska oblast).

Od iranskih pokrajina, na Kaspijsko jezero izlaze Guilan, Mazandaran i Golestan.

Sjeverno i istočno od jezera nalaze se stepe Središnje Azije. Na istočnoj obali se nalazi zaljev Kara Bogaz.

Promet na Kaspijskom jezeru je dobro razvijen, a važan je i ribolov

Superior je slatkovodno jezero u Sjevernoj Americi, najveće od pet Velikih jezera. Superior je po površini najveće slatkovodno jezero na svijetu, a po volumeno slatkovodne vode treće u svijetu.

Superior ima površinu od 82.413 km2, najveća dužina je 563 km, a najveća širina 257 km, prosječna dubina je 147 m (najveća dubina 406 m), a ukupna dužina obale (sa otocima) je 4.387 km. Na jezero nalazi se brojni otoci od kojih su najveći Isle, Apostle i Slate.

'Najljepša rijeka na svijetu', 'rijeka pet boja'i 'rijeka koja vodi u raj' – sve su to nazivi ove rijeke koja slovi za jedinstveno prirodno čudo.
Rijeka Caño Cristales veći se dio godine ne razlikuje od ostalih rijeka, međutim svake godine njome se razliju dugine boje.

Jedinstvena kolumbijska rijeka Caño Cristales svake godine nakratko procvjeta. U tom je kratkom razdoblju njezina koloristička osebujnost zaista nevjerojatna.

Za vrijeme suhih razdoblja nema dovoljno vode za razvoj života u rijeci, no između vlažnog i suhog razdoblja, kada su uvjeti u rijeci idealni, mnoge vrste algi i mahovina procvjetaju pružajući nevjerojatni spektar boja.

Najplića mora na zemlji



Unutrašnje Japansko more

Najplića mora na Zemlji su mora koja se nalaze na kontinentalnoj površi, koja predstavlja po širini promenljivi (od nekoliko km do 1 200 - 1 500 km) manje-više zaravnjeni pojas podvodnog kraja kontinenta iste geološke građe kao i on sam. Kontinentalna površ se prostire do dubine od 50-100 m do 200 m. Najpliće more na Zemlji je Azovsko, čija je prosečna dubina svega 7 m. Unutrašnje Japansko more prosečno je duboko 22 m, a zatim sledi više zaliva - Bristolski (36 m), Karpentarijski (40 m) i Persijski zaliv (42 m). Žuto more je nešto dublje - u proseku 44 m. Slede Irsko more (45 m), Baltičko (50 m) i Istočnosibirsko more (54 m).

Naročitu zanimljivost predstavlja tzv. Doger Benk, odnosno "more u moru" koje se nalazi u sredini Severnog mora, prostire se od jugozapada ka severoistoku na 260 km i široko je 30-60 km. Najmanja dubina u njemu je svega 13 m! U vodama Doger Benka odigralo se nekoliko pomorskih bitaka između Britanaca i Holanđana 1781. godine, incident sa Rusijom 1904. i između Britanaca i Nemaca 1915. godine.

Najzagađenija rijeke svijeta

Rijeka Citarum,Indonezija

Rijeku Citarum smatra se najzagađenijom rijekom na svijetu. Zatrovana je kanalizacijom i smećem iz tvornica i kućanstava. Azijska Banka za obnovu i razvoj dosad je u čišćenje rijeke uložila 500 milijuna američkih dolara.

Nedavno istraživanje o Žutoj rijeci u Kini pokazalo je da i ona spada u sam vrh onečišćenih rijeka svijeta. Čak trećina rijeke više nije upotrebljiva čak ni za poljoprivredu i tvornice.

Najdublji ocean na svijetu, dubina Tihog oceana



Tihi ocean je najdulji ocean na svijetu. Najdublja točka oceana ujedno je najdublja točka na svijetu.

Zove se Marijanska brazda, a podatak o njenoj dubini stalno varira, posljednji podatak kaže 11.022 metara ispod razine mora. Prosječna dubina jest 4.300 metara.

Erta Ale - krajolik strave, nevolja, smrti



Zaravan Danakil, negostoljubljiv dom vulkanskih vrhova Erta Ale, jedan je od najneumoljivijih krajobraza na svijetu. Najveći dio godine to je spržena ravnica prekrivena korom od soli.

Veliki dio ravnice leži ispod površine mora a nekoć je to bio ogranak Crvenog mora, sve dok pomicanje Zemljine kore nije dovelo do podizanja gorja Danakil na sjeveru, čime je ovo područje odječeno od mora.

Voda koja je bila ovdje je isparila, a za sobom je na bivšem morskom dnu ostavila sloj soli debeo čak 3 km.